Novosti Hrvatska

hrvatska je s bruxellesom ipak izborila neke pogodnosti

USPJESI PREGOVARAČA Samo domaći brodari voze nas do 2017.

hrvatska je s bruxellesom ipak izborila neke pogodnosti

Među najuspješnijim izuzećima je svakako poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj koje ni nakon ulaska u EU stranci neće moći kupovati sve do 1. srpnja 2020. godine, a ako ocijeni potrebnim, Hrvatska taj rok može produljiti još tri godine

Za razliku od Poljske ili Malte, koje spadaju u države s najviše izuzeća od primjene europskih standarda što su ih izborile u pregovorima s Europskom unijom, Hrvatska nije zabilježila takav uspjeh, ali je Bruxellesu ipak uspjela nametnuti neke pregovaračke zahtjeve o privremenom ili trajnom odstupanju od europske pravne stečevine.

Prijelazno razdoblje

Među najuspješnijim izuzećima je svakako poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj koje ni nakon ulaska u EU stranci neće moći kupovati sve do 1. srpnja 2020. godine, a ako ocijeni potrebnim, Hrvatska taj rok može produljiti još tri godine, dakle do 2023.

Razlog tog izuzeća u Ministarstvu poljoprivrede objašnjavaju ovako: “Zahvaljujući tom prijelaznom razdoblju od sedam ili deset godina, Hrvatska će moći dodatno razviti i osnažiti tržište poljoprivrednog zemljišta i nakon pristupanja EU-u. Svrha je prijelaznog razdoblja izbjeći da buduća liberalizacija poljoprivrednog zemljišta te kasnija mogućnost da državljani zemalja članica EU-a steknu pravo vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem izazove poremećaje na domaćem tržištu”.

Dakle, za razliku od ostalih vrsta nekretnina, koje stranci u Hrvatskoj mogu nesmetano kupovati još od 1. veljače 2009., eventualni budući EU-vlasnici hrvatskih poljoprivrednih parcela morat će se strpjeti najmanje do 2020. godine.

Nadalje, Bruxelles je prihvatio zahtjev Hrvatske da određeni lijekovi, čija dokumentacija nije usklađena s propisima EU-a, a registrirani su i koriste se u Hrvatskoj, ostanu na tržištu do 1. srpnja 2017. godine. Bilo je protivljenja Unije i stručnim kvalifikacijama za medicinske sestre opće njege stečene u srednjoškolskom obrazovanju, ali je ipak prihvaćen zahtjev RH da one budu priznate na području cijele Europske unije.

To, nažalost, nije prošlo kad su u pitanju stručne kvalifikacije za primalje sa srednjoškolskim obrazovanjem. Hrvatskoj je najkasnije do 1. srpnja 2014. dopušteno držanje kokoši nesilica u postojećim, tzv. neobogaćenim kavezima koji nisu u skladu s pravnom stečevinom EU-a.

Za određene objekte u sektoru mesa, mlijeka i ribe koji nisu po EU standardima, Hrvatska će ih moći koristiti do 31. prosinca 2015., ali proizvode iz takvih objekata moći ćemo u tom prijelaznom razdoblju stavljati samo na tržište Hrvatske i trećih zemalja, dakle ne i na tržište EU-a.

Kako u Hrvatskoj stavljanje na tržište sjemena sorti repe, žitarica, uljarica i predivog bilja, krmnog bilja te sjemenskog krumpira i povrća također nije u skladu s pravnim propisima EU-a, Bruxelles nam je dao rok do 31. prosinca 2014. da to popravimo, a do toga datuma takvo sjeme možemo stavljati samo na hrvatsko tržište.

Od izuzetaka u ribarstvu izborili smo pravo zadržavanja nekih ribarskih alata poput npr. pridnene povlačne mreže koče na udaljenosti od 1,5 nautičke milje od obale za plovila koja ribare uz obalu Istre, i to do 30. lipnja 2014. Isti ribarski alat u istome rezdoblju moći će duž cijele obale koristiti plovila manja od 15 metara na dubinama većim od 50 metara.

Hrvatska je osigurala prijelazno razdoblje do 31. prosinca 2014. za zadržavanje kategorije malog ribolova za osobne potrebe.

Do početka 2017. godine javni obalni linijski pomorski promet između hrvatskih luka mogu obavljati samo hrvatski brodari, a kružna putovanja turističkim brodovima bit će rezervirana samo za hrvatske brodare do početka 2015. godine.

PDV na građevinsko zemljište neće se u Hrvatskoj plaćati još do 31. prosinca 2014. godine, a trošarine na cigarete neće se povećati do 31. prosinca 2017. godine.

To je manje-više sve na što je Bruxelles “zažmirio” ili “oprostio” Hrvatskoj. Sve ostalo, već danom ulaska 1. srpnja 2013., mora biti po guštu Unije.

ŠENOL SELIMOVIĆ
arhiv cropix

Zahtjevi EU-a

Poglavlje 2: Slobodna kretanja radnika

Države članice EU-a moći će, svaka po svojoj odluci, u razdoblju od dvije, pet ili sedam godina od ulaska RH u EU, onemogućiti hrvatskim državljanima slobodno zapošljavanje u tim zemljama

Poglavlje 14: Prometna politika

Najmanje do 1. srpnja 2015. hrvatski cestovni prijevoznici neće moći obavljati cestovni prijevoz tereta između dviju točaka u državi članici EU-a (kabotaža)

Naslovnica Hrvatska