Novosti Hrvatska

'velečastivi' i 'nečastivi'

Kapović: Ne želim da mi Crkva diktira što će se predavati na Filozofskom fakultetu

'velečastivi' i 'nečastivi'
Zagreb, 240509. Filozofski fakultet. Nakon jucerasnjeg izglasavanja prestanka blokade koja je trajala 34 dana, studenti obavljaju posljednje ciscenje i napustaju fakultet. Pusto procelje fakulteta, do malo prije obljepljeno razlicitim plakatima i transparentima. Foto: Boris Kovacev/CROPIX
Dio profesora i studenata FF-a, međutim, upozorava kako bi ovakva suradnja, osim ideološke, mogla imati i materijalne štete za studente FF-a: na primjer, prilikom zapošljavanja, za očekivati je da će konkurentniji na tržištu rada biti netko tko je završio studij za vjeroučitelja i profesora, na primjer, engleskog jezika, povijesti ili povijesti umjetnosti, a ne onaj tko ima samo diplomu studija Filozofskog fakulteta

"Velečastivi" i "nečastivi" ukrstili su (ili je korektnije reći "ukrižali") koplja na trusnom terenu slobodarske, progresivne misli, kako svoju akademsku utvrdu vole nazivati njezini studenti i profesori. Ili barem, dio njih. Riječ je, naravno, o zagrebačkom Filozofskom fakultetu gdje su posljednjih mjeseci uzavrele strasti a dio studenata i nastavnika, prije svega onih okupljenih oko sindikata Akademska solidarnost, nastoje svim silama spriječiti "fuziju" Filozofskog fakulteta i omraženog Katoličko-bogoslovnog fakulteta u Zagrebu kojemu "nadređena osoba nije dekan, nego veliki kancelar Josip Bozanić, a to je osoba koja direktno odgovara drugoj državi, Vatikanu".

Situacija je, očigledno, proključala dolaskom nove desno-konzervativne vlasti, iako je problem star dvije godine (u smislu ideološke borbe i puno više) a AS je u svome priopćenju prošli mjesec jasno izjavio kako s "gnušanjem odbija totalitarističku infiltraciju konzervativnog političkog konglomerata u sve pore društva" te najavljuje "aktivnu borbu protiv integracije Filozofskog fakulteta u Zagrebu s Katoličkim bogoslovnim fakultetom, kao i protiv svih drugih negativnih tendencija u visokom obrazovanju – od komercijalizacije, komodifikacije i privatizacije pa do nasilne retradicionalizacije i klerikalizacije".

Odlučno NE suradnji "nespojivog" rekao je i Plenum Filozofskog fakulteta, neformalno okupljalište studenata i profesora toga fakulteta, čije su odluke prije sedam godina dovele do višemjesečne blokade rada FF-a zbog otpora prijedlozima zakona o visokom obrazovanju i znanosti koje su forsirali tadašnji HDZ-ovi ministri Dragan Primorac i Radovan Fuchs.

Ovaj put bitka se vodi protiv suradnje s KBF-om, koja bi se trebala realizirati na način da studenti tih dvaju fakulteta mogu upisati zajedničke dvopredmetne studije koje svaki fakultet izvodi prema vlastitim prethodno odobrenim studijskim programima – dakle, "bogoslovi", budući vjeroučitelji, kao paralelan bi mogli izabrati neki od studija s 23 odsjeka zagrebačkog FF-a, na primjer, filozofiju, sociologiju, strane jezike, kroatistiku, antropologiju, a studenti FF-a filozofsko-teološki studij ili studij religijske pedagogije i katehetike na KBF-u.

Zaboravljeni glasovi

Filozofskom borba protiv "klerikalizacije obrazovanja" nije strana. Još 2001. godine odlučno su se usprotivili izboru tadašnjeg dekana KBF-a teologa i svećenika Tomislava Ivančića za rektora Zagrebačkog sveučilišta. Iako službeno izabran, on je od te dužnosti odustao i prije nego je na nju stupio a kao izliku naveo je bolest. Glas koncila "filozofe" je tada nazvao "komunistima".

Ovaj put dio studenata i profesora Filozofskog odlučan je također ići do kraja i spriječiti svaki mogući oblik suradnje s KBF-om. Pri tom ne kriju da se takvoj "nasilnoj integraciji" ne protive samo iz materijalnih razloga, odnosno zato što smatraju da će njome višestruku štetu imati studenti FF-a, nego i zato što ovo smatraju ideološkim ratom. Dvaju svjetonazora, dvaju pogleda na svijet, dviju tradicija, ljevice i desnice, kako bilo, "filozofi" su odlučili braniti prostor sekularnog na svoj način.

Probajmo ukratko podsjetiti na kronologiju slučaja – u lipnju 2014. godine tadašnji dekan FF-a, a današnji rektor Zagrebačkog sveučilišta Damir Boras i dekan KBF-a Tonči Matulić sklapaju Ugovor o provedbi zajedničkih preddiplomskih i diplomskih dvopredmetnih studija, koji je mjesec dana kasnije izglasan na Fakultetskom vijeću. AS u svome zadnjem priopćenju tvrdi kako je na "prizemnoj razini tu riječ o političkim dealovima uobičajenog tipa: Borasu su te 2014. trebali glasovi s KBF-a da bi bio izabran za rektora Sveučilišta u Zagrebu, a ideja integracije FF-a i KBF-a mu ni ideološki nije bila mrska".

