Novosti Hrvatska

porez na 'cimer fraj'

Podiže li se iznajmljivačima paušal na 1000 kuna po krevetu?; Gradovi i općine imaju još samo tri tjedna za odluku: iznos turističke pristojbe nije se mijenjao već 17 godina, mnogi tvrde da krajnji rok za korigiranje cijena

porez na 'cimer fraj'

Dok se ovih dana kolektivno čelnici lokalne i državne uprave brčkaju pred svojim vikendicama, malo koji načelnik općine ili gradonačelnik nekog od 310 turističkih mjesta i gradova u Hrvatskoj previše razmišlja o tome da mu je tek tri tjedna ostalo do 15. rujna kada moraju, na prijedlog Turističke zajednice, odrediti visinu turističke pristojbe za 2020. godinu, koju onda potvrđuje Županijska skupština.

A ona po novom Pravilniku za iznajmljivače paušalce po krevetu može biti od 350 do tisuću kuna. Ako Županijska skupština ne donese odluku o visini turističke pristojbe i godišnjeg paušalnog iznosa turističke pristojbe do 15. rujna, primjenjivat će se najniži iznos turističke pristojbe, odnosno najniži paušalni iznos pristojbe. I upravo zbog ove zadnje rečenice su naši lokalni dužnosnici tako spokojni, jer ako ne stignu pametno i argumentirano obrazložiti zašto bi bilo logično nakon 17 godina konačno povisiti iznos pristojbe, izlaz im je uvijek u postojećem, najnižem iznosu. Što će dežurni politički i ostali demagozi svesrdno pozdraviti uoči izbora.

Nova turistička pravila od iduće sezone: iznajmljivačima paušal od 350 do čak 1000 kuna po krevetu! Evo koliko bi iznosila turistička pristojba po danu, plaćat će i kruzeri

Blaženi mir

No, sve one koji računaju na to kako će zadržavanjem sadašnjeg paušala pristojbe imati blaženi mir u lokalnoj političkoj areni, a to im je, ipak, najvažnije, valja podsjetiti na ono što ovih dana vrišti iz svih medijskih naslova. "Pukla vodovodna cijev", "Nestalo struje zbog preopterećenosti mreže", "Gosti ogorčeni jer nemaju gdje parkirati","Zašto se ne peru ulice?", "Transformatori u kvaru", "Kad ćete nam odvesti smeće", "Kontejneri kipe u turističkom mjestu", "Nema mjesta na plaži", "Satima tražimo parking".... Ako ti naslovi koji ilustriraju tek dio komunalnih i infrastrukturnih problema proizišlih iz turističkog opterećenja u svim mjestima na Jadranu i otocima tijekom ljeta, baš nikome ne smetaju, onda nema problema. Ako su spremni na to da će se o njihovim mjestima i iduće godine pisati isto, to je njihov izbor. No, dovoljno je ovih dana pogledati bilo kuda oko sebe u turističkom prostoru i uživo se uvjeriti kako su mediji još i blagi u odnosu na stvarno stanje komunalnog nereda i neorganiziranosti za tako veliki broj gostiju u isto vrijeme.

Sa svih strana se može čuti kako nedostaje sredstava, kako proračuni lokalnih jedinica nisu dovoljni za pokriti troškove komunalnog održavanja u sezoni. I to je istina. Ali, grad ili općina su preko turističke zajednice sada dobili mogućnost utjecati na prihode TZ-a, koji bi mogli biti namjenski utrošeni za poboljšanje komunalne infrastrukture u funkciji turizma, pa ipak bježe od toga. Ako su zadovoljni takvim stanjem i misle da i iz turističke pristojbe dijelom ne mogu sanirati takve probleme, onda im visina te pristojbe doista može ostati ista – vječno.

A da tako, čini se, razmišlja većina naših lokalnih čelnika u strahu pred biračima, najbolje pokazuje činjenica da se tek na prste jedne ruke mogu nabrojiti oni koji su se usudili glasno kazati da im za rješavanje nekih komunalnih teškoća proisteklih iz rastućeg turističkog prometa treba pojačati proračune i kroz višu pristojbu i porez.

