Novosti Svijet

primjer mladima

Upoznajte Gretu, djevojku koja spašava svijet: kako je jedna 16-godišnja djevojka postala ikona borbe za spas planeta

primjer mladima

Idući tjedan bit će 25. tjedan štrajka Grete Thunberg, Šveđanke koja je 3. siječnja ove godine proslavila 16. rođendan.

Greta štrajka neodlaskom u školu – čime krši zakon – a razlozi zbog kojih je u kolovozu prošle godine stupila u štrajk daleko nadmašuju probleme koji bi mogli mučiti djevojke njezine dobi.

Do kraja ovoga teksta i čitatelj će možda doći do zaključka da za Gretu i njezinu generaciju doista nema većeg razloga za brigu od onog zbog kojega – u dosad nezabilježenom obliku u štrajkaškoj povijesti – ova djevojka odbija ići u školu: ona štrajka za klimu.

Greta je, naime, klimatska aktivistica; svojim postupkom želi upozoriti na opasnost i posljedice globalnog zatopljenja, i u tome je vrlo ozbiljna, dosljedna, uporna i odlučna, toliko da je na sebe skrenula pažnju svjetske javnosti.

Vruće švedsko ljeto

Prvobitno je namjeravala od 20. kolovoza prošle godine, kad je započela sa štrajkom, nastavu devetog razreda ne pohađati do parlamentarnih izbora 9. rujna.

Prošloga ljeta Švedska je doživjela dosad nezabilježene toplinske valove koji su izazivali goleme šumske požare, što se pripisuje klimatskim promjenama. Greta je tražila da vlada njezine zemlje smanji emisije ugljikova dioksida u skladu s Pariškim sporazumom, kojemu je cilj ograničiti globalni rast temperature na 1,5, odnosno dva Celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijsko doba.

Umjesto na nastavi, tih tjedan dana svakodnevno je sjedila ispred zgrade švedskog parlamenta s transparentom na kojemu je pisalo "Školski štrajk za klimu".

Nakon izbora Greta se vratila u školu, ali je nastavila sa štrajkom – svakog petka, od tada do danas, i dalje sjedi pred zgradom parlamenta u Stockholmu s istim natpisom. Aktivna na društvenim mrežama, pozvala je i druge da joj se pridruže jer svi smo u istom problemu.

Odziv je velik, i sve veći: u zadnjih nekoliko mjeseci tisuće studenata iz mnogih zemalja – od Finske i Danske do Australije i Japana, od Švicarske i Njemačke do SAD-a i Kanade, štrajkalo je petkom podržavajući Gretu.

To je postao masovni pokret

No iz petka u petak Greti se pridružuje sve više školaraca – štrajkaju u Škotskoj, Irskoj, Norveškoj; deseci tisuća mladih, umjesto da petkom idu u školu, izlaze na ulice u danskim gradovima, u desecima njemačkih i talijanskih gradova; samo u tri belgijska grada, Liègeu, Leuvenu i Bruxellesu, oko 30.000 mladih pridružilo se štrajku koji se polako formira u ozbiljan globalni pokret i svojevrsni marš.

Novi poticaj dobili su i otvorenim pismom oko tri i pol tisuće belgijskih znanstvenika koji kažu – "aktivisti su apsolutno u pravu!".
Učenica iz Švedske dojmljivo je govorila na UN-ovoj 24. klimatskoj konferenciji prošloga prosinca u poljskom gradu Katowice gdje je, ocjenjuje CNN, "posramila pregovarače" kojima je rekla da "nisu dovoljno zreli da kažu kako stvari stoje", a nedavno je bila i u švicarskom Davosu gdje se održavao Svjetski ekonomski forum na kojemu su klimatske promjene bile jedna od glavnih tema.

Globalnim liderima Greta je rekla da spadaju među odgovorne za klimatske promjene i da je budućnost čovječanstva u njihovim rukama. Nazvala je ludošću što su na sastanak o klimatskim problemima došli privatnim avionima, aludirajući na zagađivački potencijal takve vrste prijevoza.

Ona sama odbija putovati avionom; od Švedske do Davosa putovala je vlakom više od 30 sati, te odsjela u – šatoru, na temperaturama koje su se, piše The Guardian, noću spuštale do minus 18 stupnjeva.
Zapravo je sve ono što je muči i što želi reći zaokružila kao TED govornica u studenom prošle godine.

Ili je crno ili je bijelo

Njezinu je govoru posebnu dimenziju – gotovo zastrašujuće efektnu – dalo to što ga je, elokventno, mirno i sugestivno, izgovorila tako mlada osoba koja se rodila 2003., u vrijeme kad je problem klimatskih promjena već desetljećima bio poznat, a malo i ništa protiv njega nije učinjeno.

