Scena Kultura

‘Desničini susreti’ u Kuli Stojana Jankovića završili važnom raspravom

Prošla su vremena intelektualnih elita

‘Desničini susreti’ u Kuli Stojana Jankovića završili važnom raspravom
U Kuli Stojana Jankovića u mjestu Islam Grčki kod Zadra, zaštićenom kulturnom dobru u vlasništvu obitelji pisca Vladana Desnice, u nedjelju je završio međunarodni znanstveni skup “Desničini susreti“.

Tijekom dvodnevnih predavanja na Sveučilištu u Zadru sudionici su raspravljali o temi “Intelektualac danas“, dok su u nedjelju na neformalnom druženju U Kuli Stojana Jankovića, u društvu potomaka Vladana Desnice, razgovarali o vrijednostima dvorca, rijetkog primjera kombinacije stambenog i fortifikacijskog objekta na nekadašnjoj granici Otomanskog Carstva. O zaključcima skupa “Intelektualac danas” stavovi su mnogobrojni, no sudionici su se složili u ocjeni da se riječ intelektualca u društvu čuje manje nego ikada.

- Nije stvar u tome hoćemo li biti optimisti ili pesimisti. Svaka se generacija suočava s novim izazovima, mi smo svjesni svih globalnih problema. Danas je najveći izazov biti intelektualac, kritički umjeti izlaziti na kraj sa svojim znanjima i mogućnostima njihove pravedne primjene. To je ono što iznova aktualizira potrebu da ljudi od znanja na različite načine iznova budu društveno utjecajni – kaže prof. dr. Drago Roksandić s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

- Broj ljudi s visokoškolskom naobrazbom je vrlo velik i pitanje je koji ljudi među njima zavrjeđuju intelektualno atribuiranje. Ja to ni u kom slučaju ne bih doživljavao kao odličje, jer su vremena intelektualnih elita prošla. U suvremenoj situaciji taj pojam ni izdaleka više ne može biti jednoznačan, kao što je mogao biti u doba kada je pojam angažiranog intelektualca imao svoju punu težinu. To je tako iz jednostavnog razloga što se brojni najsposobniji ljudi u svojim strukama nalaze u centrima moći koji su u suvremenom društvu sporni, ustvrdio je dr. Roksandić. Dr. Bojan Đorđević s Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, istaknuo je da je ovaj znanstveni skup osvijetlilo položaj intelektualca u raspravama o tome u kojoj je mjeri intelektualac danas sačuvao aureolu neprikosnovenog suca te koliko i što danas javnost očekuje od intelektualca.

- Odgovori nisu bili tako pesimistični. Određeni zaključak je da se intelektualci moraju mijenjati, ne bi li i dalje mogli imati ono mjesto koje u svakom društvu trebaju zauzeti. Kad sam pisao o položaju intelektualca u suvremenoj hrvatskoj i srpskoj književnosti, statistički se pokazalo da su se u zadnjih 20 godina, u odnosu na 70-e i 80-e, književni likovi intelektualca smanjili za trećinu! Ni književnost se više toliko ne bavi problemima intelektualne prirode. Vladan Desnica je, pak, u svom esejističkom i romanesknom stvaralaštvu razmišljao o položaju intelektualca. Jedna konstanta ostaje: intelektualac mora imati kritički odnos prema vlasti i svim pojavama u društvu – rekao je dr. Đorđević.

Nedobrodošla kritičnost

Prof. dr. Zvonko Kovač s Odsjeka za južnoslavenske jezike i književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, upozorio je na izlaganje prof. Cvjetka Milanje, koji je pesimistično zaključio da je položaj intelektualca danas, u postmodernističkom društvu, takav da ga se tretira kao suvišnoga ili ga se ni ne primjećuje. Njegova kritičnost nije dobrodošla.

- To je zaista ključno pitanje: na koji način se intelektualac danas, kao jedan kritički orijentirani obrazovani stručnjak za pojedino područje, odnosi prema cjelini zbivanja u svijetu i domovini, koliko ga se čuje i koliko mediji daju njemu prostora. Čuje li ga se uopće i koliko sudjeluje u javnom mnijenju? U našem društvu se riječ intelektualca vrlo malo sluša. Ja sam stručnjak za južnoslavenske književnosti, imali smo kroz godine čitav niz simpozija i bilo je puno prilika da se nas pita nešto o međunacionalnim odnosima, o ćirilici, o mnogočemu, te da mi damo neka rješenja koja bi bila produktivnija od onih koja nude puki zakonodavci i politika. No na žalost, nema prostora da mi u tome sudjelujemo – kaže dr. Zvonko Kovač.

On je dodao da je promjenom vlasti u Hrvatskoj očekivao da će određeni broj intelektualaca doći do javne riječi, no to se nije dogodilo.

Lada Burčul Snimio Luka Gerlanc / CROPIX

Sveprisutni ili neprimjetni

Što se tiče položaja intelektualca u današnjem društvu, postoje dvije krajnosti: jedni idu od medija do medija i pričaju o svemu i svačemu, oni su intelektualci općeg tipa koji nužno ne moraju biti loši u svojoj struci, ali se gube, a oni drugi su pobjegli u sebe, ostvarili nekakvu eskapističku viziju. To su krajnosti, ni jedna nije dobra. Intelektualac mora biti suveren u svojoj struci i mora se čuti njegov glas – naglasio je Bojan Đorđević.


Zbogom autonomiji

Intelektualna autonomija je bila velikim dijelom posljedica onoga što se zvalo “sozialstaat“, gdje je sveučilišna ili medijska javnost bila konstitucionalno zaštićena i financijski osigurana. Ta vremena su manje-više posvuda definitivno prošla – ustvrdio je dr. Roksandić.






Naslovnica Kultura