Dubrovnik na maksimum

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković, na primjer, nedvosmisleno kaže da od 2021. godine porez za iznajmljivače u povijesnoj jezgri planiraju povećati na maksimalnih 1500 kuna, a na maksimalne iznose povećat će i boravišnu pristojbu, što im omogućuje novi zakon. Tako će ona u Dubrovniku biti 21 kunu za dan po hotelskom gostu te 15 kuna po gostu u kampu i tako dalje.

Potpuno logično, jer kada je prije 15 godina određena visina boravišne pristojbe od maksimalnih 300 kn za A razred turističkog mjesta, odnosila se na tadašnju popunjenost obiteljskog smještaja od 40 dana, dok je danas taj broj dana popunjenosti udvostručen, baš kao i cijene smještaja. Službena statistika kaže da većina apartmana u obiteljskom smještaju u Hrvatskoj danas ima tri zvjezdice te su u prosjeku iskorišteni 95 dana u godini. Apartmani s četiri zvjezdice puni su 120 dana. Vile i kuće za odmor u zaleđu obale od Istre do Dubrovnika pune su prosječno 200 dana godišnje. Samo sobe i apartmani s najnižom kategorijom od dvije zvjezdice popunjeni su 60 dana. No, čak i ta niska razina iskorištenosti najlošijeg smještaja veća je za 20 dana nego u vrijeme kada je određen sadašnji iznos pristojbe.

I svakome tko logično razmišlja to bi trebali biti dovoljni argumenti da se korigiraju cijene davanja, ali uz vrlo pomno određen uvjet da oni koji od gostiju naplaćuju turističku pristojbu točno znaju (pa i suodlučuju) što će i u kojem području komunalne opremljenosti dobiti više i bolje zato što će njihovim gostima davanja biti veća. Ali zato se treba ozbiljno uhvatiti ukoštac s problemima, analizirati turistički promet, realne mogućnosti, planski razmišljati i imati viziju što se želi imati u mjestu ili gradu, i to korak po korak ostvarivati i ulagati u krajnji cilj. E, to je već posao koji nisu svi baš spremni odraditi po ovoj vrućini...

 

Hrvatska 2020. godine

Minimalni iznos turističke pristojbe bi bio 10 kuna, a maksimalni 21 kuna od 1. travnja do 30. rujna. U ostalom razdoblju minimalni iznos turističke pristojbe bio bi 7 kuna, a najviši 15 kuna. Do sada je najniža pristojba bila 7, a najviša 10 kuna po noćenju. Pravilnikom se određuje i raspon godišnjeg paušala koji po krevetu plaćaju iznajmljivači, pa će oni tako od 2020. godine plaćati paušal turističke pristojbe u rasponu od 350 do tisuću kuna po krevetu, kako im odredi lokalna samouprava. Podsjetimo, do sada su domaćini iznajmljivači plaćali od 172 kune do najviše 345 kuna po krevetu godišnje.

Skupa Europa

Slovenci naplaćuju boravišnu i ekološku taksu svakom gostu između 2,5-3 eura dnevno, Crna Gora svojim gostima naplaćuje 1,40 eura po noćenju, Italija od 2 do 6 eura, ovisno o gradu i broju "zvjezdica" smještaja, Španjolska ima oko 3 eura pristojbu, ali Barcelona 4 eura dnevno, a Baleari i Mallorca i do 7 eura, ovisno o dobu godine. Tako četveročlana obitelj s dvoje djece do 16 godina u sezoni, ovisno o vrsti smještaja, na Mallorci plaća tjedno 56 do 84 eura samo za turističku pristojbu! U Berlinu se pristojba plaća pet posto od cijene hotelske sobe, Venecija se sprema odrediti 10 eura pristojbe po noćenju. U Portugalu se plaća od 1 do 2 eura, u Austriji od 0,15 do 4,5 eura, Francuskoj od 1,50 do 6 eura, u Grčkoj 0,50 do 4 eura, u Belgiji su te pristojbe do 7 eura za noć. Amsterdam i Beč, boravišnu pristojbu obračunavaju prema cijeni hotelskog smještaja i to od 3,2, 5 do 6 posto cijene.

 

Naslovnica Hrvatska