Novosti Hrvatska

promijenimo hrvatsku

Oporbeni HDZ SDP-u: Ne dirajte HAC!; HDZ danas: Prodajemo HAC!

promijenimo hrvatsku
Prema nekim neslužbenim informacijama, u Vladi ramišljaju i o mogućnosti da mirovinski fondovi refinanciraju dospjele dugove HAC-a uz dokapitalizaciju od oko milijardu eura, ali to je samo drugo ime za većinsku privatizaciju te tvrtke

Dvije najvažnije nove informacije s konferencije "Proračun preokreta", koja je u organizaciji EPH i HGK održana jučer, najave su premijera Tihomira Oreškovića i ministra financija Zdravka Marića da Vlada ozbiljno razmišlja o privatizaciji HAC-ONC-a, društva koje upravlja državnim autocestama, te da rashodi državnog proračuna neće biti veći u odnosu na 2015. godinu.

Predsjednik Vlade je tom prigodom, naime, ustvrdio kako dug HAC-a i ARZ-a iznosi oko 4,5 milijardi eura, te da se razmatra da se obveznim mirovinskim fondovima (sredstva iz drugog mirovinskog stupa) i građanima omogući kupnja dionica tih tvrtki preko inicijalne javne ponude dionica (IPO).

– Mislim da je to dobra investicija. To ćemo prezentirati kad bude pravo vrijeme, ali idemo u tom smjeru – istaknuo je Orešković.

Podsjetimo, privatizacija HAC-ONC-a bila je "Plan B" Vlade Zorana Milanovića, odnosno bivšeg ministra prometa Siniše Hajdaša Dončića, nakon što nije uspjela zamisao o davanju autocesta u koncesiju. Budući da su parlamentarni izbori bili najavljeni za studeni 2015. godine, bivša Vlada je morala odustati od tog plana, iako su već bili napravili veći dio "pripremnih poslova".

Butkovićev plan

HDZ je bio i protiv koncesioniranja autocesta i protiv privatizacije HAC-ONC-a, a novi ministar prometa Oleg Butković je, kako se moglo doznati, planirao provesti izdvajanje usluge održavanja autocesta i naplate cestarine iz HAC-a, ali ne i "ukupnu" privatizaciju HAC-ONC-a.

Financijska razlika između ova tri modela lako se vidi: od davanja autocesta u koncesiju moglo bi se zaraditi oko tri milijarde eura, od privatizacije HAC-ONC-a od 1,5 do 1,8 milijardi eura, a od izdvajanja usluge održavanja autocesta i naplate cestarine oko stotinjak milijuna kuna.

Ipak, iako su prvotno bili protiv privatizacije HAC-ONC-a, te iako je Butković namjeravao krenuti u izdvajanje usluga održavanja autocesta i naplate cestarine, očito je kako su premijer i ministar financija shvatili da je bitnije u ovoj godini pokušati doći do 1,5 do 1,8 milijardi eura i tako smanjiti javni dug, nego krenuti u dugotrajno restrukturiranje HAC-a koje će državu na koncu stajati dosta skupo.

Prema nekim neslužbenim informacijama, u Vladi ramišljaju i o mogućnosti da mirovinski fondovi refinanciraju dospjele dugove HAC-a uz dokapitalizaciju od oko milijardu eura, ali to je samo drugo ime za većinsku privatizaciju te tvrtke.

U svakom slučaju, ako se ove najave obistine, HDZ će morati javno priznati da je pogriješio kada se prošle godne protivio privatizaciji HAC-ONC-a, a to neće biti baš ugodno iskustvo za Tomislava Karamarka i Olega Butkovića.

Naše mirovine

Nadalje, kao što smo isticali prošle godine kada je Hajdaš Dončić najavljivao privatizaciju HAC-ONC-a, Vlada će se tu naći u svojevrsnom sukobu interesa, kao što je bilo prigodom inicijalne javne ponude Ine i HT-a. Naime, ako cijena ponuđenih dionica bude povoljna za mirovinske fondove i građane, tada će država uprihoditi manje novca i utoliko će smanjenje javnog duga biti manje, a ako ponudi cijenu koja baš i neće biti mala, tada neće dobro proći građani i mirovinski fondovi.

A aktiva mirovinskih fondova su zapravo naše mirovine iz drugog stupa, pa ni tu građani ne bi bili velike sreće. Stoga će Vlada morati vrlo oprezno pristupiti tom poslu, koliko god bio prijeko potreban i prioritetan.