Filozofski fakultet, njegovi studenti i profesori te novoizabrani dekan prof. dr. Vlatko Previšić, međutim, zbog kritika da ugovor u tom formatu ide na štetu studenata FF-a, u sklopu preispitivanja svih ugovora koje je FF sklopio s drugim fakultetima, početkom 2015. godine počinju tražiti rješenja koja bi otklonila eventualne sporne točke.

Primjerice, u starom je ugovoru stajalo da studenti KBF-a studijske grupe na Filozofskom mogu upisivati bez prijemnog ispita, što je do danas uklonjeno i jasno navedeno da za upis na studij FF-a svi studenti, pa i oni s KBF-a, prijemni moraju položiti. Dekan Previšić odbija i sada govoriti o integraciji FF-a i KBF-a te naglašava kako je riječ samo o suradnji tih dvaju fakulteta kakvu Filozofski ima, primjerice, sa zagrebačkom Muzičkom akademijom,

Akademijom likovnih umjetnosti, Prirodoslovno-matematičkim fakultetom već 30 godina (geografija/povijest), ali i s varaždinskim Fakultetom organizacije i informatike.

- Na Fakultetskom vijeću suspendirali smo privremeno sve ugovore, formirali povjerenstvo sastavljeno od šest profesora i pet studenata koji su izradili opća načela o suradnji s bilo kojom sastavnicom Sveučilišta. Riječ je o 29 temeljnih načela koja smo potom iznijeli na Fakultetskom vijeću. Nitko nije bio protiv. U ugovoru s KBF-om utvrdili smo nekoliko detalja koje nismo smatrali dobrim, a to je, recimo, nepostojanje prijemnog ispita za studente KBF-a koji bi studirali na Filozofskom.

To smo izmijenili i prijemni je uveden, to odgovorno tvrdim. Sve ugovore, pa tako i onaj s KBF-om, "spustili" smo i na razine odsjeka. Oni su dobili mjesec dana da se izjasne prihvaćaju li definitivno suradnju s drugim sastavnicama Sveučilišta ili ne. Od onih koji mogu ići u suradnju, njih 14 izjasnilo se da prihvaćaju, šest je bilo protiv – iznosi kronologiju dekan Previšić.

Demantiranje glasina

Protiv takve suradnje, dakle i one s KBF-om, bili su odsjeci filozofije, klasične filologije, komparativne književnosti, kroatistike, južnoslavenskih jezika i književnosti te sociologije.

- Nitko te odsjeke neće tjerati na suradnju. Dakle, nitko neće morati izvoditi studije u suradnji s KBF-om ili bilo kojom drugom sastavnicom ako to ne želi – odlučno tvrdi dekan Previšić, demantirajući glasine da će suradnja biti obvezujuća za sve studije i odsjeke FF-a.

Opovrgnuo je također još jednu spornu točku koju su kao kuriozitet spominjali protivnici suradnje: kako je jedan od kriterija za upis na KBF prilaganje krsnog lista i preporuke lokalnog župnika, dio pobunjenih studenata i profesora Filozofskog smatrao je to još jednom diskriminacijom studenata FF-a, osobito onih drugih vjeroispovijesti ili ateista koji bi se možda i odlučili za neki od studija na KBF-u.

Međutim, Previšić tvrdi kako taj uvjet za studente FF-a neće važiti. Također, prijedlog je da će studenti koji završe dvopredmetni studij na FF-u i KBF-u dobiti jednu diplomu s potpisima obaju dekana.

Uopće, kaže dekan Previšić, konačan tekst izmijenjenog ugovora s KBF-om još nije gotov, on se vjerojatno neće naći ni na narednoj sjednici Fakultetskog vijeća, a moguće je da će se o njemu raspravljati još tijekom travnja i svibnja. Konačnu odluku o obliku suradnje, na posljetku, donijet će Fakultetsko vijeće, a dekan Previšić smatra da bi ugovor u realizaciji svakako trebao ići. Međutim, to će najvjerojatnije biti moguće tek od 2017./2018. akademske godine.

- To se sve previše bespotrebno dramatizira. Želim razgovarati sa svim studentima i djelatnicima, čuti sve prijedloge. Ali, odbacujem svaku isključivost i ne želim da se to politizira po bilo kojoj osnovi. Mene zanimaju akademski, stručni, znanstveni argumenti i argumenti ustanove kojoj sam na čelu. U formalno-proceduralnom smislu nije Plenum partner Upravi fakulteta ni Fakultetskom vijeću.

