Novosti Hrvatska

ARBITRAŽNI SPOR

Novi šok za vlasnike kredita: dobiju li banke spor u SAD-u, Hrvatska će zbog zakona o 'švicarcima' isplatiti 8 milijardi kuna!

ARBITRAŽNI SPOR
Zagreb, 160915. Kreditni duznici organizirani u Udrugu Franak prosvjedovali su ispred Hrvatske narodne banke (HNB) na Trgu Hrvatskih velikana. Foto: Bruno Konjevic/CROPIX
Ono što, međutim, čitavu priču čini još nezgodnijom jesu pravna tumačenja prema kojima bi svaka državna “odmazda” nad bankama u slučaju dobivanja ovog spora bila osporena i od strane europskih i svjetskih arbitražnih tijela

Neke strane banke koje su vlasnice hrvatskih banaka započele su pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) u Washingtonu u okviru Svjetske banke spor protiv Republike Hrvatske za naknadu štete nastale primjenom zakonskih izmjena koje su omogućile “obveznu” konverziju kredita u švicarskim francima u eurske kredite, neslužbeno nam je potvrđeno iz financijskih krugova.

Sporna konverzija

Podsjetimo, Hrvatska udruga banaka procijenila je kako će zbog primjene toga zakona banke biti u minusu od oko osam milijardi kuna (premda će se konačni iznos tek morati utvrditi), a domaće banke su podnijele ustavnu tužbu u Hrvatskoj zbog konverzije “švicaraca”, te su neke od njih pokrenule i postupke unutar Europske unije i europskih sudova.

Valja naglasiti kako je Peđa Grbin, saborski zastupnik SDP-a, u rujnu prošle godine novinare izvijestio kako je od Raiffeisen banke dobio obavijest kako će banke slučaj “franak” riješiti na Međunarodnom sudu za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu, a na to im je Grbin poručio da se investicijski sporazumi ne rješavaju ondje:

“Gospodo draga, investicijski sporazumi koji postoje rješavaju se pred nacionalnim sudovima ili u Strasbourgu.”

No, pritom je “zaboravio” da je Hrvatska potpisnik bilateralnih sporazuma koji omogućuju većini zemalja članica Svjetske banke da se koristi arbitražni sud u Washingtonu za moguće investicijske sporove.

Na temelju takvog sporazuma je mađarski MOL pokrenuo protiv Hrvatske arbitražni postupak zbog Ine, a Hrvatska je pristala na njega, ali i pokrenula arbitražne postupke u Europi. Podsjetimo, u tom postupku Hrvatsku zastupa Luka Mišetić, kao predstavnik američke odvjetničke kuće “Patton Boggs”, a u ime hrvatske države u Washingtonu pred arbitražnim sucima nastupa predstavnik našeg Ministarstva gospodarstva.

Pokušali smo dobiti službene odgovore od hrvatskih banaka o pravnim radnjama koje su poduzele njihove matične banke, ali nismo uspjeli dobiti službeni odgovor do zaključenja ovog broja, dok su nam u Hrvatskoj udruzi banaka rekli kako pretpostavljaju da su neke banke pokrenule taj postupak.

Potpisani sporazumi

“Mi u HUB-u to ne znamo, ali možemo pretpostaviti da su neki od vlasnika banaka, koji imaju mogućnosti u skladu s bilateralnim sporazumima između države iz koje potječe matična banka i Hrvatske zaštititi svoja investitorska prava, pokrenuli pravni proces. Možemo samo pretpostaviti da je riječ o arbitraži”, rekao nam je u povodu toga Zdenko Adrović, direktor HUB-a.

Inače, ICSID je osnovan 1965. u okviru Grupe Svjetske banke, kako bi se omogućila arbitraža za rješavanje sporova među zemljama članicama u slučajevima kada postoje bilateralni sporazumi između država o tome ili dobrovoljnim pristajanjem na tu arbitražu.

Do kolovoza 2002. godine, 127 zemalja je potpisalo Konvenciju o Centru, među kojima i Hrvatska, a u bilateralnim sporazumima u kojima se jamči arbitraža pri tom sudu obično je riječ o ugovorima o poticanju i uzajamnoj zaštiti ulaganja između dviju država, kakve je potpisivala i Hrvatska.

