Novosti Hrvatska

Mijenjaju boje

Kako se političari u BiH rugaju s narodom: Goran je zaspao kao Hrvat, probudio se kao Srbin. Edim je iz stare hrvatske loze, a Karadžićeva omladinka Nina postala - Bošnjakinja

Mijenjaju boje

Nova prijetnja uspostavi vlasti u Federaciji, ali i i na razini cijele Bosne i Hercegovine, stigla je iz – Goražda.
Zastupnici u Skupštini Bosansko-podrinjskog kantona (županije), njih ukupno devet, pozvali su stranke da ne izaberu izaslanike u Dom naroda Parlamenta FBiH ako Središnje izborno povjerenstvo svoju odluku bude temeljilo na popisu iz 2013. Prema njegovim rezultatima, u ovom kantonu živi nešto više od 22.000 Bošnjaka, Srba je nešto manje od 900, dok je Hrvata svega 24.
Kvaka je, ipak, u tome da su ova slovom i brojem 24 Hrvata, odlukama međunarodne zajednice i njezinih visokih predstavnika, dobila 2001. godine pravo na jednoga zastupnika u Domu naroda federalnog Parlamenta, isto koliko i cijela Posavska županija, gdje ih je gotovo 30 tisuća. Od tada je vrlo unosno postalo biti Hrvatom, odnosno tako se izjasniti.

Zahvaljujući nakaradnim izbornim pravilima, to je pravo protekle četiri godine konzumirao izvjesni Edim Fejzić. Toliko mu se osladilo da u zastupničkim klupama želi provesti još jedan mandat. Ne omogući li mu se to, kolege iz kantonalnog parlamenta spremni su bojkotirati ustrojavanje Doma naroda na razini Federacije, bez kojega nema ni onoga na razini države, što znači opće bezvlašće.

Jedino što je Edim trebao prije četiri godine, ali i sada učiniti, bilo je prigodom podnošenja kandidature izjasniti se da se osjeća Hrvatom. Kako od spomenuta 24 Hrvata na izbornim listama nije bilo ni jednoga, mandat mu je pao u krilo, pa će zajedno sa 16 "sunarodnjaka" u novom mandatu krojiti svakodnevnu politiku i nacionalne interese.

Iako je jasno da je riječ o notornoj prijevari, Fejzića kao da se to ne tiče. Odgovor ovoga bivšeg pripadnika bošnjačke Armije BiH, te jedno vrijeme dužnosnika Lijanovićeve privatne stranke, NSRZBiH, jest da je on Hrvat islamske vjere, kao što se njih 300 tisuća osjeća u Hrvatskoj.

Fejzić, naravno, nije jedini u BiH koji je zanoćio kao pripadnik jednog, a probudio kao pripadnik drugog naroda. U Federaciji je tako opća pomama za – Srbima. Kako su se nakon Daytonskog sporazuma u dobroj mjeri odselili, što u Republiku Srpsku, što u Srbiju i inozemstvo, danas ih se plaća kao suho zlato. Ako ne može tako, onda se birokratskim kemijama mijenjaju nacionalnosti.

Za dr. Gorana Opsenicu kažu da je "privatni Srbin" Dragana Čovića, šefa HDZ-a BiH.

Od zadnjih lokalnih izbora obnaša dužnost ministra zdravstva Hercegovačko-neretvanske županije. U HDZ-u BiH su ga za nedavne parlamentarne izbore – a sve da bi popunio zajamčenu nacionalnu kvotu u Parlamentu – prijavili kao Srbina i stavili na svoju listu. Mandat nije mogao izgubiti zbog sigurnih glasova koje su mu dali HDZ-ovi birači.

Problem je nastao kada se otkrilo da se jedan HDZ-ov ministar izjašnjavao kao Srbin. Pokušao se opravdati kako on nije potpisao svoju kandidaturu, a onda i izjavio već čuvenu rečenicu koja se uobičajila za sve veletrgovce nacionalnim opredjeljenjima:

– Ja i večeras namjeravam zanoćiti kao Hrvat, a takav ću se, van svake sumnje, ujutro i probuditi.

Osim kao Hrvati, gdje javnost najviše pamti slučaj kćeri Fikreta Abdića, Elvire Abdić-Jelenović, bošnjački su se političari u utrci za foteljama proteklih godina znali izjašnjavati i kao Srbi. Ostao je upamćen slučaj trojice zastupnika u Skupštini Kantona Sarajevo – Harisa Plehe, Rasima Spahića i Nermina Bjelaka. Oni su, umjesto tri, "samo" željeli zarađivati šest tisuća konvertibilnih maraka mjesečno u Parlamentu Federacije BiH, koliko im je jamčilo članstvo u srpskom klubu Doma naroda. Plan im nije prošao jer se ispostavilo da su se na izborima dvije godine ranije posve drukčije izjašnjavali, a promjenu je po postojećim zakonima moguće izvršiti tek jednom u četverogodišnjem ciklusu.

Što se, pak, Republike Srpske tiče, tamo je unosno biti Bošnjak ili Hrvat. Tako se predsjednica Omladine Karadžićeve Srpske demokratske stranke Nina Bukejlović, na opće iznenađenje, izjasnila kao Bošnjakinja kako bi se domogla jednog od četiri zajamčena mjesta u Narodnoj skupštini RS. Kako se na lokalnim izborima prije dvije godine izjašnjavala kao Srpkinja, prijavili su je politički konkurenti i Izborno joj je povjerenstvo oduzelo mandat. Ako se već želi osjećati Bošnjakinjom, to će moći učiniti za četiri godine, na lokalnim izborima 2020.


Srpski čuvari hrvatstva
Zanimljivo je kako je istim stopama bio zakoračio i predsjednik Dodikove mladeži Denis Šulić. U njegovu slučaju, međutim, utvrđeno je da se uvijek izjašnjavao Bošnjakom i svi prigovori su odbijeni.
Dodikovka Željka Stojičić će braniti interese Hrvata u parlamentu u Banjoj Luci, dok su još dva hrvatska mjesta pripala ljudima s liste Socijalističke partije RS (Andrea Dorić), odnosno SDS-a (Ivanka Marković).

Naslovnica Hrvatska