Novosti Hrvatska

GRANIČNA MEĐA

Splitski stručnjaci prvi precizno izračunali koliki je dio Savudrijske uvale ostao Hrvatskoj

GRANIČNA MEĐA

Prvi neslužbeni podaci koje je dobila izrađivačica pomorskih karata u Hrvatskom hidrografskom institutu u Splitu Valerija Filipović kažu da je Sloveniji u Savudrijskoj vali odlukom Arbitražnog suda u Haagu pripala i veća morska površine od one o kojoj su, tumačeći sudsku odluku - izvijestili mediji.

A ti podaci govore da je od ukupno 18,41 kilometar četvorni Savudrijskog zaljeva, Slovenija odlukom Arbitražnog suda iz Haaga dobila 14,96 kilometara četvornih, odnosno 81,03 posto ukupne površine. S druge strane, Hrvatskoj je "preostalo" tek 3,44 četvorna kilometra ili 18,7 posto Savudrijske vale. U konačnici, to znači da Hrvatskoj prema odluci suda iz Nizozemske pripada samo jedna, a Sloveniji čak četiri petine zaljeva!

- Do ovakve odluke je došlo jer se prirodni tok korita rijeke Dragonje nije uzeo kao kriterij za određivanje granice, već Kanal svetog Odorika. Naime, melioracijskim je radovima pedesetih godina taj tok promijenjen, a međunarodno pravo jasno kaže da ako rijeka naglo promijeni tok, kriterij za određivanje granice je njezino prirodno korito, što se donošenjem ovakve odluke koja je na štetu Hrvatske - nije poštovalo - kaže prof. dr.Vesna Barić Punda, pročelnica Katedre za međunarodno pravo i međunarodno pravo mora.

Crta razgraničenja u Savudrijskom zaljevu trebala se povlačiti iz prirodnog korita rijeke Dragonje, a ne iz Kanala svetog Odorika kako je to Arbitražni sud odlučio.

- Slovenija je tražila cijeli Piranski zaljev, a mi smo predlagali crtu sredine, a prema ovoj odluci oni su tu spornu polovicu prema nama, prema našoj obali - podijelili u korist Slovenije. To točno pokazuju izračuni kolegice Filipović - kaže dr. Vesna Barić Punda.

A da će tomu biti tako, da će pravne kriterije zamijeniti neki drugi, čak i politički - jer je činjenica da se o svemu oglasilo i njemačko veleposlanstvo u Hrvatskoj, a onda i SAD-a - bilo je jasno još 2009., kad su vodeći hrvatski stručnjaci za međunarodno pravo, među kojima akademici Vladimir Ibler i Davorin Rudolf, dr. Davor Vidas i predsjednik Hrvatskog društva za međunarodno pravoHrvoje Sikirić, otvorenim pismom upozorili javnost da predloženi arbitražni sporazum nije prihvatljiv.

Tvrdili su da se radi o nekoj vrsti politički konstruiranog sporazuma koji ne smijemo prihvatiti jer će se u protivnom o pravnom pitanju odlučivati i na temelju drugih aršina. Sadržaj arbitražnog sporazuma više se puta mijenjao i nadopunjavao na zahtjev slovenske strane, iako ga je tadašnji povjerenik za proširenje Europske unije Olli Rehn predstavio dvjema vladama kao dokument - "uzmi ili ostavi".

Na sve je to tadašnja politička garnitura, na čelu sJadrankom Kosor - šutke pristala, jer su nam jedino pod tim uvjetima Slovenci pristali dignuti brklju za ulazak u EU. Danas je, međutim, jasno koju smo cijenu za to platili, jer bez obzira što odluka Arbitražnog suda nije pravno obvezujuća za Hrvatsku, iz međunarodnih se krugova čuju glasovi da bi je trebalo poštivati, pa je opet pitanje razgraničenja dviju susjednih država s pravnog premješteno na politički teren, gdje vrijedi ona "tko jači - taj kvači".

- Naglašavamo da pitanja razgraničenja, kao i s time povezana teritorijalna pitanja Hrvatska treba rješavati isključivo na temelju međunarodnog prava, a da pojedine odredbe predstavljenog teksta sporazuma to mogu dovesti u pitanje - upozorili su pravni stručnjaci političare na zamku u koju mogu upasti, no nitko ih nije slušao jer su pritisci iz Bruxellesa, na koje Ivo Sanader, kaže, nije htio pristati - bili jači od pravnih argumenata.

Na kraju se pokazalo da su bili u pravu jer se odluka o granici na moru u Savudrijskom zaljevu i nije donijela isključivo na temelju međunarodnog prava, nego - kako je to Sporazum o arbitraži i predviđao - i na načelu pravičnosti i dobrosusjedskih odnosa.

Temeljni problem je bio što je od samog početka predloženi sporazum o arbitraži između dvije države bio političko-pravne naravi, umjesto proceduralno-pravni tekst, što bi sporazum o arbitraži o graničnom pitanju trebao biti.

Hrvatski su pravni stručnjaci još 2009. primijetili da bi se predviđenim izborom sudaca mogla dovesti u pitanje nepristranost arbitraže, što se na kraju i dogodilo. Nisu bili suglasni s prijedlogom da predstavnici Europske komisije sastavljaju popis kandidata za arbitre, s kojeg su se birali oni koji će suditi u graničnome sporu između dviju država, umjesto da nominiranje kandidata za suce bude isključivi izraz suverene volje država.

Zato su Ibler, Rudolf, Vidas i Sikirić zaključili da je riječ o tekstu arbitražnog sporazuma koji nije prihvatljiv bez dodatnog preciziranja sadržaja i domašaja pojedinih odredaba, no do toga, nažalost, nije došlo, pa je Hrvatska sada u situaciji da ju se diplomatski pritišće iz Europe zbog neprihvaćanja pravne, ali faktički, dijelom i politički implicirane odluke iz Haaga.

S BIH i Crnom Gorom neće biti nikakvih problema

Odluka Arbitražnog suda o razgraničenju Hrvatske i Slovenije na kopnu i moru neće utjecati na određivanje granica između Hrvatske i BiH, te Hrvatske i Crne Gore na Jadranu.

- U vezi s tim pitanjima Hrvatska ima sklopljene privremene sporazume o granicama s ovim državama i oni će se primjenjivati sve dok se arbitražom ili odlukama sudova u Haagu ili Hamburgu ne odluči drugačije - kaže prof. dr. Vesna Barić Punda.

Naslovnica Hrvatska