Novosti Hrvatska

duhovita izmjena zakona

Polugodište i dalje bez ocjena, a ravnatelji škola postaju 'profesionalci' tek 2021. godine!

duhovita izmjena zakona

To nije ozbiljno. Ovo je četvrti put da prolongiramo datum, nadam se da ćemo ovaj put stvarno krenuti inače ovo postaje neozbiljno ministarstvo, neovisno tko bio na vlasti – nije krio razočaranje upravo objavljenim Prijedlogom nacrta izmjena Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi Nikica Mihaljević, predsjednik Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola i ravnatelj zagrebačke Osnovne škole dr. Ante Starčevića.

Upravo je, naime, počela javna rasprava (e-savjetovanje) o izmjenama toga zakona, koja traje do 3. prosinca. No, iako je radna skupina, koje je član bio i Mihaljević, razmatrala više od 40 odredbi za koje su planirane zakonske izmjene, u javnu je raspravu Ministarstvo znanosti i obrazovanja poslalo svega – dvije točke.

Jedna se tiče stvaranja zakonskih pretpostavki za donošenje pravilnika kojim će se definirati kriteriji i postupak radi ostvarivanja prava učenika s teškoćama u razvoju na potporu pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika. Drugom se, što već polako prelazi u farsu, ponovno odgađa rok do kojega će ravnatelji hrvatskih osnovnih i srednjih škola trebati (ako će) steći licencije. Umjesto do 1. siječnja 2017. godine, kako predviđa sadašnji zakon, predlaže se, naime, da se profesionalizacija rukovodećeg školskog kadra odgodi sve do 2021. godine!

Ova duhovita izmjena bi valjda trebala implicirati da će do 2021. ravnatelji napokon steći vještine i znanja potrebna za vođenje školskih ustanova u 21. stoljeću.

S jedne strane stvar je jasna, o tome smo već pisali – u ovakvu se zakonsku izmjenu naprosto moralo ići (a i ide se, po žurnom postupku) jer bi u suprotnom, budući da postupak licenciranja nije ni počeo, a kamoli okončao, svih oko 1350 ravnatelja osnovnih i srednjih škola od 1. siječnja iduće godine postali vršitelji dužnosti. Samo troškovi novih natječaja premašili bi pet milijuna kuna.

S druge strane, neozbiljnosti ove priče, kako to ističe i ravnatelj Mihaljević, pridonosi činjenica da se licenciranje ravnatelja u hrvatski obrazovni sustav zakonskim putem pokušava uvesti još od 2008. Međutim, najprije je prolongiran prvi predviđeni rok do kojega se taj postupak trebao provesti – onaj do početka 2012.godine, koji je onda pomaknut na početak 2015., ali je onda u vrijeme ministra Vedrana Mornara i taj datum prebačen i to na početak 2017. godine, a sada idemo dalje sve do 2021. godine.

- Očigledno ne postoji politička volja da se to provede. Znamo da su vremena bila turbulentna, pa se išlo linijom manjeg otpora i rok se stalno odgađao. Danas velik broj ravnatelja naših škola jednostavno nije obučen za posao koji obavlja. Nitko ih ne priprema za to mjesto prije nego što postanu ravnatelji, osim što nakon izbora Agencija za odgoj i obrazovanje organizira nekakvu edukaciju. Međutim, oni od prvog dana moraju donositi važne odluke, od vođenja kadrovske politike do upravljanja financijama. To je mukotrpan put, kao da neplivača bacite u vodu – objašnjava Mihaljević, dodajući kako naše škole postaju "poligoni za vježbanje".

“Siguran sam da je kvalitetan ravnatelj preduvjet za kvalitetnu školu”, uvjeren je on.

- Ovo je još jedan primjer odgođenog bavljenja problematikom. Kad nešto ne možemo riješiti, mi to prolongiramo uvjereni kako novi datum nikad neće doći ili se mi na kraju odgođenim problemom nećemo morati baviti – kritičan je Željko Stipić, predsjednik školskog sindikata Preporod, također član radne skupine koja je radila na izmjenama zakona.

Kao što 15 godina nismo uspjeli riješiti problem ravnatelja u osnovnim školama s VŠS-om, koji na kraju nisu ni morali steći visoku stručnu spremu nego mogu do mirovine ostati na tim mjestima s VŠS statusom (a njih je u školama još stotinjak), tako ni ovo pitanje valjda nećemo riješiti dok zadnji postojeći ravnatelj ne ode u mirovinu - kaže Stipić.

