Novosti Hrvatska

umiruju roditelje

Ne odustaju od borbe za svoje dostojanstvo: 'Piše se puno budalaština, nitko neće ponavljati godinu, već smo i ispite prebacili za 2. polugodište'

umiruju roditelje

- Mogu nam ‘narediti’ iz Vlade da se uskoro započne s nastavom. Možemo li odbiti? Koliko znam, ne. Ja bih voljela da nam narede, u tom slučaju mi bi bili moralni pobjednici. Drugim riječima, to bi značilo da je Plenković iskoristio sve adute, jedino bi mu još ‘prisila’ ostala – kaže nam 58-godišnja učiteljica s dugogodišnjim iskustvom (podaci poznati reakciji), ona ‘staroga kova’, što bi ‘štrajkaše’ moglo očekivati početkom prosinca.

O tome se po školskim hodnicima naveliko bruji.

Novi prosvjedi?

Dodaje kako se od daljnjih prosvjeda neće odustati, a oni će se, kako sada stvari stoje, organizirati na lokalnoj razini. Neće se odlaziti u Zagreb, već se organizirati po mjestu pripadnosti.

Javnost i roditelje zanima hoće li i ‘razredi ‘neštrajkaša’ završiti s nastavom u planiranom roku, a razredi ‘štrajkaša’ propušteno gradivo nadoknađivati, a naša je sugovornica po tom pitanju vrlo jasna.

- Kalendar je isti za sve. Manji je broj neštrajkaša, a svi će oni morati, bez obzira, sjediti u klupama do kraja.

Znači bez obzira štrajkali ili ne, kaže, nastava će u isto vrijeme, isti dan završiti za sve.

- Nadalje, prema zakonskim regulativama Radnog prava naznačeno je kako svaki radnik, kao i na godišnji odmor, ima pravo i na štrajk. Iako nije precizirano i jasno naznačeno o kojem se vremenskom razdoblju radi. U Zakonu jasno stoji da je i svaki dan štrajka plaćen, no Plenković je kazao da nakon 15. studenog ove godine Vlada neće plaćati vrijeme u štrajku jer to ‘nema smisla’ – kazuje.

Čekamo plaću

Znači, platne liste za studeni dobit ćemo između  9. i 11. prosinca pa ćemo vidjeti je li, i za koliko nam je manja plaća, kaže.

- Što se pak ove tekuće školske godine tiče, postoji varijanta produljenja nastavne godine, dakle, da se kalendarski skrate praznici, kako bi se ispunila kvota od 175 dana, to bi dakle bila prva opcija, opcija A. Druga, opcija B jest da se promijeni broj nastavnih dana, znači 175 dana minus oni ‘izgubljeni’ dani. O tome tek čekamo naputke iz Ministarstva – pojasnila je

Spominje se ipak, za sada, skraćivanje zimskih i proljetnih praznika, navodi. Tako se nagađa, veli ona, iako iz Ministarstva još nije stigla ‘naredba’.

Informacije, dodaje, o nadoknadama treba uzeti s rezervom, jer su dio politike ‘zavadi pa vladaj’.Učiteljima je pak svejedno, pojašnjava, ionako su u školi do 21. srpnja 2020., no vjeruje da roditelji, koji su već pomalo u panici, priželjkuju opciju B.

Ispiti u 2. polugodištu

U e-dnevniku učenika ispiti se, već po tko zna koji put pomiču, uglavnom još uvijek kroz prvo polugodište. Ima i onih nastavnika i učitelja koji su ispite već odavno prebacili za drugo polugodište.

- Osnova metodike je obraditi gradivo, uvježbati i ponoviti te vrednovati. Vidjevši da se štrajku ne nazire kraj, a već ulazimo u 4. tjedan pred polugodište, odlučila sam sve unaprijed određene ispite znanja odgoditi. Tako smanjiti količinu stresa djeci i roditeljima, koji postaju kolateralna žrtva tvrdoglavosti, egoističnosti i neosjetljivosti ove Vlade. Prosinac ima svoje specifičnosti: počinje Advent, slavimo sv. Nikolu i sv. Lucu, pripremamo se za Božićnu priredbu, sudjelujemo u nizu dobrotvornih akcija, izrađujemo čestitke i božićne ukrase. Nastava je opuštenija i veselija.

Svako sumativno vrednovanje se može bez posljedica odgoditi, tim više, jer na polugodištu nema zaključnih ocjena – pojašnjava nam i 61-godišnja učiteljica (podaci poznati redakciji), još jedna 'staroga kova' koja se odlučila za kompletno prebacivanje ispita za drugo polugodište.

Ona, pak, savjetuje:

- Preporučujem (kao stari učitelj- mentor) što manje sumativnog vrednovanja kroz ispite znanja. Provoditi samo gdje je neophodno: nakon velikih nastavnih cjelina, ali zato što više formativnog vrednovanja koje usmjerava djecu prema napredovanju u znanju i vještinama. Tako će se dobiti dvije pozitivne stvari: uštedjeti vrijeme za utvrđivanje gradiva i smanjiti stres ispitivanja –pojašnjava.

Novi pravilnik

Naime, za neupućene, dakle, s novom školskom godinom na snagu je stupio novi Pravilnik o ocjenjivanju učenika, koji će se jednako odnositi na sve učenike – bili oni dio kurikularne reforme i Škole za život ili školovanje nastavljaju prema starom programu. Naravno, i bez obzira na štrajk.

