Novosti Hrvatska

Jučer, danas, malo sutra

Ivica Ivanišević: Potraga za 400.000 nestalih turista

Jučer, danas, malo sutra

Foto: Nikša STIPANIČEV / CROPIX

Ljudi nestaju svakoga dana, gube se kao ključevi i upaljači. U pravilu, iščezavaju bez velike pompe. Njihove zagonetne odlaske evidentiraju tek škrte bilješke otisnute na marginama novina ili jednako sažete objave na specijaliziranome portalu nestali.hr, nekoj vrsti virtualne burze izgubljenih duša.

Tihu rutinu nestajanja remete samo strani turisti. Jer, čim se objavi da je neki, štatigajaznam, Čeh ili Australac ispario iz kojega našeg malog mista, na uzbunu se diže cijela država.

Policajci, vatrogasci, planinari, ronioci, skauti, vojnici... svi se u hipu mobiliziraju da bi jednim pothvatom ostvarili dvostruki cilj: spasili nestalog čovjeka, ali i obraz turističke zemlje.

Znamo li kakvu nervozu stvara dramatična objava kako se izgubio svaki trag, recimo, gostu iz Poljske, koji je zadnji put viđen stotinjak metara od plaže na Bačvicama, na luftmadracu i s bocom “žuje” u ruci, ne treba se čuditi šoku koji je u našoj javnosti izazvala vijest da je ovih dana nestalo čak 400.000 turista.

Jake snage MUP-a i Zbora narodne garde, šototajeri, piloti, pompjeri, svi Prizmićevi alpinistički specijalci... nisu tu od velike pomoći.

Naime, još se nije rodio spasitelj koji nam može nadoknaditi taj jezoviti manjak.

I dok s jedne strane javnost panično traga za Pedrom kojemu će prišiti krivnju za tragičan rasplet, službena politika silno se trudi uvjeriti nas kako je rečeni manjak gostiju tek goli privid.

Pritom je teško reći koja nas strana umiješana u ovu besplodnu polemiku svojim kvaziargumentima više gnjavi i uzrujava. Prvi uporno prozivaju ministra, a preko njega i cijelu Vladu, redajući optužbe zbog kilavih poteza i propusta u pripremi sezone. Naravno, njih ne zanimaju objektivni razlozi koji su u manjoj ili većoj mjeri kumovali uznemirujućem deficitu gostiju.

Friga se njih što je dugo toplo ljeto “kasnilo u polasku” i do nas stiglo tek nakon iscrpljujuće monsunske uvertire.Briga njih i za činjenicu što nitko od domorodaca ne pamti ljeto s toliko burnih dana i tako niskim temperaturama mora.

Naravno, ćudljivi klimatološki obrati sam su dio izdašnog paketa nevolja koje su raspršile svaku nadu da će nam ova turistička sezona biti uspješna barem koliko i prethodna.

Administrativna kaštiga

Ulaskom u EU bili smo prisiljeni dramatično revidirati vizni režim: mnogi naši tradicionalni gosti odustali su od ljetovanja u Dalmaciji ili Istri samo zbog administrativne kaštige koju moraju proći da bi preskočili hrvatsku, pardon, europsku brklju. Da i ne spominjemo notornu činjenicu kako se teškoj, zapravo strukturnoj krizi koja trese cijelu Europu ne nazire kraj.

Godišnji odmor u inozemstvu mnogi do jučer solidno situirani pripadnici srednjega sloja više si ne mogu priuštiti. Oni pak koji su u turbulentnim vremenima uspjeli zadržati posao, i sami strepe od toga što im donosi sutra, s puno više opreza nego prije driješe kese, pa se odriču mnogih luksuza, među ostalima, i obiteljskog ljetovanja.

Ukratko, nije čudo što smo negdje “pogubili” 400.000 gostiju za kojima smo čeznuli kao gladni za koricom kruha – još je i veći mirakul da ta brojka nije puno veća.

Umjesto da javnost suoči s nekoliko elementarnih činjenica koje mogu osvijetliti problem izostanka cijele vojske turista, resorno ministarstvo izabralo je strategiju dodatnog zamagljivanja tobožnje enigme.

Na jednu statistiku uzvratili su drugom, deprimirajućim brojkama kontrirali neke posve različite, vesele i razdragane, te se zapleli u knjigovodstvene trice i kučine, pokušavajući obraniti neobranjivo. Naime, tezu da naš turizam cvate kao ambrozija u kasno ljeto ili jesen.

Silina prepucavanja svjedoči, na žalost, samo o jednoj stvari. Da i vladajuću garnituru i najširu javnost guši navlas ista panika.

Igra na jednu kartu

Zemlja smo koja je odavno digla ruke od svake ozbiljne proizvodnje i sve svoje nade bacila na samo jednu kartu – turističku. I, naravno, čim se na horizontu pojave tmurni oblaci, oglašava se uzbuna.

Običan svijet strepi od sasvim izglednoga sloma državne blagajne, Vlada pak pokušava primiriti javnost, bacajući joj retoričku prašinu u oči, ni ne sluteći da time samo dodatno raspiruje nervozu puka.

Tu je galamu teško nadglasati tvrdnjom kako turizam nije uspio spasiti ni puno veće i bogatije države od naše (uostalom, zar najveći europski luzeri poput Grčke, Španjolske ili Portugala nisu u isti mah i turističke velesile?!) i kako se naša sudbina ne bi bitno promijenila nabolje sve i da je prošloga vikenda hrvatskim autocestama šibalo pola milijuna turista više.

IVICA IVANIŠEVIĆ

Naslovnica Hrvatska
Page 1 of 3FirstPrevious[1]23Last