I Mihaljević i Stipić ukazuju na to da se u zakonske izmjene ide samo zbog dvije točke, iako se unutar radne skupine raspravljalo o više njih – počevši od povratka zaključnih ocjena na polugodištu, sastavu i ovlastima školskih odbora, sastavima komisija za tehnološke viškove, mogućnosti školovanja od kuće i brojnim drugima. Pitaju se stoga je li Ministarstvo odustalo od rješenja koja su predložili članovi radne skupine, uopće, jesu li odustali od daljnjih zakonskih izmjena.

- Tresla se brda, rodio se miš. Za ove dvije točke bio je dovoljan jedan sastanak, a mi smo ih održali pet. To nije proizvod radne skupine, nego samo dio. Vjerojatno ćemo se kao radna skupina o tome očitovati – najavljuje Mihaljević.

- Nismo odustali ni od čega. Jasno je rečeno kako zbog žurnosti i blizine rokova sada najprije idemo s izmjenama odredbe vezane za stjecanje ravnateljskih licencija, jer možda se to pitanje bude moralo rješavati uredbom. Već iza Nove godine nastavljamo rad na daljnjim zakonskim izmjenama koje smo razmatrali, a riječ je o 46 članaka koji bi trebali biti obuhvaćeni izmjenama – smiruje stanje Momir Karin, pomoćnik ministra obrazovanja, koji tvrdi da je to već iskomunicirano sa sindikatima i udrugama ravnatelja, a svoje viđenje cijele problematike i smjera u kojemu će se ići dat će i ministar Pavo Barišić. Međutim, čini se da bi priča o ravnateljskim licencijama mogla naići na još jedan kamen spoticanja:

- Ako je jedan te isti problem četiri puta prolongiran, očigledno da su problemi puno dublji. Treba sjesti i o ovome ozbiljno razgovarati, vidjeti želimo li mjesto ravnatelja definirati kao zanimanje ili funkciju. Ako se opredijelimo za funkciju koja je smjenjiva u svakom trenutku, pitanje je jesu li licencije uopće potrebne – otvara, očigledno, novu priču pomoćnik ministra Momir Karin.


Struka već svoje obavila

Da apsurd bude veći, treba podsjetiti da već postoji tim koji kraju privodi rad na izradi modela licenciranja ravnatelja. U srpnju 2015. tadašnji ministar Vedran Mornar imenovao je, podsjetimo, ekspertnu skupinu na čelu s prof. dr. Stjepanom Staničićem, izvanrednim profesorom riječkoga Filozofskog fakulteta, koja je (bila) zadužena za izradu prijedloga toga modela.

Smjenom vlasti oni su nastavili s radom, a kako kaže profesor Staničić, Ministarstvu su dosad predali prijedloge standarda zanimanja i standarda kvalifikacija za ravnatelje, dok će za desetak dana isporučiti i prijedlog modela licenciranja o kojemu zasad ne može govoriti. Na upit smatra li da će novi sastav Ministarstva uopće uvažiti njihov rad i prihvatiti rješenja, ona kaže:

- Ovisi jeste li pesimist ili optimist. Kao ekspertno radno tijelo mi smo radili i izradili prijedloge, a sada je na njima u Ministarstvu da odluče žele li to provesti ili ne – kaže profesor Staničić. Članovi skupine, dodaje, još se nisu susreli s ministrom Barišićem, dok s njegovim prethodnikom Predragom Šustarom jesu.


Pomoćnici u nastavi

Druga točka iz predloženog nacrta zakonskih izmjena o kojoj se sada raspravlja vezana je za pomoćnike u nastavi i stručne komunikacijske posrednike za pomoć djeci s teškoćama.

Predloženim izmjenama to bi se pitanje trebalo urediti na način da kriterije i postupak radi ostvarivanja prava te djece na potporu pomoćnika u nastavi i komunikacijskih posrednika, kao i uvjete koje pomoćnici i posrednici moraju ispunjavati, način njihova osposobljavanja te način uključivanja i obavljanja poslova pomoćnika i posrednika propisuje ministar posebnim pravilnikom.

 

Naslovnica Hrvatska