Zbog rasterećenja ukida se okvirni vremenik pisanih provjera znanja, koji je dosad svaka škola bila dužna donijeti do kraja trećeg tjedna nastave u svakom polugodištu. Umjesto da mjesecima unaprijed znaju datume pisanja testova, učitelji i nastavnici obvezni su učenicima najaviti pisanu provjeru znanja najmanje mjesec dana prije provjere.

Zaključna ocjena iz nekog predmeta na kraju nastavne godine ne mora proizaći iz aritmetičke sredine upisanih ocjena, posebno ako je učenik pokazao napredak u drugom polugodištu.Nastavnik je učeniku koji je, tipa, imao prosjek ocjene iz tog predmeta 4,2 mogao zaključiti i peticu, ako je taj učenik iz ključnih elemenata bio odličan ili je napredovao tijekom godine.

S obzirom, dakle da će učitelji imati malo veću autonomiju u takvim situacijama, nema straha za roditelje, koje zadnjih dana zabrinjavaju priče iz kuloara. Nastavnici i učitelji, pojašnjava, uglavnom koriste dvije vrste procjena, poznate kao formativne i sumativne.

- Formativne bi bile recimo opisno vrednovanje. Učenik xy ovladao je nečim, nedostaje mu recimo....ocjenjivanje riječima.... To može bitii razredni kviz ili kratak pregled neke lekcije. Sumativne procjene su godišnji ispiti, završni testovi... - pojašnjava.

Piši, briši ocjena će biti jer učitelj, da tako kažemo svaku aktivnost djeteta može predočiti u ocjenu. Može planirati i pismenu provjeru, pa je poslije izbrisati. Može usmeno ispitivati, može im dati referat za doma da napišu, i na osnovu toga ih ocijeniti. O svemu samostalno odlučuju – kazuje.

- Trajanje nastave (broj radnih dana) u jednoj školskoj godini propisuje Vlada svojim odredbama.Taj broj je manje bitan od broja radnih sati nastave nekog predmeta. Postoje radni dani kao što su: odlazak u kazalište, poligon, terenska nastava, izlet, izvanučionična nastava, istraživačka nastava, vježbe orijentacije i sigurnosti, izborna nastava, Dan škole, projektni dani, integrirani dani,.....Kroz sve te dane se na zanimljiv i posebno poučan način mogu obraditi sve nastavne teme. Naši učitelji su kreativni i kroz mnoštvo didaktičkih igara, timski rad, niz projekata i problemskih, istraživačkih zadataka, obradit će i utvrditi nastavno gradivo. Uostalom, bit reforme 'Škola za život' je smanjenje tumačenja gradiva - zaključila je

Roditelji su prestravljeni zbog još jednog detalja. Naime, na Facebook profilima kruže informacije u kojima se navodi sljedeće:

- Sad sam nešto čula, i ne mogu vjerovati. U državi gdje postoji Ustavno pravo na štrajk... Ministarstvo (informacija od nekog roditelja koji tamo radi) će navodno donijeti odluku, ako se bude štrajkalo 40 dana, da će se ponavljati godina. To kruži među klincima. Moja je dobila poruku od prijateljice... – piše između ostalog na društvenim mrežama.

‘Pišu se budalaštine’

-Super, manji trošak dogodine za knjige. Koja glupost, tijekom Domovinskog rata u školu se nije išlo bar po pola godine '91 i '92, pa se odradilo ono najnužnije i nije se gubila godina. Ne samo u Šibeniku nego u većini škola blizu prvih crta bojišnice. I sad hoće li neko reći da smo mi iz te generacije propali slučajevi. U mom slučaju tako su prošli 1. i 2. razred Gimnazije... –komentirali su.

- 40 radnih dana je 2 mjeseca štrajka ...šta mislite da će štrajk toliko trajati...? Bolje opet da izgube godinu, pa nešto naprave, nego da posli izgube cili život hraneći dokone političare. Laaaaž...10 dana svaka škola ima. To je kako sam i rekla (primjer zimske praznike s 3 tjedna na 2 tjedna i školska godina sa srijede do petka i to je to) – predložili su neki.

- Hahahaaaaa dobra fora,samo malo preprozirna...što bi bilo da nas je zadesila nekakva elementarna nepogoda, gora od učiteljskog bunta? Nitko nije spominjao takvu informaciju i nelogična je. Jedino o čemu se razgovaralo prošli tjedan u MZO-u s predstavnicima NCCVO kako posložiti maturu ako se štrajk nastavi – pojasnili su.

To su gluposti, u tren su se složile obje naše sugovornice.

- Budalaštine –zaključile su.

Dvije, tri iz Pravilnika

U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Organizacija rada škole, u članku 48. naznačeno je sljedeće

(1) Školska godina počinje 1. rujna, a završava 31. kolovoza i ima dva polugodišta.

(2) Tijekom školske godine učenici imaju pravo na zimski, proljetni i ljetni odmor.

(3) Odgojno-obrazovni rad ostvaruje se u pravilu u najmanje 175 nastavnih dana, odnosno u 35 nastavnih tjedana, a za učenike završnih razreda srednjih škola u najmanje 160 nastavnih dana, odnosno 32 nastavna tjedna.

(4) Nastavnu godinu, odnosno početak i završetak nastave, broj radnih dana i odmore učenika za svaku školsku godinu propisuje ministar odlukom.

(5) Odgojno-obrazovni rad iznimno može trajati i kraće od vremena propisanog stavkom 3. ovoga članka, i to u slučaju proglašenja katastrofe, elementarne nepogode, stanja neposredne ugroženosti i ratnog stanja, o čemu ministar donosi odluku.

 

Naslovnica Hrvatska