Novosti Hrvatska

MODERNIZACIJA

Spas za nemoćne: uzmimo od EU-a 2,4 milijarde kuna za liftove u 8500 hrvatskih zgrada

MODERNIZACIJA
Prosječna cijena ugradnje jednog dizala iznosi oko 350 tisuća kuna, a u razdoblju od 2017. do 2020. godine za ugradnju tih 8500 dizala potrebno je osigurati blizu tri milijarde kuna, od čega bi se 80 posto moglo osigurati iz EU fondova

Živim u zgradi bez lifta, nije mi lako penjati se na peti kat, a kad mi je muž bio bolestan bilo je preteško. Nije imao snage spuštati se niti penjati se stepenicama, a da smo imali dizalo u zgradi i njemu smo mogli olakšati život. Ma, bolje da ne pričam i ne prisjećam se svega. Jedino što se nadam da će se realizirati ta inicijativa, za koju sam čula, o ugradnji dizala. Sve smo stariji, ljudima bi to puno značilo - kazuje nam Splićanka čiji su podaci poznati redakciji.

Nije njezina priča usamljena, kažu da u umirovljeničke domove odlazi sve više ljudi koji se ne mogu penjati stubištem do četvrtog, petog kata, a uz to nositi spizu i sl. Pritom, za sve koji žive u takvim uvjetima nema dovoljno mjesta u domovima.

Nevoljnika 511 tisuća

A da bi u prvom kvartalu 2018. godine mogla započeti realizacija ugradnje dizala nosivosti do 300 kg u višekatnim stambenim zgradama u kojima nisu ugrađena, očekuje Želimir Manenica, predsjednik Koordinacijskog odbora društava i udruga HP i HT umirovljenika, koji je pokrenuo inicijativu nazvanu "Dostupnost do stana u RH". Veli nam da je taj Koordinacijski odbor još potkraj 2015. godine, razmatrajući probleme umirovljenika, kao i teže i teško bolesnih i pokretnih osoba te invalida kojih je, po podacima Registra Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), u 2015. godini bilo više od 511.000, usvojio zaključak da se izradi elaborat o mobilnosti - dnevnoj pokretljivosti tih kategorija građana u zgradama bez dizala.

- Utvrdili smo da u Hrvatskoj približno 700 tisuća ljudi živi u građevinama tzv. kolektivnog stanovanja, a najveći dio tih zgrada su visine pet do šest etaža (prizemlje i još četiri ili pet katova) bez osobnog dizala pa je umirovljenicima, kao i teže i teško pokretnim osobama, invalidima i obiteljima s malom djecom vrlo otežan pristup do stana. Po procjenama, u tim zgradama postoji oko 8500 stubišta u koja bi se mogla ugraditi osobna dizala za četiri osobe, nosivosti do 300 kg, bilo unutar stubišta bilo izvana uz fasadu – kazuje nam Želimir Manenica.

Ističe, također, da ovaj projekt ne samo da olakšava građanima život već se otvara mogućnost novog zapošljavanja, proizvodnje i izvoza dizala na istočno tržište, gdje su izgrađeni slični stambeni objekti.

Jedan lift - 350.000 kn

Prosječna cijena ugradnje jednog dizala iznosi oko 350 tisuća kuna, a u razdoblju od 2017. do 2020. godine za ugradnju tih 8500 dizala potrebno je osigurati blizu tri milijarde kuna, od čega bi se 80 posto moglo osigurati iz EU fondova.

Za takvu mogućnost financiranja stigla je i potvrda iz EU-a. Umirovljeničke udruge su se obratile zastupnici u Europskom parlamentu Biljani Borzan, koja je, podupirući njihovu inicijativu, uputila pitanje Europskoj komisiji o mogućnostima sufinanciranja prilagodbe stambenih zgrada starijim osobama. Pritom je podsjetila da je Komisija 2014. donijela smjernice za ulaganja u kohezijsku politiku EU-a do 2020., u kojima se navodi da bi se sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova trebala koristiti u skladu s razvojem alternativa institucionaliziranoj skrbi.

Povjerenica za regionalnu politiku Corina Cretu odgovorila je eurozastupnici Borzan da su države članice odgovorne za provedbu programa i mjera fondova, te bi to trebale činiti u skladu s odgovarajućim zakonskim odredbama.

- Ovisno o ciljevima programa za razdoblje 2014. - 2020. te mjere mogu obuhvaćati infrastrukturu za skrb za starije osobe, uključujući stambenu infrastrukturu i njezine prilagodbe, posebno onu koja se sufinancira iz Europskog fonda za regionalni razvoj - stoji u odgovoru Europske komisije.

