Novosti Hrvatska

NAKON UGIBANJA GLAVATIH ŽELVI

MISTERIJ U JADRANU Nestali morski psi

NAKON UGIBANJA GLAVATIH ŽELVI

Dok se još uvijek nagađa o uzroku nagle smrtnosti među zaštićenim glavatim želvama, oceanografi iz Splita upozoravaju da su nakon seizmičkog snimanja jadranskog podmorja brodom za istraživanje nafte na morskom dnu “Northern explorer”, norveške tvrtke “Spectrum ASA”, iz Jadrana nestali i – morski psi.
Upravo u vrijeme kada je brod “Northern explorer” počeo istraživati jadransko podmorje, poznati ihtiolog Alen Soldo iz Instituta za oceanografiju u Splitu sa svojim je kolegama u rujnu prošle godine istraživao morske pse na području srednjeg Jadrana.

– Prvi put nismo vidjeli niti jednog morskog psa. Nijednog nije bilo u moru, a čak smo koristili i primamljivače. Naišli bismo sigurno barem na modrulja, morskog psa vrlo čestog u Jadranu. No nismo našli baš ni jednoga u to vrijeme, iako se u Jadranskom moru svakodnevno kreće nekoliko desetaka tisuća morskih pasa. To je čudna koincidencija s obzirom na to što se u to vrijeme dogodilo želvama – kaže Soldo.

Zvučne bombe

Iako za decidiranu tvrdnju kako je norveško istraživanje prouzročilo pomor morskih kornjača i nestanak morskih pasa nema znanstvenih dokaza, Soldo ipak dodaje kako postoje snažne indicije.

Naime, prigodom seizmičkih istraživanja nastaju prave “zvučne bombe”. Zvučne detonacije u razmacima od desetak minuta koje odjekuju pod vodom mogu oštetiti morske organizme.

– Seizmička istraživanja se obavljaju snažnim zvučnim topovima uz proizvodnju zvuka snage do 240 decibela, što dovoljno govori o jačini zvuka koji se ispuštao u podmorje. Morski psi i kornjače su veliki organizmi koji reagiraju na zvučne udare i takvi udari mogu djelovati na njih jer je riječ o jakim decibelima – navodi Soldo.

Ipak, za konkretnu tvrdnju i jasnu utemeljenost veze zračnih udara sa štetom prouzročenom morskim organizmima, moralo bi se provesti istraživanje, i to tako da se na određenim vrstama tretiraju zračni udari s istom frekvencijom i jačinom zvuka.

Njegovo mišljenje je dijelom potvrdila i Karin Gobić, voditeljica pulskog Centra za oporavak kornjača, opisavši promjene na tijelu želvi pronađenih uginulih na talijanskoj obali.

– Utvrđene su čudnovate inkluzije, hematomi, i to po cijelom njihovu tijelu. Unatoč tome, znanstvenici i stručnjaci nisu se složili s navodima da bi te ozljede mogle nastati zbog seizmičkih istraživanja – kazala je.

I neprofitna organizacija Ocean Care, sa sjedištem u Švicarskoj, upozorila je neposredno nakon seizmičkih istraživanja u Jadranu da zvučne detonacije mogu teško oštetiti morske organizme i prouzročiti dugoročne štete.

božana sviličić

Norvežani: Nema štete od naših zvukova

Odbacivši sve navode da zvučne detonacije mogu teško oštetiti morske organizme, iz norveške tvrtke Spectrum su u jeku istraživanja pojasnili kako su razvili, testirali i diljem svijeta prakticirali mjere za ublažavanje bilo kakvih učinaka njihovih istraživanja na morske organizme.

Naveli su tada kako je teško vjerojatno da će životinje pretrpjeti fizička oštećenja od zvukova koje upotrebljavaju, te da bi trebale biti na udaljenosti od svega nekoliko metara od izvora zvuka da bi nastalo fizičko oštećenje.


U Jadranu 30 vrsta

UJadranu je zabilježeno 30-ak vrsta morskih pasa. Neke tu obitavaju stalno, dok neke dolaze samo povremeno. Većina tih vrsta je ugrožena je pa je zakonom zabranjeno njihovo namjerno ubijanje. Modrulj je najopasniji morski pas Jadrana. U duljinu naraste od 3 do 4,5 metara i dostiže težinu od oko 150 kilograma. Poput veće i poznatije velike bijele psine, privučen krvlju može zabunom napasti ljude. Napadi su rijetki pa se modrulj smatra potencijalno opasnim morskim psom. No, daleko su češće manje vrste morskih pasa. Važno je istaknuti kako morski psi imaju važnu ulogu u održavanju morskog ekosustava zdravim. Oni se hrane bolesnim ili iznemoglim jedinkama pa bi njihovim nestankom zapravo nestao predator koji radi prirodnu selekciju podmorja ostavljajući zdrave jedinke.


Naslovnica Hrvatska
Page 1 of 3FirstPrevious[1]23Last