Novosti Hrvatska

Mrvice za najmanje

Što točno donosi uvođenje jedinstvenog dječjeg doplataka? Tko dobiva, a tko gubi?

Mrvice za najmanje

Mrvice za najmanje - tako bi se mogla nazvati ideja da država ukine porezne olakšice na plaćama za djecu i svima uvede jednak iznos dječjeg doplatka.

Njemački model, tzv. Kindergeld, ideja je za kojom se povodi i Ministarstvo demografije. Ideja je nastala i prije porezne reforme, no nije se stigla razraditi prije 1. siječnja, kažu, piše N1.

"Sada u plaći svatko od nas ima osobni odbitak u odnosu na broj djece koji imaju. Kako raste plaća, tako raste i osobni odbitak. Iz tih nekih do 2 milijarde kuna bi mogli ići u transformaciju i peglanje nepravde", kaže Marin Strmota, državni tajnik u Ministarstvu za demografiju.

Ako se uzme tih 1,9 milijardi kuna koliko iz proračuna otpada na porezne olakšice za djecu i pridoda milijardu i 450 milijuna, koliko država sada troši na dječji doplatak, matematika pokazuje da bi u sustavu jedinstvenog dječjeg doplatka bilo 311 kuna mjesečno po djetetu. No u Ministarstvu kažu da izračun još nemaju.

"Do 2019. napravili bi novi sistem dječjeg doplatka gdje on ne bi imao kriterij socijalne naknade već pronatalitetne i gdje bi se ispravila nepravda da oni bogatiji imaju veću olakšicu nego oni koji imaju manju plaću", kazao je za N1 Strmota.

Nepravda je za one s niskim primanjima, no obitelji s prosječnim i višim mogle bi biti zakinute. 

Ipak, ekonomski analitičar Damir Novotny slaže se da olakšicu za djecu treba odvojiti od plaće i problem riješiti po njemačkom modelu. Mišljenja je da je cijeli socijalni sustav prerazvijen i previsok u odnosu na razvijenost naše zemlje.

Da će se ideja o jedinstvenom dječjem doplatku itekako morati dodatno razraditi, razmisliti o imovinskom cenzusu koji se zasad ne spominje ili pak pronaći nove milijune, pokazuje i podatak da je trenutni dječji doplatak koji primaju najsiromašnije obitelji u prosjeku 365 kuna, odnosno 50-ak kuna više nego što bi mogao iznositi univerzalni doplatak.

Naslovnica Hrvatska