Plenum je samo forma iskazivanja mišljenja i stavova od strane studenata, u ovom slučaju Studentskog zbora i sindikalne udruge Akademska solidarnost. Nije Plenum nadtijelo koje bismo morali slušati, ali želim naglasiti da je svaki njihov konstruktivan, objektivan prijedlog dobrodošao. Kada to preraste u buku i viku gdje u pozadini postoje različiti razlozi, oprostite, bit ću vrlo otvoren, svjetonazorski, filozofski, politički, ne mogu podržati takvo djelovanje – poručuje dekan Previšić.

Kadroviranje s Kaptola

Dio profesora i studenata FF-a, međutim, upozorava kako bi ovakva suradnja, osim ideološke, mogla imati i materijalne štete za studente FF-a: na primjer, prilikom zapošljavanja, za očekivati je da će konkurentniji na tržištu rada biti netko tko je završio studij za vjeroučitelja i profesora, na primjer, engleskog jezika, povijesti ili povijesti umjetnosti, a ne onaj tko ima samo diplomu studija Filozofskog fakulteta. S druge strane, studentima FF-a se kao reciprocitet nudi tek spajanje s učilištem "na kojemu se obrazuju vjeroučitelji, crkveni orguljaši i različiti katolički birokrati".

- Znamo da vjeroučitelje direktno postavlja i smjenjuje Kaptol. Što će ubuduće biti, na primjer, sa studentima Filozofskog koji završe za profesora hrvatskog jezika i vjeroučitelja? Tko će odlučivati o njihovu zapošljavanju? Hoće li im u slučaju da se razvedu Kaptol davati otkaz? - pita se Mato Kapović, profesor na Odsjeku za lingvistiku FF-a i član Akademske solidarnosti, ujedno i jedan od istaknutih članova Radničke fronte, političke opcije koja je dala nedvojbenu potporu pobunjenim profesorima i studentima FF-a.

On ne krije da je u ovom slučaju riječ o ideološkom ratu.

- To jest ideološka borba. Ne želim da mi Crkva diktira što će se predavati na Filozofskom fakultetu koji je isključivo baziran na znanstvenim kolegijima. Sve je ideologija, samo je pitanje kakvu ideologiju zastupate, jeste li za znanost ili da javni i sekularni fakultet surađuje s fakultetom u vlasništvu Crkve, kojoj je izravno nadređen Vatikan? Ovo je izravni napad jedne vjerske zajednice na sekularno obrazovanje i na sveučilište, ali i osnovne i srednje škole koje zapošljavaju vjeroučitelje - nema dvojbi za Kapovića.

Zahtjevima plenuma FF-a, kako prenose mediji, potporu su dali, među ostalim, i Centar za mirovne studije, Radnička fronta, Forum mladih SDP-a, Antifašistički front, Skupina 112, udruga Protagora te Centar za ženske studije. Potpora stiže i od kolega iz regije, Srbije, Slovenije i Makedonije, odakle studentima zagrebačkog FF-a poručuju da će u njima "uvek naći saborce na frontu jedinstvene borbe protiv klerikalizma, fašizma i imperijalizma".

Za prof. dr. Ivu Banca, profesora na Odsjeku za povijest FF-a, ova je "halabuka", kako je napisao u kolumni u Jutarnjem listu, "ništa drugo nego dimna zavjesa za potrebe ideološkog rata, koji nam je Milanović najavio".
- Ima mnogo onih koji žele ideološki rat, ne bih se zadržao samo na Milanoviću. Ovo jest ideološka borba.

Na Filozofskom misle da ništa crkveno ne može prijeći preko praga toga fakulteta, što pokazuje stanovitu izoliranost, uskost, dogmatizam, pa i glupost. Samo raskrinkavaju sami sebe - smatra profesor Banac, dodajući da "bahatost Crkve nekad rezultira ovakvim odgovorima".

- Osobno, ne bih imao ništa protiv, radovalo bi me kada bi netko s KBF-a došao na moje predavanje. Ovo je buka ni oko čega. Što znači da jedna djevojka s KBF-a dođe slušati Klasića ili Jakovinu, gdje je tu klerikalizacija? - pita se Banac.

Elementi klevete

Da je riječ o dezinformacijama i prenapuhavanju cijele priče, smatra i bivši dekan FF-a a sadašnji rektor Zagrebačkog sveučilišta Damir Boras. Odlučno odbacuje bilo kakve prozivke o navodnom "trgovanju" s KBF-om, dodajući da u takvim optužbama ima i elemenata klevete.

- KBF je fakultet kao svaki drugi, svi su studenti Sveučilišta, a ne samo pojedinog fakulteta. U demokraciji mora biti mjesta za sve. Statut Sveučilišta u članku 6. govori o akademskim slobodama na Sveučilištu i ustavnom načelu nedopustivosti diskriminacije po bilo kojoj osnovi, tako i vjerskoj i političkoj. Članovi sveučilišne akademske zajednice dužni su unutar Sveučilišta djelovati politički neutralno, bez isticanja osobnih političkih stavova - podsjeća rektor Boras.

Sloboda, demokracija, diskriminacija – u ovoj priči s Filozofskog očigledno svatko o njima ima svoje tumačenje.

Naslovnica Hrvatska
Page 1 of 34FirstPrevious[1]2345678910Last