Prema našim informacijama, takvi sporazumi su potpisani i za Austriju i za Italiju, a navodno su banke majke dobile dosta ponuda od renomiranih odvjetničkih kuća da ih zastupaju u ovim slučajevima, smatrajuči da je slučaj “čist” i da je uspjeh zajamčen. Dapače, navodno su bez problema pristajale i da ih se plati nakon presude postotkom od naknade štete, uvjerene u “dobar posao”.

Uglavnom, na početku arbitraže najprije se pokušava postići nagodba, a tek ako ona ne uspije, ide se u daljnji arbitražni postupak u kojem ulagač mora dokazati da su narušena njegova prava, primjerice na stvaranje dobiti zbog eksproprijacije ili nacionalizacije, ili pravo na pošten i jednak tretman. Iskustvo govori da takvi sudski procesi obično traju oko tri godine.

Ništa od odmazde

Ono što, međutim, čitavu priču čini još nezgodnijom jesu pravna tumačenja prema kojima bi svaka državna “odmazda” nad bankama u slučaju dobivanja ovog spora bila osporena i od strane europskih i svjetskih arbitražnih tijela. Naime, do sada se govorilo kako će Hrvatska u slučaju gubitka spora jednostavno donijeti porez na aktivu za banke i tako kompenzirati gubitak od oko osam milijardi kuna (bez kamata).

Međutim, prema nekim informacijama, takvi “osvetnički” potezi u zadnje vrijeme bivaju osporeni na sudskim instancijama, uz obrazloženje da investitori ne smiju biti izloženi takvoj vrsti državne “osvete” zbog toga što su sudskim putem ostvarivali svoja prava.

Vlada prekršila šest članaka Ustava?

Podsjetimo i kako je pravna analiza koju su za banke proveli međunarodni stručnjaci pokazala kako je izmjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju Vlada prekršila šest članaka Ustava u člancima 4., 5., 48., 49., 50. i 90., a pogotovo je, po njihovu mišljenju, sporno bilo pozivanje na članak 50. prema kojem Vlada zadire u imovinska prava i legitimna očekivanja banaka radi zaštite zdravlja ljudi.

Ti pravni stručnjaci smatraju kako je to neutemeljeno jer je vrlo teško povezati otežanu mogućnost plaćanja kreditnih obveza s ugrozom zdravlja svih korisnika kredita u francima. Ta se odredba Ustava koristi za epidemije i prirodne katastrofe, a mogući javni interes za izmjenu zakona u tom smislu bi se mogao pokazati tek nakon analize strukture ugovora o kreditu.

Dakle, da su bili uspostavljeni socijalni kriteriji za konverziju kredita u “švicarcima”, ne samo da bi se mogla postići nagodba s bankama o konverziji kredita, nego bi i eventualna kasnija tužba imala mnogo manje pravno utemeljenje.

 

Što će učiniti Orešković?

Bit će zanimljivo vidjeti kako će se Vlada Tihomira Oreškovića postaviti u tom procesu (HDZ je glasao za takav model konverzije, a Most ga je podržavao), odnosno hoće li nastaviti tvrdi pristup bivše Vlade ili će već u pokušaju mirenja pri arbitraži pokušati postići nagodbu. Do zaključenja ovog broja nismo uspjeli dobiti stav Vlade o tom pitanju ili potvrdu o primitku obavijesti o pokretanju arbitražnog postupka u Washingtonu.

 

Lalovac se čudi bahatosti banaka

Boris Lalovac, bivši ministar financija, nedavno je u Hrvatskm saboru opet “opleo” po domaćim bankama, tvrdeći kako se ponašaju gore nego banke u SAD-u. Naveo je primjer najveće američke banke Goldman Sachs, koja se 2016. dogovorila s Ministarstvom pravosuđa da će isplatiti riznici Ministarstva pet milijardi dolara zato što su na financijsko tržište pustili “kredite tipa naših švicaraca”. “Znači dogovor. Oni čak nisu htjeli ići na sud jer su rekli ‘izgubit ćemo još’. Kod nas su se drznuli reći ‘tužit ćemo državu’. Gledajte bahatosti”, zgražao se Lalovac.

Naslovnica Hrvatska
Page 1 of 4FirstPrevious[1]234Last