Novosti Hrvatska

hrvatski farmeri otkrivaju

Što nam je to donijela Europska unija? Jedemo stara jaja iz Poljske koje trgovci nabavljaju za 25 lipa!

hrvatski farmeri otkrivaju
Cijena hrane za nesilice kod njih je neusporedivo niža nego kod nas, a puno im je jeftiniji i uzgoj pilenki. Uz to je Poljska uređena zemlja koja potiče poljoprivrednu proizvodnju od početka do kraja - kazao nam je jedan veliki proizvođač

Prema donedavnim bilancama, hrvatski proizvođači zadovoljavali su potrebe domaćeg tržišta sa samo pet poljoprivredno-prehrambenih proizvoda: jajima, piletinom, kukuruzom, pšenicom i vinom. 

Prema najnovijim bilancama, od ulaska u EU Hrvatska je izgubila korak u proizvodnji jaja pa danas, prema procjenama upućenih, koke s hrvatskih farmi snesu tek oko 85 posto ukupno potrošenih jaja u državi. S tim da taj postotak ima nezaustavljivi silazni trend. 

Posljedice su nam poznate. Hrvatsko tržište preplavljeno je uvoznim jajima, a kakva je kvaliteta tih proizvoda, u prvom redu njihova zdravstvena ispravnost, svjedoči prava panika u većem broju zemalja EU-a koje su, kao i Hrvatska, uvezle salmonelizirana jaja iz Poljske. 

U obitelji iz Bregane koja je konzumirala ta jaja iz Poljske umro je petogodišnji dječak, a ostali članovi obitelji, posebno njegove dvije sestre, imali su teško trovanje i bili su hospitalizirani. 

Kod svih je utvrđena prisutnost Salmonelle enteritidis. Istu vrstu salmonele u jajima od istog proizvođača iz Poljske detektirali su Nizozemci, a veće količine jaja s iste poljske farme stigle su i u Belgiju. Nema informacija da je u Nizozemskoj i Belgiji bilo trovanja salmonelom kao u Hrvatskoj. Ništa čudno. 
Sa 175 jaja po stanovniku godišnje, Hrvatska spada među najmanje potrošače toga proizvoda u Europi. Međutim, za razliku od razvijenih i bogatijih zemalja, gdje se jaja jedu u pravilu kao prerađevine, u Hrvatskoj se jedu izravno, pečena na oko, odnosno kao kajgana, ili kuhana utvrdo ili umeko, to jest "usorbulana", i kao takva siromašnim hrvatskim građanima služe kao zamjena za nedostižne mesne obroke. 

Prije dvije-tri godine cijena jaja bila je 1,5 kuna po komadu, ponekad i viša. Danas je u pravilu manje od jedne kune, a na učestalim akcijskim prodajama u velikim prodajnim centrima cijena im zna pasti i na pola kune. 

Do ulaska Hrvatske u EU na svim graničnim prijelazima preko kojih su se uvozili zdravstveno rizični prehrambeni proizvodi, među koje su spadala i jaja, obavljale su se potrebne kontrole. 

Ulaskom u EU Hrvatska je postala dijelom jedinstvenog EU tržišta bez graničnih barijera, a sva odgovornost za zdravstvenu ispravnost proizvoda je na proizvođačima. Koji bez iznimke ima urednu papirologiju, a što je u stvarnosti, pokazao je ovaj najnoviji slučaj s jajima iz Poljske. 

Upitali smo hrvatske farmere zašto su uvozna jaja jeftinija. Pristali su razgovarati uz uvjet da im se na navode imena kako se ne bi zamjerili velikim prodajnim lancima.

"U Bugarskoj država potiče proizvođače jaja s 1,8 eura po kljunu, Poljaci imaju 2 eura po koki, a Austrijanci su pronašli način kako eliminirati uvozna jaja sa svojeg tržišta. To su njihovi nacionalni programi. Hrvatski je nacionalni program, pokazuje praksa, uništiti svaku proizvodnju. Prema dostupnim informacijama, veliki proizvođači jaja u Poljskoj, a njihovi veliki imaju po četiri, pet ili šest milijuna koka nesilica, nude u izvoz jaja u tri cjenovna razreda: za 50 lipa prodaju se dnevno svježa jaja, cijena onima od tjedan dana je oko 30 lipa, a jaja koji dan mlađa od mjesec dana su 25 lipa ili jeftinija. Nitko me ne može uvjeriti da na hrvatsko tržište iz Poljske stižu dnevno svježa jaja. 

