Novosti Hrvatska

prvi intervju nakon deset godina šutnje 

Maja Brinar-Frenkel: Investicija od osam milijardi kuna na Srđu moj je životni projekt!

prvi intervju nakon deset godina šutnje 
Maja Brinar-Frenkel, supruga izraelskog investitora Arona Frenkela, preuzela je brigu oko Golfskog parka Dubrovnik, jednog od najvećih projekata u Hrvatskoj, ali na dugogodišnjem čekanju. I sedam godina od početka priprema taj je projekt na udaru brojnih ekoudruga, bune se i dubrovački arhitekti, dok ga s druge strane Vlada uvrštava u jedan od 100 najvažnijih projekata.

Kad je nedavno u kinu “Sloboda” održana javna rasprava o ekostudiji, dvorana nije mogla primiti sve zainteresirane, govorilo se dosta ostrašćeno, na trenutke i incidentno. Prije nekoliko dana ni ministar turizma Veljko Ostojić nije se najpovoljnije izrazio o projektu. No, istina je da ga podržavaju poslovni krugovi, u prvom redu građevinci koji su najavili da će se zauzeti za to golf dobije prolaz. Maja Brinar, bivša doministrica gospodarstva u vladi Ivice Račana i direktorica u Ini, prvi put ekskluzivno za “Slobodnu” govori o golfu na Srđu.

Vlada proklamira prioritet velikih investicija, ali posljednje što smo čuli iz redova Vlade bila je izjava ministra turizma Veljka Ostojića da je Vaš projekt u prvom redu nekretninski, a tek onda turistički.

- Iskreno, mene je ta izjava ministra Ostojića prilično iznenadila. Mislim da se radilo o nesporazumu, jer kao prvo mi surađujemo s Ministarstvom turizma i oni su upoznati s ovim projektom, i kad dođe do realizacije, mi ćemo morati vrlo usko surađivati. Drugo, ministar je i sam više puta rekao, a mislim i da je to stav Vlade, da je svaki veliki projekt koji nosi 1500 radnih mjesta ozbiljan projekt koji ima potporu Vlade.

Zašto mislite da je riječ o nesporazumu?

- Kad sam pročitala intervju, shvatila sam da Ostojića brine faznost izgradnje, gdje zapravo svatko ima neko svoje mišljenje. Međutim, logika biznisa vrlo je racionalna, nema tu proizvoljne volje mene kao investitora, Vlade, grada ili nekog trećega. Svakako, ne možemo početi izgradnju usred platoa Srđa, ne smijemo se dovesti u situaciju da plato postane gradilište, jer deset godina neće biti upotrebljiv. Mi smo vodili računa o tome da ovo ne krene kao nekretninski projekt, jer ni nama kao investitorima to ne odgovara.

‘Savršeni park za sve’

Kakav će onda biti ritam gradnje?

-Gradit ćemo najprije golf s devet rupa i 18 rupa, cijeli ćemo plato učiniti prohodnim, uredit ćemo inftrastrukturu, preurediti Tvrđavu Imperial, napraviti šetnice, parkove, jedan hotel i četrdeset vila. Mi ne bježimo otvoreno reći da gradimo vile. Dapače, poduzetnik ulazi u projekt s ciljem profita. Naravno da su za nas vile izvor profita i, što je još važnije, izvor samoodrživosti ovakvog projekta. Bez toga nema kalkulacije. Ja moram naglasiti da je izgradnja 240 vila prag održivosti ovoga projekta.

U međuvremenu je puno toga izgrađeno i u Dalmaciji i u Dubrovniku. Investicijski zamah je odavno stao, ostalo je jako puno praznih kvadrata. Vi doista mislite da postoji tržište za 240 luksuznih vila na Bosanci, gore, iza brda, dosta daleko od mora?

- Kako mora izgledati prostor na brdu iznad grada da vi prodate vilu koja nema pogled na more? Jasno, mora izgledati savršeno, savršeni park za sve, a dati ugodu onome tko kupuje. Činjenica je da otkad smo ušli u projekt, potražnja je pala, svijet je u recesiji, pa ćemo i zato biti oprezni s brojem vila, nećemo graditi nešto što neće biti traženo. Ali, vjerujemo da kvalitetom ponude možemo privući prihodovan dio ljudi koji će htjeti imati drugi dom u Dubrovniku.

I kako bi trebala izgledati jedna vaša prosječna vila?

