Novosti Hrvatska

AMBICIOZAN PROJEKT

Nijemac razočaran u Hrvatsku: Ulažem 35 milijuna eura, spajam Split s otocima, a vlasti me blokiraju

AMBICIOZAN PROJEKT

Martin: Zahvaljujem na potpori županu Anti Sanaderu / Fotomontaža: PSD

Da je bilo prema planovima Nijemca Klausa Dietera Martina, već drugu godinu zaredom većina naseljenih jadranskih otoka od Pule do Dubrovnika brzim hidrozrakoplovima bila bi vezana s većim gradskim središtima na našoj obali.

Kada je u Zagrebu utemeljio tvrtku kćerku kompanije “Europski obalni zračni prijevoz” (ECA), te obznanio svoju namjeru, svi odreda, kako na lokalnoj razini, tako i od strane središnje vlasti u Zagrebu podržavali su ga i tapšali po ramenu.

Nažalost, ovaj njemački poduzetnik već pune tri godine „obija vrata“ državnih i lokanih institucija a da pri tome još nema pojma kada bi prvi amfibijski zrakoplovi s 19 sjedala tipa De Havilland Twin Otter DHC-6, koji mogu slijetati na more, ali i tvrde piste, mogli poletjeti između hrvatske obale i jadranskih otoka.

- Moj slučaj najslikovitije pokazuje s čim se sve suočavaju ulagači koji žele ulagati u vašoj zemlji. Čelnim ljudima prethodne vlade detaljno sam obrazložio svoj projekt. Najavili smo da bismo cijeli projekt težak 35 milijuna eura realizirali fazno. U prvoj fazi, a to se trebalo dogoditi još prošle godine, povezali bismo Split i Dubrovnik s Korčulom i Hvarom, Visom, Lastovom i drugim pripadajućim otocima, a sjevernije Zadar, Rijeku, Pulu s Malim Lošinjem, Rabom i drugim otocima.

Pri tome bismo za slijetanje i polijetanje naših hidroaviona koristili 30 morskih luka. To i jest ključni razlog što smo otpočetka naglašavali da se ovakav projekt može realizirati samo sa središnjim vlastima u Zagrebu.

U startu nam je bilo jasno da nema šanse da tvrtka dobije sve potrebne dozvole i koncesije ako budemo pojedinačno od općina, gradova, županija i države tražili potrebne papire. Inače, bio bi to vjetar u leđa turističkom gospodarstvu Hrvatske, osobito priobalja.

Pogotovo kad u drugoj fazi ove otoke povežemo s talijanskim gradovima kao što su Brindizi, Bari, Foggia, Ancona, Rimini, Ravena, Bologna, Padova, Trst i Venecija. Recimo, iz Ancone do Malog Lošinja let traje samo 32 minute, a od Pescare do Visa 42. Iz Dubrovnika bi se prema otocima letjelo sa zračne luke i iz Gruža, kaže Martin.

Poduzetni Nijemac je tom prilikom čelnim ljudima na lokalnoj razini, ali i resornim ministrima detaljno obrazložio svoje namjere.

On ističe da se u ovom trenutku govori o komercijalnim cijenama. Međutim, ako se karta naruči ranije, cijena je osjetno niža. Također, očekuju se i poticaji, odnosno subvencije od države. Baš kao i za brodske linije. Njima bi se cijene mogle prepoloviti, a za građane svesti na u najgorem slučaju na dvaput više negoli su cijene prijevoza trajektom. Tako bi se od Splita do Hvara moglo letjeti za cijenu od oko 100 kuna. Od Splita do Visa letjelo bi se 15 minuta, od Dubrovnika do Lastova 25 minuta, od Zadra do tamošnjih otoka letovi bi trajali od deset do 20 minuta.

Danas, tri godine poslije, dokle ste došli?

- Održano je bezbroj sastanaka, dogovora, izrečeno bezbroj obećanja, ali se nismo daleko pomaknuli. S projektom je detaljno upoznata i aktualna Vlada. Osobitu podršku imamo od pomoćnika ministra prometa Dana Simonića. U Splitu smo, na inicijativu Ministarstva prometa, nedavno imali zajednički sastanak. Za nas je vrlo važno da je napokon dogovorena procedura kako da se u Resniku kod Divulja neiskorišteno državno zemljište stavi u funkciju za našu glavnu hdiroavionsku bazu.

Međutim, do ovoga je trebalo doći još prije 10 mjeseci. Našim investitorima iz Njemačke i Švicarske nepojmljivo je da u 1,5 zadnje godine državna i lokalna administracija nije u stanju pronaći rješenje i utvrditi postupak kako izdati jednostavnu lokacijsku dozvolu za postavljanje pontona, koji nije građevinski objekt, nego već certificirani plutajući objekt, i to u javnoj luci koja već ima prostornim planom utvrđenu funkciju prihvata i otpreme putnika i plovila (hidroavion je brod kada je na vodi) a koja je funkcija i tog pontona?

