Novosti Hrvatska

'puno je nelogičnosti'

Je li se holokaust dogodio u Jugoslaviji ili u NDH? Struka je zgrožena prijedlogom novog kurikuluma povijesti, na potezu je ministrica Divjak

'puno je nelogičnosti'

Ekspertna radna skupina za kurikularnu reformu (ERS) kojom koordinira premijerov savjetnik Radovan Fuchs s devet glasova za i pet protiv usvojila je novi prijedlog kurikuluma povijesti, javlja Jutarnji list.

Umjesto očekivanja da će nova radna skupina doraditi izvorni prijedlog kurikuluma nastao još 2016. godine (u vrijeme Borisa Jokića), koji je prošao stručnu i javnu raspravu, dobio recenzije iz Bavarske i HAZU te se po njemu u ovoj školskoj godini odvija eksperimentalna reforma u 74 škole, taj je dokument istisnut i u 20-ak dana napravljen je potpuno novi prijedlog.

Da je riječ o drukčijoj verziji kurikuluma povijesti, jučer je Jutarnjem potvrdio i Radovan Fuchs, uz obrazloženje - izvorni dokument nije bilo moguće prepraviti jer je drastično odskakao od svih ostalih kurikuluma i previše odudarao od novog metodološkog pristupa. Je li problem bio svjetonazor? Fuchs tvrdi - ne. - Novi dokument je sadržajno dobar i prvi put u Hrvatskoj nemamo problema s ideološkim sukobima na razini ustaše i partizani - kaže Fuchs.

Struka tvrdi suprotno. Profesorice povijesti Martina Glučina iz Srednje poljoprivredne i tehničke škole Opuzen, Ana Nikolić iz Prirodoslovne škole Split, Dea Marić, predsjednica Hrvatske udruge nastavnika povijesti, i Snježana Koren s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu smatraju, kako piše Jutarnji list, da je novi dokument neprihvatljiv, ne slijedi suvremene trendove obrazovanja i pogrešno predstavlja nastavu povijesti.

Glavni problem u njemu je prenatrpana količina sadržaja zbog čega, primijeni li se takav dokument u školama, od jeseni u nastavi povijesti neće biti nikakvih pomaka u odnosu na dosad. Učenici će i dalje učiti enormnu količinu gradiva, bez mogućnosti za razvoj kritičkog mišljenja, kažu profesorice, uz zaključak kako dokument odudara od glavnog postulata reforme - rasterećenja učenika.

U novom kurikulumu uočavaju pogreške, poput naziva teme u prvom razredu gimnazije “Prvi narodi na tlu Hrvatske - Iliri (Histri, Delmati, Liburni i Japodi) i Kelti”, iako Histri nisu Iliri, napominje Snježana Koren.

- Zahtjevi koji se u ovom dokumentu postavljaju prema nastavnicima su nejasni, a za djecu u osnovnoj školi preteški. Novi dokument predviđa 28 obaveznih tema i još deset izbornih za ukupno 70 sati nastave godišnje. To je otprilike jedan i pol do maksimalno dva sata! Pa, to nas ne vodi nikamo, nego natrag u metode iz devedesetih. Znači, opet bubanje i protrčavanje kroz gradivo - kaže Koren koja ne smatra da je u izvornom kurikulumu bilo svjetonazorskih problema, no u primjeru nove verzije kurikuluma, u sadržaju osmog razreda, vidi i moguću relativizaciju poučavanja o NDH i holokaustu.

- Zanimljivo je da se govori o holokaustu u Jugoslaviji umjesto u NDH. Drugi je primjer stavljanja holokausta u isti koš, odnosno ishod, s modernizacijom i opismenjivanjem. I to je pokušaj relativizacije važnosti i težine koju ima holokaust - napominje Koren.

Dea Marić kaže kako je vidljivo da je dokument nastao na brzinu i bez  promišljanja, u sadržajima ima početničkih pogrešaka (renesansa i barok srednjovjekovni umjetnički stilovi?). Dakle, u kurikulum se samo trpalo bez razmišljanja kako će ga nastavnici ostvariti.

Profesorica Ana Nikolić, pak, uočava da novi kurikulum pogrešno predstavlja nastavu povijesti koja i dalje ostaje samo niz bespotrebne faktografije koja služi da bi učenik stekao točno određenu percepciju prošlosti i određeni zaključak.

- Tijekom nastave povijesti učenik bi trebao raditi upravo suprotno: istraživati različite perspektive i interpretacije, razumjeti da su one obojane vrijednosnim stavovima, ponekad namjernim manipulacijama; razvijati poštovanje prema drugačijem, učiti kako aktivno participirati u društvenom i političkom životu - objašnjava Nikolić i dodaje: - Reformirana nastava povijesti trebala je nama nastavnicima dati priliku da pokažemo tim mladim ljudima koliko sve što učimo ima veze s društvom u kojem danas živimo, koliko oni mogu utjecati na njega i kako to raditi. Ovaj kurikulum, koji čeka odobrenje ministrice, ostavit će malo mjesta za takvu nastavu, a dati puno mjesta nekim novim znanstvenicima i njihovim povijesnim tezama.

Na zamjerke ove vrste Radovan Fuchs se ljuti: - Ja bih tako mogao kritizirati sve živo. Problema sa sadržajem nema, a metodologiju možemo mijenjati za dvije, tri godine.

Na potezu je, piše Jutarnji list, ministrica Blaženka Divjak koja mora odlučiti o sudbini dokumenta. Zasad u MZO-u ne izlaze s planom.

- Zaprimili smo dokument od ERS-a i uskoro ćemo donijeti odluku o daljnjim aktivnostima. Neslužbeno doznajemo da važu nekoliko opcija, među kojima je nova javna rasprava o novom dokumentu ili njegovo slanje na recenziju.

Autori izvornog kurikuluma: Novi dokument je običan kupus

Što se dogodilo s dokumentom koji je prošao javnu raspravu? Potpuno je promijenjen, do mjere da je riječ o posve drugom dokumentu. Zašto i koji će od ova dva na kraju ući u škole - pitala je ministricu obrazovanja B. Divjak i premijerova savjetnika R. Fuchsa članica bivše radne skupine za kurikulum tjelesne i zdravstvene kulture.

Na stranicama ERS-a objavljene su tri verzije kurikuluma tjelesnog - dokument koji je prošao javnu raspravu, dokument objavljen u Narodnim novinama i najnovija verzija koju su pripremili članovi nove radne skupine. Kao u slučaju povijesti, i taj dokument znatno odudara od izvornog. Dokument ima 36 stranica, u njemu je pet područja, a u izvornoj verziji bile su tri domene. Iz bivše radne skupine upozoravaju da je nova radna skupina izradila krnji dokument, u koji su utrpani stari ishodi i pomiješani s novima. Primjećuju nesuvislosti u pojmovima, nejasnoće, neprimjenjivost i neusklađenost s razvojnom dobi djece, poput “fitness programa vježbanja različitog opterećenja” za učenike osmog razreda.

Autori novog uratka očekuju da učenici u sedmom osnovne “izvode vježbe za pravilno držanje tijela, fleksibilnost zglobova i gustoću koštane mase” ili pak “usvajaju i primjenjuju kineziološka teorijska i motorička znanja u igri i natjecanju”.

- Kako da učenike naučimo, primjerice, da trebaju pratiti osobna motorička postignuća i unaprjeđivati ih? Pa to radi nastavnik, ne dijete - jedan je od prigovora, zbog čega autori izvornog kurikuluma tjelesne i zdravstvene kulture zaključuju da je novonastali dokument običan kupus.

 

Naslovnica Hrvatska