Novosti Hrvatska

iz zla u gore

Možete nam još sjekirom po plaćama: povećanjem trošarina Vlada još jednom udara na standard građana

iz zla u gore
Dizanje trošarina na gorivo i duhan (cigarete) u zadnjoj, četvrtoj godini mandata krunski je dokaz ekonomske i fiskalne neuspješnosti rada Vlade. Da, 20 lipa u litri benzina i 70 lipa skuplja kutija duhana neće nikoga egzistencijalno deklasirati, ali je jasno da se radi o nepopularnim potezima koji se u izbornoj godini donose iz očaja i u bezizlaznoj situaciji.

Sada je još jasnije da sastanak u Bruxelessu u ponedjeljak nije bio nimalo ugodan za Branka Grčića, potpredsjednika Vlade, i Borisa Lalovca, ministra financija, jer im je Piere Moscovici, povjerenik EU-a za financijje, jednostavno rekao da Europska komisija neće pristati na mutna obećanja o reformama do kraja godine i priče da je Hrvatska na pravom putu, već je inzistirao na tome da Vlada za tjedan dana pronađe 1,5 milijardi “čvrstih” kuna za konsolidiranje budžeta.

Stoga su u Banskim dvorima morali još jednom ići s brzinskim rezanjem “u kost” koje “fiskalnom pacijentu” samo kratkoročno donosi olakšanje od simptoma, ali bolest ne liječi. To je, naime, dosta primitivnija fiskalna kirurgija u odnosu na sistemske reformske poteze koji također mogu ići “u kost”, ali strukturno i dugoročno oporavljaju državne financije i gospodarstvo.

Valja biti pošten, pa još jednom napomenuti da je Vlada fiskalizacijom donekle uvela fiskalni red, da je privatizirala brodogradilišta i Croatia osiguranje, da je krenula u restrukturiranje HŽ-a, HPB-a, HAC-a, HEP-a i Croatia Airline, da je provela projekt predstečajnih nagodbi (iako nedovoljno dorađeno), relaksirala porez na dohodak i druge porezne zakone koji pogoduju malim (i svim ostalim) poduzetnicima, kao i da je počela s mjerama pomoći najugroženijim građanima.

Ali, sve je to premalo, nedovoljno za četiri godine, pogotovo kada se koalicija imala vremena spremiti za mandat. Tako su započeta restrukturiranja u HŽ-u, HEP-u, HAC-u i CA-u zastala na pola puta (na primjer, odustajanje od “outsourcinga” i monetizacije autocesta), reforma javne uprave nije ni započeta, a potrebna racionalizacija lokalne uprave nije ni naznačena.

Teško se oteti dojmu da i ova Vlada pati od “kompleksa više vrijednosti politike u odnosu na ekonomiju”, te da smatra da se sve ekonomske nevolje mogu riješiti političkim dogovorom i da samo treba pričekati još koji dan, mjesec, godinu i da će sve biti O.K. Kao, nema šanse da jednom udremo u zid.
Zadnje tri godine zaostajemo za drugim usporedivim državama. Zato, ako hitno ne krenemo u potrebne reforme, idući put nećemo morati dizati trošarine i rezati javne investicije, nego ćemo morati ”sjekirom” rezati plaće u javnom sektoru i ionako premale penzije, uključujući i braniteljske.

FRENKI LAUŠIĆ

Samo Lalovac

Zbog svađe premijera Milanovića i Slavka Linića, tadašnjeg ministra financija, ekonomska politika Vlade, temeljena na smanjivanju doprinosa na zdravstvo i uvođenju poreza na nekretnine, na polovici mandata se urušila. A zbog katastrofalne kadrovske politike u javim poduzećima nije se realizirao plan da se investicijama tih kompanija oživo gosodarstvo i da predah privatnim tvrtkama da se oporave, te je iz istih je razloga krahirao i drugi glavni gospodarski motor – HBOR.

Ipak, unatoč Lalovčevu inzistiranju na provođenju jačih reformskih poteza na rashodovnoj strani proračuna, javnih poduzeća i agencija, u Vladi je prevagnula linija ostalih ministara i premijera da s tim metodama ne treba pretjerivati.


Utopija o rastu

Razlog za reformski defetizam u Vladi su našli u činjenici da je četvrti kvartal 2014. zabilježio blagi, neznatni, gospodarski rast, a možda nam se to dogodi i u prvom kvartalu ove godine, pa će se moći reći da smo izašli iz recesije. Nedavno smo dobili i potvrdu da su mali i srednji poduzetnici lani, prvi put nakon 2010., poslovali s dobitkom i da su osjetno povećali izvoz. To je možda i najbolji gospodarski pokazatelj u četiri Vladine godine, pa ministar malog poduzetnišva Gordan Maras s razlogom može biti zadovoljan - u danim okolnostima. Ali, ta dostignuća su ipak daleko od onih koja su sami sebi zadali članovi Vlade na početku mandata. Tada su govorili o gospodarskom rastu od preko pet posto u 2015. i jakom povećanju zaposlenosti. A danas smo sretni ako izađemo iz recesije i smanjimo stopu pada registrirane zaposlenosti.




Naslovnica Hrvatska
Page 1 of 2FirstPrevious[1]2Last