- Vile će imati površinu između 700 i 1500 kvadrata, po svjetskom standardu visokog turizma. Na primjer, imat će vinski podrum, unutarnji i vanjski bazen, fitnes, visoku smarthouse tehnologiju, solarne elemente, uz visoku kvalitetu gradnje.

Koje cijene očekujete?


-Teško je o tome govoriti prije nego što budemo znali sve kalkulacije. Vjerujem da će prisutnost naših vila na tržištu utjecati da skoče cijene dubrovačkih nekretnina. Drugo, mi otvaramo vrata i Dubrovčanima, nećemo raditi rezervat u koji domaći neće moći pristupiti. Grad danas nema prostor za jednodnevni izlet s djecom, a na Srđu će ga dobiti. Većina gostiju kad negdje dođe želi susresti domaće ljude, gledati, razgovarati i zato golfski park neće biti zatvorenog tipa. Razgledali smo neke prostore poput Pine Cliffa u Portugalu, znate da smo doveli vrhunske svjetske arhitekte, jer moj suprug ovdje želi napraviti nešto jedinstveno na Mediteranu.

Jedna od dominantnih tvrdnji je da na javnoj raspravi niste izložili sve, da ima skrivenih dijelova?


- Nema govora o tome. Urbanistički plan uređenja prikazuje sve na platou Srđa. Nema nikakve mistifikacije, radi se o 310 hektara, izgrađenosti od 10 posto i oko 1200 kreveta. Kategorično tvdim da nema ništa skriveno. Zašto prigovori? Unutar projekta postoje dvije turističke zone koje su unutar zahvata, svaka je po 10 hektara, a po zakonu za sve manje od 15 hektara nije potrebno izrađivati studiju zaštite okolišta. Točno je da su te dvije zone separatno tretirane, ali sve je po zakonu.

Buni se i grupa stručnjaka, to jest udruga arhitekata?

- Iskreno, to me muči i zato smo se nekoliko puta pokušali naći s predstavnicima udruženja arhitekata. Bilo je neuspješno, ali to ne znači da su vrata zatvorena. Plan uređenja definira samo organiziraciju prostora, a ne i arhitektonski izražaj, to tek slijedi. Mi ćemo preko natječaja tražiti idejna rješenja ponajviše zato da mladi arhitekti dobiju šansu, projekt je za sve veliki izazov. Zato predlažemo da zajednička komisija grada, Razvoj golfa i udruge arhitekata izabere optimalno rješenje. Mi želimo uključiti udrugu arhitekata u odlučivanje, nama je u interesu da to lijepo izgleda i da bude prihvaćeno.

Imate vrlo jake otpore brojnih hrvatskih ekoudruga koja će vjerojatno jačati kako proces odmiče?

-Svatko ima pravo reći što hoće, ali najviše je bilo komentara ispod razine rasprave. I dalje smo spremni razgovarati s predstavnicima udruga.

‘Ima dovoljno vode’

Jedan od najvećih prigovora odnosi se na mogućnost davanja vode u koncesiju, pa je i gradonačelnik naknadno rekao da to nećete dobiti?

- Nema govora o davanju koncesije. Niti jesmo, niti ćemo tražiti koncesiju. Prema ekološkoj studiji vode ima dovoljno.

Kakvu proceduru očekujete?


- Čekam da se plan usvoji na Gradskom vijeću, ekološka studija bude prihvaćena, nakon toga ide priprema za lokacijsku dozvolu, pa građevinsku dozvolu. To bi sve trebalo do kraja ove 2013. godine. Mi smo spremni početi gradnju već 2014. godine.

Prigovaraju vam da nećete zaposliti obećanih 1500 ljudi na gradilištu, te da od obećanih 1000 ljudi za rad u Golf parku nećete zaposliti ni desetinu. Upravo to tvrdi i Udruga arhitekata?

- Ne može se time puno licitirati, jer postoje standardi, zna se točno ovisno o kategoriji koliko ljudi može biti u odnosu na broj gostiju. Naprotiv, ja tvrdim da će najvjerojatnije biti i više zaposlenih.

Dubrovački građevinari podsjetili su da su s Razvoj golf potpisali sporazum o suradnji, spremni su nastupiti na javnoj raspravi s pozicijom da Dubrovniku treba vaša investicija, smatraju da su udruge pretjerale. Tko će dobiti izvođenje radova?