Pred publikom je Greta iznijela kako se s 11 godina razboljela, na dva mjeseca prestala govoriti i jesti, izgubila je deset kilograma; dijagnosticiran joj je Aspergerov sindrom (poremećaj iz autističnog spektra), opsesivno-kompulzivni poremećaj te selektivni mutizam – "što u osnovi znači da govorim samo kad mislim da je to neophodno – a ovo je jedan od takvih trenutaka".
Poremećaj iz autističnog spektra zapravo joj pomaže da bolje sagleda problem.

"Za nas 'iz spektra' gotovo sve je crno ili bijelo. Mi nismo baš dobri u laganju, i obično ne uživamo sudjelovati u toj društvenoj igri koju ostali jako vole. Mislim da su autisti na puno načina normalni, a da su ostali prilično čudni, pogotovo kad je u pitanju kriza održivosti, kad svi govore da su klimatske promjene prijetnja opstanku i najvažniji od svih problema, a onda nastavljamo raditi po starom. Ne razumijem to. Ako emisije treba zaustaviti – zaustavimo ih. Za mene je to crno ili bijelo. Kad je opstanak u pitanju, siva područja ne postoje."

Australski premijer, liberal Scott Morrison nije oduševljen jer je Greta Thunberg desetke tisuća mladih Australaca potakla da petkom štrajkaju, ignorirajući njegove riječi kako bi bilo bolje više učiti, a manje se baviti aktivizmom. Morrison nije jedini koji tako misli.

I Greti samoj govore kako bi umjesto da štrajka trebala ići u školu; neki joj kažu da bi trebala studirati i postati klimatologinja, pa će tako "moći riješiti klimatski problem".

Učenje za svijet koji nestaje

Ona odgovara kako je klimatska kriza već riješena; poznate su nam sve činjenice i imamo rješenja za problem, treba ih samo primijeniti. "I zašto bih studirala za budućnost koje uskoro više neće ni biti, kad nitko ništa ne radi da bi tu budućnost spasio? Što je smisao učenja podataka u školskom sustavu kad najvažnije činjenice i podaci koje je dala najbolja znanost tog istog sustava ništa ne znače našim političarima i našem društvu?"

Gretu Thunberg popularnost ne zanima, no svejedno se promeće u ikonu generacije. Sviđalo se to kome ili ne – mladi slijede i, sudeći po naglom rastu broja "štrajkaša petkom" u cijelom svijetu, sve bolje čuju što govori ova djevojka. Ima nade, reklo bi se.
No, usprkos svemu, Greta s pojmom nade barata vrlo suzdržano: misli da nadi treba pretpostaviti djelovanje. I poantira: Vjerojatno ćemo tamo sjediti još godinama...

Vodič za štrajk

U "Vodiču za klimatski štrajk" koji se internetom "šera" na nekoliko svjetskih jezika stoji da studenti svakog petka izlaze iz škola i odlaze na dogovoreno mjesto štrajka – ispred škole, zgrade vlade, parlamenta itd. – kako bi pozvali vlade da poduzmu mjere za zadržavanje rasta globalne temperature ispod 1,5 stupnjeva u odnosu na predindustrijsko doba.

Zašto se štrajka? Toplinski valovi, poplave i uragani već ubijaju i razaraju; klimatske promjene već su smrtonosna stvarnost.

Unatoč upozorenjima znanstvenika da imamo samo 12 godina za preokrenuti smjer kretanja temperatura, političari ih ignoriraju. Vodič se obraća učenicima (upućuje ih da snimaju videozapise, ispričaju svoju priču i objave je na društvenim medijima, pozivajući druge da se pridruže klimatskom štrajku, koristeći hashtagove #ClimateStrike, #ActNow i #FridaysForFuture), ali i roditeljima i nastavnicima, predlažući razgovore, upoznavanje s činjenicama i davanje podrške.

Kupi novo kad je neophodno

Greta Thunberg nastoji ne kupovati nove stvari, dok to ne postane "apsolutno neophodno".

Kako je mesna industrija jedan od najvećih svjetskih emitera stakleničkih plinova, nije teško pogoditi da je Greta u svojoj "klimatskoj pravovjernosti" veganka, a na ishranu koja isključuje bilo kakve proizvode životinjskog porijekla "navukla" je i svoje roditelje. Njezina majka Malena Ernman operna je pjevačica, a otac Svante Thunberg glumac.

 

Naslovnica Svijet