Novosti Svijet

bolje je baćuškama

Imaju manje penzije nego Hrvati, ali ne moraju kopati po smeću: zašto se više isplati biti umirovljenik u Rusiji?

bolje je baćuškama

Ako stanarina i režije iznose više od 20 posto ukupnog iznosa mirovine, razliku plaća država

Hrvatska nije jedina zemlja čiji su ministri pokušali opću euforiju oko Mundijala u Rusiji iskoristiti za reformu mirovinskog sustava koja bi rasteretila državni budžet, a na štetu sadašnjih i budućih umirovljenika – isti je pokušaj ove godine zabilježen i u samoj Rusiji.

Glavna reformska zamisao ruskih vlasti pritom je bila produljenje radnog vijeka: za žene bi se tako dobna granica za umirovljenje protegla do 63. godine života (dosad 55 godina), a za muškarce do 65. godine (dosad 60 godina). Prema tom prijedlogu, na muškarce bi se novo pravilo primjenjivalo od 2028., a na žene od 2034. godine. Ta je ideja naišla na otpor u ruskom društvu, osobito među umirovljenicima, pa su organizirani i brojni prosvjedi, s tim da su vlasti zabranile prosvjede u onim gradovima u kojima se održava Mundijal.

Tim povodom hrvatski portal „Moja mirovina“ (mojamirovina.hr) objavio je ovih dana zanimljiv članak pod naslovom „Ruski umirovljenici imaju manje mirovine nego Hrvati, ali ne moraju kopati po smeću“, u kojem se iznose brojne olakšice i komparativne prednosti koje ruski penzioneri imaju u odnosu na svoje hrvatske vršnjake.

Život 20 posto jeftiniji

Prosječna mirovina u Rusiji iznosi oko 14.000 rubalja, odnosno oko 1500 kuna, dok je u nas otprilike za trećinu veća: prema aktualnim podacima HZMO-a, prosječna mirovina u Hrvatskoj je nešto manja od 2300 kuna. Prevedeno na europsku valutu: ruski umirovljenici imaju prosječnu penziju od 200, a hrvatski od 300 eura. Kako onda ruski umirovljenici ne moraju kopati po kontejnerima, a hrvatski moraju?

Prije svega, život je u Rusiji otprilike 20-ak posto jeftiniji nego u Hrvatskoj. Prema nedavno objavljenim podacima, troškovi života u Rusiji iznose 83 posto od iznosa troškova života u Hrvatskoj, a prosječne cijene hrane tek 79 posto cijena hrane u Hrvatskoj. Već time se kompenzira najveći dio razlike u nominalnom iznosu hrvatskih i ruskih mirovina. Da ne spominjemo kako je gorivo u Rusiji značajno jeftinije nego u Hrvatskoj, poradi obilja prirodnih resursa kojima Ruska Federacija raspolaže.

No, ruski umirovljenici pored toga imaju i neke dodatne beneficije koje im, usprkos malim penzijama, omogućavaju relativno normalan život: od velikih popusta na lijekove, preko besplatnog javnog prijevoza do prava naslijeđivanja mirovine pokojnih supružnika.

Bitan dio ruske državne pomoći svojim seniorima odnosi se na plaćanje stanarina i režija: ako te stavke iznose više od 20 posto ukupnog iznosa mirovine, razliku plaća država, tako da ruskom penzioneru u svakom slučaju ostaje 80 posto iznosa mirovine za ostale životne troškove.

Lakše je biti bolestan

Nadalje, većina umirovljenika u Hrvatskoj i brojnim drugim zemljama dobar dio penzije mora trošiti na lijekove za razne kronične bolesti koje su zaradili u radnom vijeku. Rusi tu spadaju u iznimke, jer svi tamošnji umirovljenici koji boluju od kroničnih bolesti (dijabetes, visoki krvni tlak, KOPB, astma...) imaju pravo na besplatan posjet rehabilitacijskim ustanovama, pri čemu država plaća doslovno sve stavke koje su u taj posjet uključene: od prijevoza, smještaja, hrane i pića, do svih zdravstvenih i terapijskih usluga. Ruski umirovljenici to pravo mogu koristiti svake druge godine, te mogu računati na 22 plaćena dana u rehabilitacijskoj ustanovi.

Tu je još jedna prednost koju, doduše, imaju i mnogi umirovljenici u Hrvatskoj i drugim postsocijalističkim državama: kako su se za vrijeme socijalizma i u Sovjetskom Savezu radnicima besplatno dijelili stanovi, golema većina starijih Rusa posjeduje nekretnine. Mnogi su se preselili u manje stanove, ostvarujući dodatne prihode od iznajmljivanja tih starih stanova.

Sve u svemu, uz sve gospodarske poteškoće i zapadne sankcije kojima je izložena ruska privreda, čini se da je autor članka u pravu kada zaključuje da „iako ne žive u luksuzu, ruski umirovljenici preživljavaju sasvim normalno s prosječnom mirovinom“, odnosno da „ne moraju kopati po smeću“ kao njihovi vršnjaci u Hrvatskoj.

Nakon kaotičnog i ishitrenog prelaska na divlji kapitalizam u 90-im godinama (tzv. šok-terapija), današnja Rusija očito se vraća konturama socijalne države koja je postojala u socijalizmu SSSR-a. Za razliku od tople mediteranske države koja baštini puno mekši i humaniji socijalizam, ali ga se ne želi sjećati.

 

 

Naslovnica Svijet