Novosti Hrvatska

GOSPODARENJE OTPADOM

'Prođe li Dobrovićev plan, gubimo 400 milijuna eura'

GOSPODARENJE OTPADOM
Svi Centri se, prema postojećim propisima, našim i europskim, moraju dimenzionirati na ovih 50 posto posto, jer EU ne želi drukčije financirati ove projekte. Postojeća dva Centra, Kaštjun i Marinščina, u potpunosti su u skladu sa svim ovim zahtjevima - smatra Anić Vučinić

Zamislite samo da je javna rasprava za projekt na Srđu ili Plomin trajala samo osam dana. Cijela zemlja bi se digla na noge. A Ministarstvo zaštite okoliša upravo je toliko vremena predvidjelo za raspravu o Planu gospodarenja otpadom, dokumentu koji će sa svojih 500 stranica na dugi rok odrediti politiku prema otpadu u našoj zemlji.

Zato ćemo pokrenuti EU mehanizme zaštite, ističe dr. Aleksandra Anić Vučinić, profesorica na Geotehničkom fakultetu i predsjednica Hrvatske udruge za gospodarenje otpadom HUGO, koja u intervjuu za Slobodnu Dalmaciju decidirano tvrdi da bez centara za gospodarenjem otpadom poput onog u Lećevici Hrvatska ne može ispuniti kriterije koje je postavila Europska unija te da zemlju čekaju visoke kazne.

Ministar Slaven Dobrović tvrdi da je model odvojenog prikupljanja otpada na otoku Krku, u čijoj je pripremi i sam sudjelovao, pokazao odlične rezultate, te da se on može primijeniti i na čitavu Hrvatsku...
- Sustav na Krku postavljen je 2007., znači prije devet godina, i u tih su devet godina postigli 45 posto odvojenog prikupljanja, što je odlično. No za to je trebalo devet godina, pa je krivo onda misliti da se sve može napraviti preko noći. U gospodarenju otpadom nema čarobnog štapića i toga naši političari moraju konačno početi biti svjesni.
Ministar je u predizbornoj kampanji obećavao da će srediti stvari u roku od godinu dana i da nećemo plaćati penale. Evo, prošlo je više od pola godine, a rezultata nigdje.

Nužna nam je Lećevica

Ministarstvo je ovih dana predložilo Plan gospodarenja otpadom...
- Formalno gledano, Plan nije ispoštovao niz hrvatskih zakona niti Europsku direktivu koja je na snazi. Čini se da je dokument napravljen vrlo aljkavo, na brzinu i bez temeljite analize. Na jednoj stranici imate jednu brojku, a dvije stranice dalje za istu stvar imate drugu brojku, u naslovima poglavlja je jedno, a u tekstu sasvim drugo. Nedostaju kvalitetni podaci. Ako se ovaj Plan usvoji bez izmjena, teško da će itko po njemu moći postupati, a Hrvatska će izgubiti oko 400 milijuna eura.

Zašto tako mislite?
- U planu se generalno predlaže samo odvojeno prikupljanje i prikazuje se da se s tim sustavom rješava cijeli problem. To nije točno. Odvojeno prikupljanje se mora uspostaviti, bez njega ne ide, međutim ono je samo dio cjelovitog sustava. 

Cjeloviti sustav mora sadržavati i Centre za gospodarenje otpadom s nekom tehnologijom obrade, MBO ili energetskom oporabom. Odlagališta također moraju biti dio sustava jer uvijek dio otpada ostane. Financijski dio plana izgleda kao lista želja: kao da je netko na papir stavio da želi kupiti ferarija za 100 tisuća eura i put na Tenerife, a ima plaću iz državnog proračuna.

Tvrdite da Plan nije potkrijepljen potrebnim brojkama?
- Svaki ozbiljan dokument ove vrste treba se raditi na temelju analize koja treba za sve vrste otpada pokazati kako će se sakupljati, kuda će ići i koliko to u konačnici košta. Na temelju takve analize onda se optimira i predlaže sustav. Ako malo detaljnije analizirate plan, shvatit ćete da tu nitko ništa nije računao.

Stoga smo uputili službeni dopis Ministarstvu da nam da uvid u dokument na temelju kojeg je plan napravljen, tko ga je radio, tko je dokument naručio. Tek uvidom u ovaj dokument ako je zaista kvalitetno napravljen i postoje argumenti za odabir ovog sustava, mogu povući ovo što govorim.

Kompost na plus 40 u Splitu?

Što je to u Planu toliko krivo?
- Gospodarenje otpadom je vrlo kompleksno i nema jednoznačnih rješenja. Hijerarhija gospodarenja otpadom nije izmišljena bez veze. Ovaj Plan je izbacio Centre za gospodarenje otpadom i donosi ideje koje su krasne, ali potpuno neprovediva u praksi. Osvrnut ću se samo na kućno kompostiranje. Možemo li tome jednako pristupiti u Splitu ljeti na 40 stupnjeva, i u Slavoniji u seoskim gospodarstvima? Naravno da ne. 