- Ići ćemo na javni natječaj. Kao Hrvatica mislim da u prvom redu treba angažirati dubrovačke i hrvatske kompanije, ne sumnjam da imaju dovoljno iskustva i znanja. Ako se radi o nekoj specifičnoj tehnologiji, može netko izvana, ali generalno mislim da naše kompanije sve to mogu riješiti.

Ono što u cijeloj priči izgleda potpuno nerješivo jest produženje sezone na 9 mjeseci, kako obećavate. To se s obzirom na najbolje ispunjenosti hotela od tri i pol mjeseca čini potpuno nevjerojatnim?

- U to sam apsolutno sigurna, mislim da bi sezona mogla potrajati čak i dulje. Golf je industrija od 48 milijardi dolara, gdje ne igra ni godišnje doba, ni sezona ni vremenske prilike. Logično je očekivati da najveće zanimanje za golf u Dubrovniku bude izvan glavne sezone. Znamo da su golferi dobri potrošači, prosjek se kreće oko 250 eura dnevno, od čega 30 na golf, ostalo na sve ostale sadržaje.

antun masle
SNIMIO TONĆI PLAZIBAT/CROPIX, ARHIVA

Obitelj na prvome mjestu

Bili ste doministrica gospodarstva u Vladi Ivice Račana, potom ste prešli u najuži upravljački tim Ine, a onda ste se naprosto povukli u obiteljski život, udali za izraelskog biznismena Arona Frenkela, dobili veliku obitelj, četvero djece. Sad ste opet u biznisu?
- Obitelj uvijek ima prednost, ali u posljednje vrijeme imam nešto više vremena, pa sam se odlučila angažirati oko našeg projekta koji se doista oduljio. Osim toga taj projekt za mene ima posebnu važnost, ako hoćete i emotivnu, jer je to projekt koji se radi u mojoj domovini Hrvatskoj. Zato mi je stalo da uspije i da bude doista ogledan u svakom pogledu.

Investicije su prioritet

Budući da poznajete ministre u ovoj vladi, jeste li razgovarali o golfu?
- Nisam privatno ni s kim razgovarala, ali kako smo doista velika investicija, mi kontaktiramo s Agencijom za promociju ulaganja i ministarstvima u prvom redu graditeljstva i zaštite okoliša. Ono što vidim jest da su investicije prioritet, potpredsjednik Grčić naglasio je ravnopravnost investicija, donose se zakoni da se one ubrzaju, sve to daje nadu...

Već uloženo 110 milijuna

Dojam je i da dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić mijenja stav u pozitivan?
- Mi smo se prilagodili zahtjevima, neki zahtjevi su otpali, zato vjerujem da smo blizu. To je investicija od 8 milijardi kuna, mi moramo imati dobre odnose i s Gradom i sa Županijom. Prošlo je sedam godina, uloženo je dosta novca, moj suprug je taj novac ovdje stalno  gubio. Da je tih 110 milijuna eura uložio u neki drugi posao, već odavno bi donio prihod. To je svota potrošena na kupnju zemljišta, ne iz bankovnih, nego od naših sredstava i sve ostale troškove do današnjeg dana.

Malo Monaco, malo Dubrovnik

Živite u Monacu, drugi dom vam je Tel Aviv, planirate li živjeti u Dubrovniku?
- Voljela bih provoditi ljeto u Dubrovniku. U razgovoru s ljudima vidim da su ljudi za naš projekt, pogotovo ljudi iz biznisa. Sigurna sam da golf na Srđu Dubrovniku može donijeti samo korist i zato očekujem da dobijemo potrebne dozvole.

U tvrđavi Imperial i dalje Muzej domovinskog rata

Kakvi su planovi za mitsku, ratnu tvrđavu Imperial. Naime, branitelji su zabrinuti za Muzej domovinskog rata koji godinama uspješno egzistira u tvrđavi, a posjećuju ga deseci tisuća gostiju?
-Što se tiče Tvrđave Imperijal ona je jedna od prvih elemenata koji će krenuti u restauraciju. Ideja je obnoviti tvrđavu Imperijal u njen originalni izgled. Tako obnovljena tvrđava imati će nove sadržaje komercijalne , ugostiteljske i kulturne kao što je moderna galerija. A jedan od glavnih sadržaja biti će i Muzej domovinskog rata.
Naslovnica Hrvatska
Page 1 of 5FirstPrevious[1]2345Last