Inicijativi "Dostupnost do stana u RH" pridružila se i Hrvatska gospodarska komora, a kako ističe Zlatan Fröhlich, predsjednik Komore Zagreb, taj projekt definitivno, uz društveni, ima i gospodarski značaj.

- Ljudima bi se poboljšala kvaliteta života, povećala bi se domaća proizvodnja dizala, porastao bi njihov izvoz, zaposlili se radnici koji bi ih ugrađivali – kaže Fröhlich, očekujući, zajedno s umirovljenicima, razgovore u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije o tome kako će se projekt realizirati, tko će sve biti uključen.

Nova zapošljavanja

- Mi smo podržali ovu inicijativu radi poboljšanja uvjeta života naših građana i zapošljavanja ljudi u ovom segmentu – kazao nam je i Ivica Belić, predsjednik Hrvatske udruge za dizala. Prema podacima ove udruge i strukovnih komora, za ostvarenje ovog programa ugradnje dizala treba godišnje, uz postojeće, još 2000 novih radnika i još njih 300 koji će raditi na održavanju dizala nakon izgradnje.

Da je riječ o ogromnom potencijalu u zapošljavanju i poboljšanju kvalitete života potvrđuje i Radoslav Đorđević, nadzorni inženjer iz splitske upraviteljske tvrtke "Novi dani", koja također podržava projekt.

- U Hrvatskoj se lani ugradilo ukupno oko 460 novih dizala, a prema našim saznanjima samo u Splitu tehnički je izvedivo ugraditi oko 450 do 500 dizala u postojećim zgradama. Te brojke su sigurno i veće – kaže Đorđević, koji se nada da će baš u Splitu započeti realizacija ove iznimno vrijedne inicijative.

Iz Splita, Rijeke, Osijeka i drugih krajeva Hrvatske javljaju se i brojni građani u Ured eurozastupnice Biljane Borzan. Nadaju se da će inicijativa umirovljeničkih udruga zaživjeti, a nadležna ministarstva, županije, gradovi i općine zdušno podržati ovaj projekt.

- Istraživanja su pokazala da starije osobe i osobe s invaliditetom radije ostaju doma nego da idu u domove. A na tom tragu je i preporuka članicama EU-a da umirovljenici, stariji ljudi, teže i teško pokretne i invalidne osobe trebaju ostati u svojim stanovima što je moguće dulje uz pružanje raznih oblika neformalne skrbi – naglašava Želimir Manenica.

Zašto Županije šute ?

Koordinacijski odbor društava i udruga HP i HT umirovljenika uputio je potkraj 2016. pismo hrvatskim županima i Gradu Zagrebu s molbom da pomognu u prikupljanju podataka za područje županija o svakoj stambenoj građevini koja je viša od dvije etaže (P+1) a nema dizala, bez obzira na to tko je održava. Zamolili su dostavu podataka do kraja veljače, a najkasnije u prvoj polovici ožujka ove godine.

U Hrvatskoj zajednici županija na naš upit kazali su nam da trenutno nemaju objedinjen stav o temi već je potrebno pitati pojedinačno svaku županiju. Iz Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije, kojima smo se obratili e-mailom, nismo dobili odgovor.

I novogradnje bez dizala

Nerijetko se grade i nove zgrade bez dizala. Tako naši sugovornici navode primjer zgrada u Metkoviću, Solinu... Imaju prostor za dizala, ali nisu ugrađena iako u njima stanuju osobe s invaliditetom.

Manenica: Idemo i korak dalje

Idemo i korak dalje. Predlažemo izmjenu propisa, ne samo u Hrvatskoj već i EU-u. Određeno je da zgrade u kojima je pod zadnje etaže 12 metara od tla ne moraju imati dizalo, a mi se zalažemo da to bude 8 metara – kazao nam je Želimir Manenica.

Ministarstvo: Može, ali ....

Na upit što je potrebno učiniti i kad bi mogla započeti realizacija ovog projekta, u u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije kazali su nam da se kod dodjele bespovratnih sredstava za infrastrukturne projekte (obnova i izgradnja) moraju poštivati odredbe Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN, br. 78/13).

Navode da su prihvatljive aktivnosti koje se odnose na ugradnju dizala ali u okviru odredbi postojećih natječaja, a ne kao zaseban Poziv za dodjelu sredstava s isključivim ciljem ugradnje dizala u višestambene zgrade.

- Na primjer, u sklopu ulaganja u energetsku obnovu zgrade, moguće je financirati aktivnost "Provedba elementa pristupačnosti za svladavanje visinskih razlika u skladu s Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti“, naravno pod uvjetom da je ona tehnički moguća i opravdana - kažu u Ministarstvu.  

Naslovnica Hrvatska