Također, nije im jasno kako to da lučke uprave ne poštuju i izvršavaju naputke ministarstva da moraju utvrditi lokacije za pontone za hidroavione ako to operatori zatraže. U dijelu lučkih uprava u zadnjih godinu dana lokacije nisu niti utvrđene, niti predložene (Rab, Mali Lošinj, Pula) ? Investitori su na rubu strpljenja i na korak da dignu ruke od svega.

Ipak ima pomaka?

- Najveći pomaci napravljeni su u Dubrovniku zahvaljujući dubrovačko-neretvanskom dožupanu Frani Skokandiću, za Gruž, Korčulu i Lastovo, ali i oni već četiri mjeseca čekaju još neku suglasnost od Ministarstva graditeljstva, pa su i oni razočarani radom državne administracije. Također, splitsko-dalmatinski župan Ante Sanader uspješno koordinira lokacije u Splitu, ali ima nerazumijevanja na Hvaru i Visu.

Sve u svemu, još nema ni jedne koncesije?

- Nažalost, nema. Ako do kraja listopada ne dobijemo barem za 5-6 luka plus Resnik, jasno da se neće moći implementirati ovaj projekt ni u 2013., čime se cijela investicija trajno dovodi u pitanje. Velika je to šteta i za turizam i za otočno stanovništvo, a i gospodarstvo jer smo namjeravali osigurati zaposlenje za 125 stručnih radnika.

MARIJAN DŽAMBO

Od Gruža do Korčule za dvadeset minuta

Iz Gruža do Korčule bi se letjelo 20 minuta, a karta stoji 43 eura. Split - Hvar 12 minuta, a za kartu bi platili 25 eura. Split - Korčula za samo 20 minuta i 43 eura. I tko hoće Rijeka - Mali Lošinj 22 minute(48 eura.)

Nema straha od buke

Zapelo je, navodno, i oko buke koju stvaraju ti hidrozrakoplovi?

- To su dezinformacije kojima se plaše građani. Maksimalnu buku od 85 decibela hidroavion proizvodi samo u polijetanju i to s maksimalnom težinom u polijetanju i najjačom snagom motora. Međutim, polijetanje se izvodi 400-500 metara izvan luke, tako da ta buka ne dolazi do luke uopće.

Hidroavion kada plovi ne proizvodi veću buku i njegove operacije se garantiraju da će biti u skladu s propisanom bukom u lukama, tj. ispod 65 decibela, a hidroavioni neće letjeti noću. Sve će to biti certificirano u dozvoljenim operacijama koje će potvrditi Agencija za civilno zrakoplovstvo.

Također, javnosti možemo predočiti i stručno mišljenje kanadske tehničke organizacije koje potvrđuje da hidroavion DHC-6 Twin Otter kada taksira (plovi) nakon slijetanja ne proizvodi buku veću od 60 decibela. Dakle, nema nikakvog straha od buke i kršenja propisa, kaže Klaus Dieter Martin.

Thijssen: Moraš poznavati Bandića da dobiješ posao

Radimir Čačić, potpredsjednik Vlade:  -To je dio našeg mentaliteta i ostatka socijalizma, zbog čega nam je sve sumnjivo, posebno strani investitori koji, kao, hoće na nama zaraditi. U suprotnom ne bi ni dolazili, pa se moramo priviknuti na to da je profit legalan i poželjan ako i mi od njega budemo imali koristi.

- Ono što sam shvatio u ovih prvih osam mjeseci govori da su u nizu investicija, posebno velikih, stvari stajale, a da nitko nije znao zašto.

- Ovo je sustav koji je potpuno zahrđao, gdje su sve žile začepljene, gdje nitko ne želi donositi odluke, i taj sustav moramo razbijati. Ovaj zakon dobra je platforma da se to promijeni - kazao je Čačić predstavljajući zastupnicima u Saboru novi Zakon o poticanju ulaganja.

Ivan Miloloža, predsjednik HUP-a: Antipoduzetnička klima nije nešto što traje šest mjeseci, nažalost. Je li poduzetnička klima ako vi na jednu dozvolu trebate čekati tri godine, je li to poduzetnička klima?

Christa Thijssen, direktorica tvrtke “Iktus”: “Većina lokalnih vlasti sve strane investitore smatra lošima, a takav stav odbija mnogo dobrih investitora koji sad već lagano počinju zaobilaziti Hrvatsku i odlaze u Srbiju, Rumunjsku, Poljsku. No nakon nekog vremena svi oni gube strpljenje jer procedura traje predugo.”

Kad su u pitanju regije koje su najzanimljivije za ulaganja, Thijssen ističe kako je jako teško ulagati u projekte na obali i u Zagrebu “jer tko god nije na ovaj ili onaj način povezan s gradonačelnikom Zagreba, ne može ući na to tržište”.

James Foley, američki veleposlanik u RH na odlasku: - Nema stranih ulaganja, Hrvatska nije privlačna. Ako me investitori budu pitali, morat ću reći istinu o investicijskoj klimi u Hrvatskoj.
Naslovnica Hrvatska
Page 1 of 2FirstPrevious[1]2Last