Novosti Hrvatska

ekonomska analiza

Što su nam donijele prve dvije godine u Uniji: posao izgubilo 80.000 ljudi, a 200.000 tražit će ga vani

ekonomska analiza

FOTO: Neja Markičević/CROPIX

Najbolja vijest u nepune dvije godine hrvatskog članstva u Europskoj uniji je da smo napokon izašli iz recesije i da nam se nakon šest godina propadanja ove godine prognozira gospodarski rast. Malen, ali ipak rast od oko 0,5 posto, a uz to nam i izvoz raste. No, sve je to nedostatno da se kvalitetnije pokrenemo: broj ukupno zaposlenih pao je za 80.629 ljudi - od prvog srpnja 2013. do kraja travnja 2015. na 1,32 milijuna ljudi. Na sreću, istovremeno se smanjio i broj nezaposlenih za 19.152 ljudi, na njih 297.088 krajem travnja.

Prvog srpnja punimo dvije godine članstva u europskoj obitelji od pola milijarde ljudi, a na pitanje je li nam bolje, najjednostavniji je odgovor - kako kome. Većini baš i nije. Najveći plus za građane je ujedno minus za zemlju: slijedi nam odlazak tisuća nezaposlenih mladih školovanih ljudi, ali i zaposlenih nezadovoljnih plaćama i perspektivom. Nigdje ne teče med i mlijeko, no to se ne bi moglo kazati za oko 500 Hrvata koji su našli posao u institucijama Europske unije i zarađuju prosječno oko 4500 eura. Oni su svakako među većim dobitnicima našeg ulaska u EU. Za njima je već po cijeloj Europi otišlo stotine liječnika, medicinskih sestara i tehničara, a kako stvari stoje, mnogi će njihovim putem. Njemačka nam drugi rođendan punopravnog članstva čestita potpunim otvaranjem vrata za sve radnike.

Mozak po marku

- Otprilike 200.000 ljudi će naći posao u zemlji u kojoj to budu željeli, plaćat će porez toj državi, tih 200.000 ljudi će osloboditi mjesta ovdje kod nas. Nikada nismo cijenili mozak, uvijek je kod nas bilo marka za kilogram mozga, ni ne znamo što bismo s njima, pa ćemo ih se tako riješiti, nadajući se da će možda oni nešto poslati ovdje od onog što tamo zarade. Ali, oni neće slati onako kako su to nekad činili ljudi koji su slali novac obitelji, gradili kuće i vraćali se s mercedesima. Oni će Europu shvatiti kao svoju domovinu i tamo će preseliti obitelji i koristit će novac za sebe – kaže nam dr. Ante Babić.

Taj makroekonomist dodaje da je dobra stvar što građani mogu slati djecu besplatno u škole u neke zemlje EU-a, a u Danskoj i Austriji neki fakulteti su besplatni, te veli da se u ove nepune dvije godine članstva u Uniji smanjuju cijene od jedan do dva posto, jer smo dobili jeftinije europske proizvode, te dr. Babić procjenjuje da se kupovna vrijednost ono malo novca što ga ljudi imaju povećala oko 10 posto...

Da nismo ušli u Europsku uniju ne bi nam se ni dogodio pomak u negativnim trendovima, smatra dr. Babić, koji vjeruje da bismo još dvije, tri godine imali negativan trend ili bismo bili na nuli, a dodaje da je od ulaska u Uniju 40 posto našeg izvoza oslobođeno carina, zbog čega i raste izvoz. Ističe da će tvrtke koje su se prilagodile zapošljavati i rasti, a ostale će propadati.

Na dnu

- Dovest će nas Europa u red relativno brzo za naše pojmove. Nismo od 2002. godine imali reformu, tad smo počeli s mirovinskom reformom koja je zaustavljena 2005. i od onda nema reformi, samo pričamo o njima. HŽ je i dalje u problemima, da nismo ušli u EU brodogradnja ni dalje ne bi bila restrukturirana, kroz sve protekle godine povećali smo državnu potrošnju i poreze, sve što smo napravili je da smo išli u rikverc. Mi bismo polako tražili konsenzus sljedećih 100 godina - smatra ovaj makroekonomist.

Većina građana nije profitirala većim standardom, gospodarskim rastom i stranim investicijama, kakve su ostvarivale druge zemlje koje su u Uniju ušle prije 11 godina, iz jednostavnog razloga što smo jedina zemlja koja je u EU ušla u vremenima kada je ona proživljavala prvu veliku krizu. Kapital koji je stizao u Češku, Poljsku, Slovačku i Mađarsku, koje su u EU ušle 2004., danas se iz regije povlači, a zanimljivo je da su te zemlje postale najveći proizvođači automobila nakon Njemačke u Uniji. U deset godina članstva ukupni im je BDP porastao 50 posto i danas čini 5,4 posto kompletnog BDP-a Unije, kupovna moć im je s 49 posto prosjeka EU-a porasla na 65 posto. Hrvatska je danas standardom na dnu Unije, među tri najsiromašnije članice, s 59 posto prosjeka kupovne moći EU-a. Od nas su lošiji Bugarska i Rumunjska koje su u EU ušle čak šest godina prije nas.


