Novosti Svijet

Iseljenici: Hrvatskoj smo dali 100 milijardi eura, a odriču nas se i HDZ i Kukuriku

Neprihvatljivo je  odricati se iseljeništva, jednog dijela svojeg naroda koji ima veliko demokratsko iskustvo, zalažući se za smanjenje broja zastupnika iz dijaspore, pa čak i da im se u budućnosti ukine pravo glasa - kaže Petar Ćosić

Članovi Hrvatskoga svjetskog kongresa Njemačke uoči ovih parlamentarnih izbora izradili su studiju iz koje se vidi da je hrvatsko iseljeništvo u posljednjih dvadeset godina u domovinu uputilo pomoć, ni manju ni višu nego 100 milijardi eura. To su i javno objavili na svojoj internetskoj stranici.

“Povodom debate u Hrvatskoj prije zadnjih predsjedničkih izbora oko prava glasa Hrvatima izvan domovine i plaćanja poreza u RH, Hrvatski svjetski kongres Njemačke istražio je razne aspekte, prvotno monetarnog doprinosa hrvatskog iseljeništva, i došao do vrlo interesantnih podataka.

Brojke pokazuju npr. da samo prikazane godišnje doznake iseljenika iznose skoro trećinu prema prihodima od cijelog turizma u RH. Prikazane doznake hrvatskih iseljenika u 2010. godini dosegnule su skoro osam milijardi kuna. Uz transfere koje su registrirale središnje nacionalne banke, financijski svjetski analitičari upozoravaju kako treba uračunati barem dodatnu polovicu tog iznosa koji dolazi i drugim kanalima, uključujući gotovinu koju iseljenici sami donose za vrijeme posjeta domovini.

Veliki doprinos domovini

Procjenjuje se da je iseljeništvo u posljednjih dvadeset godina poslalo u RH oko 100 milijardi eura. Gledajući veličinu i značaj hrvatskog iseljeništva u monetarnom, gospodarstvenom, političkom, kulturnom i lobističkom pogledu, čude nas argumenti i stavovi nekih neupućenih političara u RH. Ujedno ćemo pozvati Vladu i nadležne institucije da na osnovi naših saznanja dalje istraže tematski kompleks financijskog doprinosa iseljeništva”, stoji u priopćenju za javnost koje je potpisala članica Predsjedništva HSKNj Monika Jurović.

Petar Ćosić
, dopredsjednik Hrvatskoga svjetskog kongresa Njemačke, drži da je neprihvatljivo odricati se iseljeništva, jednog dijela svojeg naroda koji ima veliko demokratsko iskustvo, zalažući se za smanjenje broja zastupnika iz dijaspore, pa čak i da im se u budućnosti ukine pravo glasa. Ćosić smatra kako se političari namjerno obrušavaju na dijasporu, koja je od samog početka podupirala HDZ jer joj je SDP oduvijek bio strano tijelo različitih političkih svjetonazora. - Studija koju je izradio naš kongres jasno je pokazala kolika su sredstva naši iseljenici posljednjih 20 godina dostavili u RH.

Nismo zadovoljni zbog smanjenja broja zastupnika iz dijaspore u Hrvatskom saboru. Tražit ćemo da se pozicija iseljeništva adekvatno vrednuje i da se pronađe mjesta za hrvatske zastupnike iz europskih zemalja, SAD-a, Australije i Kanade - kaže Ćosić. Možemo biti zadovoljni jer je konačno usvojen Zakon o iseljeništvu, a to je značajan pomak u pravom smjeru. Novi zakon donosi i otvara nove mogućnosti. - No, za sve je zabrinjavajuće nizak odaziv birača na izbore u dijaspori. Tako je, primjerice 2007. godine, od oko 230.000 hrvatskih državljana koji su registrirani kod njemačkih vlasti samo njih 10.000 izašlo na izbore, a na predsjedničke izbore izišlo je tek 6090 birača.

To treba zabrinuti hrvatsku politiku, jer je dokaz da hrvatski iseljenici nisu baš zainteresirani za izbore i ljudi slabo vjeruju političarima pa ne žele sudjelovati u toj igri. U svemu tome potencijalni birači se nekako osjete izgubljenima i trebalo bi hitno promijeniti način glasovanja te prijeći na dopisno glasovanje, kao što rade i drugi demokratski civilizirani narodi u svijetu, iako Vesna Pusić tvrdi javno da Hrvati nemaju te političke zrelosti. Takva izjava da mi koji živimo u EU-u i koji smo dobro integrirani u zajednicu europskih naroda nemamo zrelosti, neshvatljiva je i uvredljiva za iseljenike - tvrdi Ćosić.

S druge strane, BiH je svojim iseljenicima izišla naruku i dala to pravo mogućnosti dopisnoga glasovanja. Komentari da samo onaj tko plaća porez u RH treba imati mogućnost glasovanja vrlo su pogrešni i površni - odlučan je Ćosić.

Uspješni privrednici

Franjo Akmadža, mladi hrvatski intelektualac angažiran u njemačkom CDU-u i HDZ-ovoj Koordinaciji srednje Njemačke, ističe: - Iseljeništvo je bilo značajan čimbenik u stvaranju samostalne i demokratske Hrvatske, a svakako i HDZ-a. Velik broj investicija došao je u Hrvatsku iz iseljeništva i mnoge studije pokazuju da je količina novca koja u Hrvatsku dolazi godišnje iz iseljeništva vrlo velika. Značajan je broj tvrtki koje u Hrvatskoj zapošljavaju puno radnika, a njihovi su vlasnici upravo iseljenici.

Mnogi Hrvati koji su se vratili uspješni su poslovni ljudi, uspjeli su svoj san ostvariti i u Hrvatskoj. Velik je broj ljudi koji rade i u državnoj upravi, institucijama, državnim agencijama, koji su se vratili iz iseljeništva. Ova Vlada donijela je i Zakon o Hrvatima izvan Republike Hrvatske, vrlo važnu pravnu osnovu prema kojoj će se definirati odnos svih budućih vlada prema Hrvatima izvan domovine. Iseljeništvo to svakako treba imati na umu - govori Akmadža.

ZORAN PAŠKOV

Kome dati glas?

U anketama koje se provode među iseljeništvom isto se može čuti nezadovoljstvo iseljenika HDZ-ovom politikom, koja je mnoge razočarala. Iseljenici koji se odlučuju za promjene slažu se s jednim, da - iako neće glasovati za HDZ - svoj glas sigurno neće dati ni Kukuriku koaliciji koja je tradicionalno neraspoložena prema iseljeništvu kojemu se nikada nisu ni pokušali približiti.


Naslovnica Svijet
Page 1 of 3FirstPrevious[1]23Last