Predviđa se odvojeno prikupljanje biootpada. Možemo podijeliti kante i letke, no kamo s otpadom kada ga ljudi odvoje? Mi u Hrvatskoj nemamo dostatne kapacitete za kompostiranje. I što će se onda dogoditi? Sve će opet završiti na odlagalištima. Hrvatska je geografski i demografski različita te ovaj plan treba prilagoditi regionalnim različitostima.

Jedina tvornica u Hrvatskoj koja reciklira staklo smještena je na granici sa Slovenijom, a ima dostatne kapacitete za cijelu Hrvatsku. Je li isto ako otpadno staklo vozimo iz Zagreba ili iz Dubrovnika? Naravno da nije. Odvojeno prikupljanje stakla u Dubrovniku postaje preskupo, zbog transporta.

Danas u komunalnom otpadu imate oko 10 posto pelena, što nije malo. Mene zanima kuda s ovim otpadom. Ovaj plan se pravi da ih nema, odnosno ne daje moguće rješenje. No,u našim kantama pelene su realnost.

U Ministarstvu zaštite okoliša tvrde da je sustav koji oni predlažu jeftiniji od skupih i glomaznih centara za gospodarenje otpadom, poput onoga planiranog u Lećevici...
- Što je veći pogon, jeftinija je cijena obrade po toni otpada. To je pravilo. Čisto sumnjam da su sortirnice malih kapaciteta, njih više od 70, jeftinije. S druge strane, s izgradnjom Centara za gospodarenje otpadom pada cijena obrade otpada jer je riječ o manjem broju jedinica većeg kapaciteta.

O razlici utjecaja na okoliš sedamdesetak sortirnica i Centara neću niti govoriti. Kada nešto plaća EU, kao što plaća Centre, tada se ti troškovi ne uračunavaju u cijenu troška koju plaćaju građani. S Centrima zapravo dobijemo odličnu uslugu za malo novca.

Međutim, koji god sustav uveli, troškovi sustava svejedno moraju narasti. A pitanje je dobre analize s točnim podacima i jasnom vizijom koji će se sustav odabrati.

Kružno gospodarstvo

Ministar Dobrović tvrdi da Centre napušta i sama Europska unija, koja se okreće se kružnom gospodarstvu...
- U Ministarstvu navode i da je mehaničko-biološka obrada otpada zastarjela tehnologija, što nije točno. Govori se o paketu kružnoga gospodarstva, koje je tek prijedlog i oko čijeg se provođenja u Europskoj komisiji tek vode pregovori. Pitanje je što će se na kraju usvojiti. Već su prošle godine jedan prijedlog izmjene direktive povukli, pa nitko ne zna koji će se točno ciljevi postaviti.

Dobro, jesu li onda Centri prihvatljivi ili ne, jesu li u skladu s EU direktivama ili nisu?
- Prvo raščistimo što EU od nas traži. Hrvatska od ukupnog otpada treba odvojeno prikupiti 50 posto. Sada smo na nekih 17 posto. Ostali komunalni otpad trebamo obraditi tako da smanjimo biorazgradivi dio i iskoristimo dodatno vrijedna svojstva. Iz ovoga proizlazi da smijemo odložiti samo 35 posto biorazgradivog otpada od količine koja je definirana 1997. godine.

Znači da na sva odlagališta smijemo odložiti 2020. godine 264.661 tona. A to možemo postići samo ako ovih 50 posto obradimo i iskoristimo kroz tehnologije kao što je MBO ili energana. Ako pogledate ove brojke i obveze koje smo preuzeli, bez Centara za gospodarenje otpadom ne možemo ispuniti ciljeve.

Svi Centri se, prema postojećim propisima, našim i europskim, moraju dimenzionirati na ovih 50 posto posto, jer EU ne želi drukčije financirati ove projekte. Postojeća dva Centra, Kaštjun i Marinščina, u potpunosti su u skladu sa svim ovim zahtjevima.

Međutim, oni rješavaju probleme samo u svojim županijama, a što je s ostalima. Ako zaustavimo ostale, kako ćemo riješiti problem i dostići ciljeve? Primarno odvajanje se, dakako, ne smije isključiti. Ono mora biti dio sustava. Međutim, moramo imati na umu da se uspostava odvojenog prikupljanja, prema europskoj praksi i iskustvu s Krka, može povećavati dinamikom od tri do pet posto godišnje. Ne više od toga. Sustav mora sadržavati sve elemente hijerarhije gospodarenja otpadom da bi dao rezultat.

A oni uključuju smanjenje otpada na mjestu nastanka, centre za ponovnu uporabu, odvojeno prikupljanje, kućno kompostiranje gdje je to moguće, Centre za gospodarenje otpadom ali i energetsku oporabu. Tako radi cijela Europska unija. Bez sveobuhvatnog pristupa nećemo imati rezultate.

Naslovnica Hrvatska