Novosti Hrvatska

Tuđe plaćamo, svoje nećemo

Most optužio Plenkovića za pogodovanje Deutsche Telekomu: Umjesto da gradimo svoju mrežu, mi plaćamo infrastrukturu Nijemcima

Tuđe plaćamo, svoje nećemo

Prošlotjedni sastanak premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Uprave Hrvatskog telekoma Davora Tomaškovića ponovno je otvorio pitanje hoće li država prema planovima koje je sama zacrtala graditi vlastitu optičku mrežu ili nastaviti koristiti infrastrukturu koju kontrolira HT.

Prema priopćenju Vlade sa sastanka Plenkovića i Tomaškovića, razgovaralo se o investicijama HT-a u kojem država još uvijek ima 2,9 posto vlasništva, a ne o optičkoj mreži, iz čega predsjednik Mosta Nezavisnih lista Božo Petrov jučer zaključuje da Vlada i dalje namjerava pogodovati HT-u.

Što je s planom?

- Nije dobro da strana kompanija u vlasništvu ima infrastrukturu od strateške važnosti za našu zemlju. Smatramo da ovime Andrej Plenković direktno pogoduje Deutsche Telekomu i osim što ugrožava hrvatske interese, narušava i sva pravila tržišne utakmice - poručio je Petrov, nudeći Mostov prijedlog izgradnje vlastite optičke mreže i infrastrukture.

No, program objedinjavanja i dogradnje optičke mreže koja bi bila konkurencija HT-u postoji već četiri godine i donijela ga je Vlada Zorana Milanovića. Kako se pokazalo za proljetnog posjeta premijera Plenkovića Berlinu, kada je njemačka Vlada spomenula pitanje HT-ovih interesa u Hrvatskoj, taj državni plan nove optičke mreže nije opozvan, na njemu se radi, ali nitko ne zna dokle se s njim doguralo.

Milanovićeva Vlada zatekla je situaciju da svjetlovodne infrastrukture koje bi se mogle uključiti u jedinstvenu državnu optičku mrežu ima u više javnih poduzeća, ustanova i ministarstava. Predvodnici objedinjavanja bili bi HEP i tvrtka Odašiljači i veze.

Tadašnji vladini podaci govorili su o duljini svjetlovoda od 8400 kilometara čija je vrijednost milijardu i 400 milijuna kuna, no u sve to trebalo bi još uložiti kako bi se mreža ujednačila, proširila i privela svrsi. Zacijelo bi se u nastavku provedbe plana objedinjavanja mreže otvorilo pitanje odakle novac za investicije, ali do toga pitanja nije se ni došlo.

- Državna uprava i tvrtke sve potrebne komunikacijske veze iznajmljuje na tržištu. Iz državnog proračuna se za elektroničke komunikacijske usluge godišnje utroši oko 250 milijuna kuna za telefon, internet i podatkovno povezivanje. S druge strane, trgovačka društva u većinskom vlasništvu RH imaju svoju izgrađenu svjetlovodnu infrastrukturu - navodi se u Vladinu programu objedinjavanja svjetlovodne infrastrukture iz 2013. godine.

Reforme na čekanju

Jedno od pitanja koje bi se trebalo riješiti pri izgradnji nove mreže jest pitanje tko bi bio nositelj investicije i vlasnik, zbog zaštite tržišnog natjecanja i neprihvatljivosti miješanja države u tržište, prema regulama Europske unije. Milanovićeva Vlada razmatrala je tri modela, od koncesioniranja mreže bez mijenjanja vlasništva nad njome, preko formiranja veleprodajnog operatera do mješovitog modela.

Budući da su se od donošenja programa stvaranja nove optičke mreže promijenile dvije vlade i nekoliko ministara koji su trebali provoditi taj program, ne čudi da u ovome trenutku nitko ne zna dokle se stiglo s provedbom zacrtanog objedinjavanja svjetlovodne infrastrukture. I ovaj program, zacijelo, dijeli sudbinu brojnih reformi koje su na čekanju otkako je država na aparatima dvogodišnje političke krize kojom kormilare HDZ i, do jučer, Most.

Naslovnica Hrvatska