A zašto su jaja u Poljskoj jeftinija? Zbog više razloga. Prvo, cijenu mogu smanjiti zbog spomenutog poticaja, drugo, cijena hrane za nesilice kod njih je neusporedivo niža nego kod nas, a puno im je jeftiniji i uzgoj pilenki. Uz to je Poljska uređena zemlja koja potiče poljoprivrednu proizvodnju od početka do kraja", kazao nam je jedan veliki proizvođač.

Drugi proizvođač, koji dio proizvodnje ima u Dalmaciji, a dio u Slavoniji, kaže da je do rapidnog "trijebljenja" proizvođača jaja došlo uoči ulaska Hrvatske u EU, kad mnogi nisu uspjeli zamijeniti kaveze i prilagoditi ih propisima u korist blagodati koka.

"Mi koji smo to uspjeli danas zbog uvoza imamo tek djelomično napunjene farme. Moja proizvodna cijena na farmi na području Dalmacije je 68 lipa, što često ne mogu postići na tržištu. U toj cijeni 15 lipa je amortizacija koke, 40 lipa je vrijednost hrane koju kokoš pojede, a čija je cijena po kilogramu 2,30 do 2,35 kuna, 5 lipa je amortizacija kaveza, i to na rok od 10 godina, a 8 lipa je sve ostalo, u što spada radna snaga, gorivo, amortizacija kombija, veterinarski nadzor, struja, voda... 

Uza sve to, imamo rigorozan veterinarski nadzor. Jaja s mojih i svih ostalih hrvatskih farmi sigurno su po kvaliteti i zdravstvenoj ispravnosti za tri koplja ispred uvoznih. Problem je, međutim, što su kupci prisiljeni kvalitetu podrediti cijeni. Mi se s dosadašnjom politikom države prema nama i poljoprivredi općenito s tim ne možemo nositi. Hoće li se što promijeniti ili će se i dalje nastaviti pad naše proizvodnje, ostaje da se vidi", kaže nam sugovornik.

Stručnjaci: Salmoneloza nije opasna bolest, ali ipak može ubiti

Iz Poljske nam je, kažu stručnjaci, stigla salmonela, i to u uvoznim, ekstra jeftinim jajima. 

No, što je to salmonela? To je rod gram-negativnih bakterija, tzv. štapića, a može uzrokovati salmonelozu, bolest koja se kod većine zdravih ljudi spontano povuče bez ikakvih trajnih posljedica. Međutim, kod nekih ljudi znaju nastati i komplikacije. Osim slučaja peteročlane obitelji iz Bregane čiji je petogodišnji sin preminuo, a o čemu javnost i stručne službe proteklih dana raspravljaju, trovanja salmonelom i nisu toliko rijetka.

Primjerice, poznat je slučaj iz svibnja ove godine kad je najmanje 50 osoba završilo u bolnici u Vinkovcima zbog sumnje da su se zarazile salmonelom u svatovima.

Salmonela se uglavnom prenosi proizvodima životinjskog podrijetla, u koje uglavnom dolazi pri klanju kad se na meso mogu proširiti bakterije što se nalaze u crijevima životinja. Česti su načini prenošenja preko ljuski kokošjih jaja i mlijekom.

Međutim, salmonela se može prenijeti i drugom hranom, pa i s drugih zaraženih površina te kontaktom sa zaraženim ljudima. Salmonela nije otporna na visoke temperature, te neće izdržati zagrijavanje na 70 stupnjeva Celzijevih više od dvije minute. Ni dobro kuhana jela nisu, međutim, uvijek posve sigurna: u kuhinjama se, naime, zna dogoditi da se bakterije prenose kontaktom sa sirove hrane na već pripremljenu.

Salmonela može opstati na suhim površinama i po mjesec dana, a na mokrim mjestima i po tri mjeseca. Na temperaturama višim od 20 Celzijevih stupnjeva agilnija je i time zaraznija.

Salmonela se može pronaći u organizmima mnogih vrsta životinja te u ljudima. Pojedini sojevi salmonele uzrokuju kod ljudi bolesti koje se nazivaju salmoneloze. Takve bakterije uzrokuju bolesti kao što su trbušni tifus ili paratifusni sindrom.

Rod bakterije nazvan je prema američkom veterinaru Danielu Elmeru Salmonu. Najopasniji oblik salmoneloze je trbušni tifus, koji uzrokuje bakterija Salmonella typhi. Međutim, i manje opasne zaraze koje uzrokuje Salmonella enteritidis ostaju važan javnozdravstveni problem.

Klinički se infekcija salmonelom može prezentirati kao gastroenteritis, tj. kao upala sluznice želuca, tankog i debelog crijeva. Pojavljuje se i kao paratifusni sindrom ili "salmonela-vrućica", bakterijemični sindrom ili žarišna bolest.

