Novosti Hrvatska

iza Kazahstana i Gruzije

Srbija je konkurentnija od Hrvatske, a dogodine će nas prestići Albanija i Crna Gora?

iza Kazahstana i Gruzije

SAD je najkonkurentnija zemlja svijeta, a slijede Singapur, Njemačka, Švicarska, Japan, Nizozemska, Hong Kong, Ujedinjeno Kraljevstvo, Švedska i Danska

Konkurentnost godinama nije jača strana Hrvatske, a kako ne postaje bolja i stagnira, prestigle su je ne samo sve tranzicijske zemlje, nego ju je ove godine preskočila i Srbija.

Hrvatska je na svjetskoj ljestvici konkurentnosti na 68. mjestu, a Srbija je napredovala za pet mjesta i na 65. poziciju. Uskoro bi Hrvatsku mogli preskočiti Azerbajdžan, Armenija, Crna Gora i Albanija, zemlje koje su ove godine napredovale za dvije do četiri pozicije, na mjesta od 69. do 76. na novoj rang-listi indeksa globalne konkurentnosti Svjetskoga gospodarskog foruma. Za razliku od svih njih, Hrvatska je napravila dva koraka unazad i kliznula na 68. mjesto indeksa globalne konkurentnosti i gleda u leđa Južnoafričkoj Republici, Gruziji i Srbiji. Bolji od nas su i Kazahstan koji je na 59. mjestu, Rumunjska je na 52., Bugarska 51., Poljska 37., a Slovenija je na 35. mjestu.

Zaustavljena tranzicija

Najbolje je od tranzicijskih zemalja rangirana Češka koja je 29. na ljestvici 140 zemalja Svjetskoga gospodarskog foruma za ovu i iduću godinu. Te zemlje ostvaruju 99 posto svjetskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) i u njima živi 94 posto svjetske populacije, među njima je SAD najkonkurentnija zemlja svijeta, a slijede Singapur, Njemačka, Švicarska, Japan, Nizozemska, Hong Kong, Ujedinjeno Kraljevstvo, Švedska i Danska.

Ekonomist Damir Novotny ističe da smo u redu zemalja s niskom konkurentnošću zbog niza razloga, pa ukazuje da je kod nas tranzicijski proces zaustavljen negdje početkom krize i od tada nijedna Vlada nije nastavila promjene u ekonomskom sustavu niti je išla u reforme koje zazivamo, a koje bi omogućile razvoj poduzetništva, te poticale domaće i inozemne investicije. Novotny kaže da je to zbog sporog oporavka nakon krize, niske stope ekonomskog rasta pa i loše pozicije globalne konkurentnosti.

– Hrvatska ne samo da je lošija od istočnoeuropskih zemalja članica EU-a, nego je lošija i od zemalja jugoistočne Europe. Gotovo sve te zemlje imaju brži ekonomski rast od Hrvatske, a u krugu istočnoeuropskih zemalja samo Češka ima stopu rasta kao i mi, dok je Hrvatska najlošija i u krugu zemalja jugoistočne Europe. MMF Crnoj Gori ove godine procjenjuje rast negdje oko četiri posto, a prošle godine su imali 4,7 posto, Srbija je na 3,5 posto rasta, jedino je Bosna i Hercegovina zbog znanih političkih okolnosti znatno iza Hrvatske. To je posljedica neprovođenja strukturnih reformi, nedovršene tranzicije i zadržavanja institucionalnih rješenja koja su davno napuštena u drugim zemljama, poput snažnih državnih poduzeća. Mi imamo oko 1300 državnih poduzeća, u Sloveniji ih je 30, dok ih u Crnoj Gori nema, osim nekoliko infrastrukturnih, a i u Srbiji također jača privatni sektor, državna poduzeća uglavnom su infrastrukturna i komunalna. Mi imamo državna poduzeća u svim segmentima ekonomije, od hotelskog biznisa pa do ribnjaka, toplica koje su privatizirane u Sloveniji i Srbiji – ističe Novotny.

Ohrabriti poduzetne

Na nužnost provođenja reformi i donošenje dugoročne vizije i jasne sektorske strategije, ukazuje i Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost koje je partner Svjetskog gospodarskog foruma te sudjeluje u izradi izvješća globalne konkurentnosti. Njegovo je mišljenje da bi takav pristup upravljanju javnim politikama vratio nadu u bolju budućnost.

– To bi, vjerojatno, pozitivno utjecalo na zadržavanje mladih u Hrvatskoj i potaknulo mnoge sugrađane na poduzetništvo i uključivanje u gospodarski razvitak, a time i u realizaciju željene zajedničke budućnosti. Vrijeme naglih tehnoloških promjena predstavlja za naše društvo veliki izazov, ali i veliku priliku za skokovit i ubrzan razvitak. Na svim čimbenicima u društvu je odgovornost za aktivno uključivanje u omogućavanju takvog razvitka – ukazuje Ivica Mudrinić.

Inače, Svjetski gospodarski forum ove je godine promijenio metodologiju mjerenja konkurentnosti tako da nova rangiranja manje ovise o percepciji, a više o brojčanim statističkim pokazateljima. Kako bi se mogli usporediti rezultati rangiranja s prethodnom godinom, Svjetski gospodarski forum je izračunao pozicije svih zemalja za prošlu godinu prema novoj metodologiji, pa je lani Hrvatska bila 66., a ove godine 68. Za dva je mjesta nazadovala zbog napretka Srbije i Gruzije.

Zdravstvo blizu idealnog?!

Iz Nacionalnog vijeća za konkurentnost navode da se novom metodologijom mjeri i udaljenost zemlje od "idealnog stanja" ocjenom od 0 do najbolje 100, pa se ukida ponder stupnja razvoja temeljenog na visini BDP-a zemlje. Hrvatska je prema tim novim ocjenama, najbolje prošla u području zdravstva i infrastrukture gdje je dobila ocjenu 86, odnosno 77, od mogućih maksimalnih 100. Najlošija je po kapacitetu inovacija, zaradila je ocjenu 38, dok je za poslovnu dinamiku dobila 56 od 100.

Slabosti Hrvatske

– efikasnost pravnog sustava u rješavanju sporova
– lakoća zapošljavanja strane radne snage
– opterećenje Vladinim propisima
– sklonost prema poduzetničkim rizicima
– kritičko razmišljanje u obrazovnom sustavu

Prednosti Hrvatske

– stopa elektrifikacije
– mogućnost utjecaja dioničara na korporativno upravljanje
– niske trgovinske barijere
– razlika između udjela kredita privatnom sektoru u BDP-u i dugoročnog trenda
– obavezne pričuve banaka

 

Naslovnica Hrvatska