Novosti Hrvatska

predstečajna nagodba

Ministarstvo financija priprema mjere: Za 268.000 građana omogućit ćemo otpis do 70 tisuća kn duga

predstečajna nagodba

Država želi izbjeći oduzimanje nekretnina građanima zbog dugova za režije /AFP

Prve dvije godine smo bili fokusirani na to da pomognemo tvrtkama koje su zbog gospodarske krize upali u probleme, a iduće dvije godine ćemo se jače orijentirati na pomoć građanima koje je ta kriza dovela u bezizlaznu situaciju. To je naša socijaldemokratska obveza, jer nisu građani krivi što su došli u situaciju da su ostali bez posla ili su se razboljeli ili su im se prihodi drastično smanjili.

Ako je u prošlosti tržišna ekonomija rezultirala time da je od ljudi napravila socijalne slučajeve, država je tu da pomogne tim ljudima i da im omogući da izdrže dok se gospodarstvo ne oporavi i dok ne pronađu dobro plaćeni posao - programatske su riječi kojima je Boris Lalovac, zamjenik ministra financija, obrazložio namjeru Ministarstva financija da se u okviru zakona kojim će se regulirati bankrot građana institucionalizira i “predstečajna nagodba” za najsiromašnije građane koji su dužni do 100.000 kuna.

Temeljite analize

Lalovac nam je rekao kako iznos od 100.000 kuna nisu “isisali iz rukava”, već da analitički podaci govore kako od 24 milijarde kuna (glavnice) koliko iznose blokirani računi 307.000 građana, njih oko 268.000 ima dug do 100.000 kuna. Prema tim informacijama do 2000 kuna dužno je 52.662 građana i na njih otpada 56,2 milijuna kuna blokiranog duga, dok od 2000 do 10.000 kuna duguje 93.289 građana s ukupno 486 milijuna kuna blokiranog duga.

Od 10.000 do 25.000 kuna dužno je 35.947 naših sugrađana s ukupnim dugom od 1,28 milijardi kuna, a od 50.000 do 100.000 kuna dužan je 28.261 građanin s ukupnim dugom od 1,98 milijardi kuna. Tih 268.000 građana duguje 5,7 milijardi kuna od ukupno 24 milijarde kuna i Boris Lalovac je odlučan u tome da se za te ljude osmisli model putem kojeg bi im se omogućio maksimalni otpis od 60 do 70 posto duga (uključivo kamate).

- Smatram da bi bilo dobro da u okviru upravnog postupka pred sudom nagodbeno vijeće kojeg bi činili vjerovnici utvrdi u svakom pojedinačnom slučaju imovinsko i prihodovno stanje građana i da se onda ovisno o tome donose odluke o tome hoće li se i koliko optisivati dugovi.

Dakle, za te ljude ne bi bio potreban “skrbnik”, već bi se vjerovnici bez posredovanja treće osobe dogovarali o rješavanju njihovog slučaja. To bi pojeftinilo i ubrzalo čitav postupak, a i ne vidimo razloga da postupak traje predugo i da bude preskup ako netko duguje par tisuća ili nekoliko desetaka tisuća kuna. “Skrbnici” bi se trebali brinuti za naplatu dugova građana koji su dužni preko 100.000 kuna, kako prodati njihovu imovinu i utvrditi plan i program plaćanja dugova u okviru instituta osobnog bankrota - istaknuo je zamjenik ministra financija, napominjući kako bi “predstečajne nagodbe” za građane trebale trajati maksimalno šest mjeseci, dok bi proces osobnog bankrota mogao dosegnuti i šest godina.

‘Moramo pomoći prezaduženim ljudima’, naglašava Lalovac
/Dragan Matić/CROPIX
Prema njegovim riječima, predstavnici države i Ministarstva financija bi pred sudom ostalim vjerovnicima dostavljali podatke o realnim primanjima i imovinskom statusu dužnika i ovisno o tim podacima bi se onda išlo u otpis dugova do 70 posto.

Borba za kuću i stan

Ako je neko od dužnika korisnik socijalne pomoći, naglasio je Lalovac, tada bi se i zakonskim propisom utvrdilo da se na njega automatski odnosi maksimalni oprost duga i tu ne bi bilo potrebno nikakvo glasovanje vjerovnika.

Na pitanje što ako netko od dužnika kojima će u postupku “predstečajne nagodbe” biti oprošten dug nakon toga opet počne stvarati dugove, zamjenik ministra financija je odgovorio kako u tom slučaju njima automatski slijedi bankrot koji uključuju rasprodaju svu imovine ako je imaju.

Lalovac, naime, smatra kako bi trebalo izbjegavati da građanin koji ima adekvatnu nekretninu u kojoj stanuje ostane bez te nekretnine u slučaju da kasni sa plaćanjem nekoliko rata banki, komunalnim tvrtkama ili telekomima.

Socijalna uloga

- Ako je čovjek ostao bez posla ili su ga snašle neke druge teškoće uzrokovane gospodarskom krizom ili bolešću, mislim da je dužnost države da ga zaštiti od najgorih posljedica.

Država mora njegovati tu socijalnu ulogu i pomagati ljudima - slobodno tržište treba fukncionirati na ekonomskom planu, a socijalna država treba pomoći ljudima koje je tržišna utakmica ostavila bez sredstava za život - čvrsto Lalovac iznosi Vladinu i SDP-ovu političku paradigmu za druge dvije godine mandata.

Dodaje i kako će se država jače angažirati da bankama ponudi dodatne poticajne mjere u vidu oslobađanja od poreza ako građanima koji su dužni za stambene kredite (jedinu nekretninu) smanji ratu za kredit ili otpiše dio duga.

Frenki Laušić

Osobni bankrot za ‘kapitalce’

Prema zamisli Ministarstva financija institut osobnog bankrota koji bi maksimalno trajao šest godina i prodaju imovine primjenjivao bi se na građane koji su dužni preko 100.000 kuna. Sukladno službenim podacima, od 100.000 do 500.000 kuna dužno je 26.573 građana sa ukupnim dugom od 5,3 milijarde kuna, od 500.000 do milijun kuna dužno je 2693 građana sa dugom od 1,9 milijardi kuna, dok je preko milijun kuna dužno 2447 građana sa dugom od čak 11,9 milijardi kuna. Preko 10 milijuna kuna dužno je 238 “kapitalaca” od kojih vjerovnici ukupno potražuju 6,1 milijardu kuna. Nekima od njih se vjerojatno bavi i institucija koja se nalazi prekoputa Ministarstva financija - DORH.

‘Idem li u HBOR? Bez komentara’

Na pitanje kako komentira spekulacije da je jedan od kandidata za mjesto predsjednika Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvoj nakon isteka mandata Antona Kovačeva polovinom ove godine, Lalovac je kratko odgovorio kako svoje poslove obavlja odgovorno i sukladno zakonu i da će tako nastaviti i u budućnosti bez obzira o kojem se poslu radi.

Naslovnica Hrvatska
Page 1 of 2FirstPrevious[1]2Last