Gastroenteritis obično počinje 12 do 48 sati nakon ingestije organizma, s mučninom i grčevima u trbuhu, nakon čega slijede proljev, vrućica, a ponekad i povraćanje.

Stolice su obično vodenaste, no mogu biti i rijetko kašaste ili poluformirane. Bolest je obično blaga i traje jedan do četiri dana.

Ponekad dolazi do teže bolesti. U uzorcima stolice koja je obojena metilenskim plavilom često se vide leukociti, što upućuje na kolitis – upalu crijeva. Dijagnoza se potvrđuje izolacijom salmonele iz izmeta ili obriska rektuma.
Kod bolesnika s bakterijemijom (prisutnost bakterija u krvi) moguća je pojava lokalizirane infekcije koja može zahvatiti jetru, žučni mjehur i crvuljak, srčane zaliske, moždane ovojnice, pluća, zglobove, kosti, genitourinarni trakt ili meka tkiva...

Do teže bolesti uzrokovane salmonelom dolazi kod bolesnika kojima je imunitet narušen zbog drugih bolesti, jake iscrpljenosti, zaraze HIV-om, te kod male djece i trudnica. 

R. N.

Bitno o salmonelozi

- Većina zdravih ljudi oporavi se za samo nekoliko dana, bez posebnog tretmana.
- Salmoneloze su bolesti ljudi i životinja uzrokovane bakterijama roda Salmonella. Vrlo su rasprostranjene u prirodi i zbog svoje otpornosti mogu preživjeti izvan organizma domaćina, u vodi i na tlu zagađenom životinjskim i ljudskim izmetom. Salmonele mogu preživjeti i nekoliko sati na raznim predmetima. Osjetljive su na klor i na temperaturu od 70 stupnjeva.
- U nekim slučajevima – a naročito kod djece, trudnica, starijih osoba i ljudi narušenog imuniteta – proljev povezan sa salmonelom može biti toliko dehidrirajući da je potrebna brza liječnička pomoć.
- Komplikacije opasne za život mogu se pojaviti ako se infekcija proširi izvan crijeva – u krv i druge organe.
- Simptomi mogu biti: mučnina i povraćanje, bol u trbuhu, proljev, groznica, visoka temperatura, bol u mišićima, slabost...
- Izvori salmonele su sirovo meso, posebno piletina i svinjetina, te jaja. Nipošto ne režite kruh i povrće nožem kojim ste rezali meso, a prethodno ga niste dobro oprali u vrućoj vodi.
- Iako neki nutricionisti savjetuju konzumiranje sirovih jaja, to činite samo ako pouzdano znate da su jaja "čista" od bakterija i parazita.
- Obavezno perite ruke nakon nužde i pri svakom odlasku u WC, posebice ako ulazite u neki javni zahod.
- Ako se radi o lakšem obliku salmonele, liječnik neće propisati antibiotike, ti se lijekovi daju tek ako se bakterija iz probavnog sustava proširila i na druge organe i krv. Dakle, u većini slučajeva salmoneloza prođe bez većih komplikacija, a liječi se nadoknađivanjem tekućine i dijetnom prehranom.
- Hranu (naročito jaja, piletinu, razne kreme za kolače) potrebno je potpuno termički obraditi jer je pretpostavka da je svaka namirnica u sirovom stanju potencijalno zagađena.
- Sve kuhane ili pečene namirnice treba jesti odmah, ne smiju se duže čuvati, osobito ne uz lagano podgrijavanje jer time omogućavamo razmnožavanje bakterija.
- Sve lako pokvarljive namirnice moraju biti uskladištene na adekvatnim temperaturama – u hladnjacima i zamrzivačima, te moraju biti zaštićene od dodira glodavaca i insekata.
- Sve osoblje koje radi s namirnicama mora tijekom rada kontinuirano provoditi higijensko pranje ruku – pranje tekućim sapunom pod tekućom toplom vodom, brisanje papirnatim ručnicima te nakon toga dezinfekcija ruku.
- Vrlo je važna i veterinarsko-mikrobiološka kontrola namirnica životinjskog podrijetla, kao i pregled životinja prije klanja, održavanje čistoće u klaonicama, mesnicama i u prostorijama u kojima se meso čuva.
- Svako je jaje mogući izvor salmonele. Kokoš koja je snijela zaraženo jaje ne mora pokazivati znakove bolesti.
- Salmonelu možemo pronaći u žumanjku i u bjelanjku. Može se nalaziti i samo izvana na ljusci pa se unosi u hranu neprimjerenim rukovanjem.

Naslovnica Hrvatska