U okruženju

- Višegradska četvorka ušla je u EU u povoljnijem okruženju, ušli su skupno i ekonomske veze koje su postojale među njima nisu potrgane kao nama s CEFTA-om, s kojom smo imali dinamičnu razmjenu. Pozitivno je da bilježimo snažan rast izvoza, a za sada se druge prednosti ne vide. Nismo iskoristili sve mogućnosti. Možemo očekivati rast stranih investicija s vremenom. Što se EU fondova tiče, puni utjecaj možemo očekivati tek u idućim godinama. Važno je da se kroz ove dvije godine potvrdilo da smo na periferiji Europske unije po ekonomskim pokazateljima. Za nas kao malu zemlju alternative Uniji ne postoje. Ni u gospodarskom ni u širem političkom smislu – smatra Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke.

Kaže nam da, uz činjenicu da će se ljudi lakše zapošljavati u EU-u, prednosti su i u zaštiti okoliša, pravima potrošača, ulazak u Uniju je pridonio deflacijskim pritiscima pa su pojeftinila neka dobra i usluge za građane.
Europa nudi mogućnosti, a na nama je da ih iskoristimo. No i sami moramo malo mućnuti glavom i sebi pomoći. Ili, kako to kaže prof. Ljubo Jurčić na temu EU fondova: moramo iskoristiti svaki euro, ali taj novac neće Hrvatsku spasiti. Do 2020. na raspolaganju nam stoji oko 10,7 milijardi eura, a u europski proračun moramo uplatiti oko 4,2 milijarde eura. Kada bi iskoristili EU fondove do zadnjeg eura, čisti rezultat bio bi oko jedne milijarde godišnje.

- Hrvatskoj godišnje za oporavak i za dugoročno održiv razvoj gospodarstva treba više od 12 milijardi eura investicija, a proteklih godina investicije su bile ispod sedam milijardi eura. Investicije se ne mogu povećati željama ili zakonom o velikim investicijama, povećava ih okruženje u kojem se isplati raditi, proizvoditi i investirati. Takvo okruženje izgrađuje se cjelokupnom ekonomskom i društvenom politikom – ističe prof. Ljubo Jurčić.

SANJA STAPIĆ

Brojke:

Zaposleni  
1,397.445 - broj ukupno zaposlenih u srpnju 2013.
1,316.826 - ukupno zaposlenih u travnju 2015.

Nezaposleni
316.246 - nezaposlenih u srpnju 2013.
297.088 - nezaposlenih u travnju 2015.

Plaće

5504 kune - prosječna plaća u srpnju 2013.

5723 kune - prosječna plaća u travnju 2015.

Javni dug

266 milijardi kuna - javni dug krajem 2013. ili 80,6 posto BDP-a
279 milijardi kuna ili 85 posto BDP-a - javni dug krajem 2014. (uvećan je zbog EU-metodologije i uključivanja u izračun ne samo 68,6 posto BDP-a duga središnje države, nego i dugova HAC-a, ARZ-a, HŽ-a, HBOR-a, lokalne države i HRT-a

Dobit, izvoz, suficit
9,8 milijardi kuna - neto dobiti u 2014. ostvarili su poduzetnici, što je, prema Fininim podacima, povećanje od 139,5 posto u odnosu na ostvarenu neto dobit u 2013.
106 milijardi kuna roba i usluga poduzetnici su lani izvezli, što je 9,5 posto više nego 2013. godine
7,2 milijarde kuna iznosio je trgovinski suficit s inozemstvom poduzetnika prošle godine

Nova pravila za bolje rezultate

- Do 1. srpnja 2013. vrijedilo je pravilo o podrijetlu, kad bismo uvezli sirovinu iz Češke i u nju nadogradili hrvatski rad koji je imao udjel manji od 50 posto, ti proizvodi bi bili carinjeni prilikom izvoza u EU. Čak je 40 posto izvoza bilo na tom režimu, a od ulaska u EU više nije i zato raste i još će rasti izvoz. Uz to imamo dvadesetak ugovora za slobodnu trgovinu sa zemljama s kojima prije nismo imali slobodan pristup: s Norveškom, Marokom, Izraelom, Sirijom, Meksikom, Južnoafričkom Republikom, imamo carinsku uniju s Turskom koja je golemo tržište koje je gladno i raste – ističe dr. Babić.

- Lakše zapošljavanje naših građana u zemljama Unije
- Lakše školovanje naše djece i studenata u Europi
- Pad cijena i rast kupovne moći u Hrvatskoj
- Rast izvoza
- Promjena negativnih gospodarskih trendova u Hrvatskoj

Blago njima

- U EU smo ušli u najgore vrijeme krize
- Kapital koji je stizao do Poljske, Češke, Slovačke i Mađarske danas izostaje
- BDP Poljske, Češke, Slovačke i Mađarske porastao 50 posto
- Kupovna moć im porasla na 65 posto prosjeka Unije
- Hrvatska među tri najsiromašnije zemlje EU-a

Med i mlijeko 

Nigdje ne teče med i mlijeko, no to se ne bi moglo kazati za oko 500 Hrvata koji su našli posao u institucijama Europske unije i zarađuju prosječno oko 4500 eura

Naslovnica Hrvatska
Page 1 of 2FirstPrevious[1]2Last