Druga važna informacija koju je na skupu priopćio ministar Marić odnosila se na to da će Smjernicama ekonomske i fiskalne politike, koje će biti predstavljene na sjednici Vlade u četvrtak, biti definirano da ukupna razina rashoda proračuna za ovu godinu ne bi trebala biti veća od plana za 2015. godinu, koji je bio nešto viši od 120 milijardi kuna, a da bi deficit proračuna trebao biti na razini od tri posto BDP-a.

– Što se tiče same suštine rashodne strane proračuna, važno je istaknuti da ukupna razina rashoda proračuna koja se financira iz takozvanih općih izvora, dakle poreza i doprinosa, neće prijeći niti prošlogodišnje izvršenje, dok će porast na ukupnoj stavci rashoda biti vidljiv u elementima EU sredstava – kazao je Marić.

Pronašli uštede

Radi pojašnjenja treba kazati kako je plan rashoda za 2015. iznosio 120 milijardi kuna, ali da će realno izvršenje proračuna biti negdje od 117,5 do 118 milijardi kuna. To znači da osnovni rashodi koji se temelje na porezima i doprinosima ne bi trebali biti veći od tih 118 milijardi kuna, a moći će porasti do 120 milijardi kuna jedino u slučaju ako Vlada uprihodi još dvije milijarde kuna više od europskih fondova u odnosu na 2015.

No, da bi uspio u nakani da se ukupni rashodi zadrže na tim razinama, ministar će ipak morati uštedjeti na raznm stavkama oko 2,5 milijardi kuna, jer postoje na drugim stranama rashodi koji rastu automatski u 2016.

– Namjera je da se i na stavkama materijalnih rashoda i subvencija traže određeni elementi ušteda i racionalizacija kako bi se ispunio taj zacrtani cilj. Postoje određene kategorije rashoda koje po svom automatizmu moramo planirati u većem iznosu u odnosu na prošlu godinu. To su naša uplata u proračun EU-a, rashodi za kamate, sredstva za indeksaciju mirovina i drugo, a to je sve skupa iznos od preko 2,5 milijardi kuna i, znači, za taj iznos mi moramo naći, odnosno našli smo, uštede kako bismo vratili ukupnu rashodnu stranu proračuna na maksimalnu razinu prošle godine – rekao je ministar.


Časnik za vezu

Konačno, treba izdvojiti i podatak da je premijer najavio imenovanje posebnog koordinatora između ministarstava koji će raditi na suradnji, kako se sva nastojanja ne bi pogubila u kaosu i lošoj komunikaciji.

To je očiti napor premijera da "premosti" moguće nesuglasice između HDZ-a i Mosta, ali i da funkcioniranje Vlade bude što efikasnije. Tko će biti "oficir za vezu", još nije poznato, ali će njegova uloga, jasno je već sada, u Vladi biti dosta velika.


Tri opcije

3 milijarde eura – moguća zarada od davanja autocesta u koncesiju
1,8 milijardi eura – moguća zarada od privatizacije HAC-ONC-a
100 milijuna kuna – moguća zarada od izdvajanja usluge održavanja autocesta i naplate cestarine


O povišici sa sindikatima

Odgovarajući na pitanje novinara uključuju li planirani rashodi i mogućnost rasta mase plaća za zaposlene u javnom sektoru za oko 1,8 milijardi kuna zbog rasta BDP-a dva uzastopna kvartala za dva posto, moglo se zaključiti kako to nije dio "prvog scenarija" Vlade, pa je Marić podsjetio da će se u srijedu sastati sa sindikatima javnih i državnih službi s kojima će "podijeliti određene detalje Smjernica i proračunskog okvira, pa će nakon toga i to javno obznaniti".


Poticaji za posao

Nadalje, na pitanje hoće li proračun Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) u dijelu poticaja za zapošljavanje biti niži i hoće li se HZZ morati više orijentirati na europske fondove, ministar financija je kazao da su "i HZZ i neki drugi proračunski korisnici uvidjeli mogućnosti i prilike u europskim fondovima".


Javni dug 80 posto

Valja kazati i kako je Marić ustvrdio kako bi udjel javnog duga u bruto domaćem proizvodu mogao ostati na razini 2015., od oko 87 posto BDP-a, ako se ostvari prognozirani rast gospodarstva od dva posto i ako se uspije od privatizacije uprihoditi "barem" 500 milijuna eura. U stvari, prognoza rasta od dva posto BDP-a i omogućuje ministru da deficit svede na razinu od blizu tri posto BDP-a s vjerojatnih 4,5 posto u 2015.
– Naš plan je da do kraja mandata udjel javnog duga u BDP-u svedemo na 80 posto – otpimistično je najavio ministar.

Naslovnica Hrvatska
Page 1 of 3FirstPrevious[1]23Last