Novosti Hrvatska

udruge pozdravljaju zakon, povjerenstvo za medije negoduje

Donesen Zakon o suzbijanju diskriminacije, HDZ povukao amandman

udruge pozdravljaju zakon, povjerenstvo za medije negoduje

Hrvatski sabor donio je danas Zakon o suzbijanju diskriminacije, a HDZ je povukao svoj amandman kojim se tražilo brisanje iz zakona diskriminacije temeljene na rodnom identitetu i izražavanju.

Za zakon je glasovalo 117 zastupnika, HDZ-ovac Ivan Bagarić bio je suzdržan, a HSS-ovka Marijana Petir glasovala je protiv.

Prihvaćen je zaključak HSS-a po kojemu se Vlada obvezuje da u roku tri mjeseca od početka primjene zakona Saboru podnese izvješće o učincima provedbe zakona te potrebi za eventualnim izmjenama i dopunama.

Zakonom, koji na snagu stupa s početkom iduće godine, pruža se zaštita i zabranjuje diskriminacija svake potencijalno marginalizirane ili diskriminirane skupine, bilo da je riječ o rasi, etničkoj, nacionalnoj, socijalnoj pripadnosti, vjeri, rodnom identitetu, bračnom statusu, genetskom naslijeđu.

Zakon će se primjenjivati u brojnim područjima: obrazovanju, znanosti, športu, socijalnoj sigurnosti i u području radno-pravnih odnosa, a uvodi se pojam višestruke diskriminacije koju trpe, primjerice, žene s invaliditetom.

Zakon predviđa tri vrste tužbi koje će moći podnijeti žrtve diskriminacije - tužbu za utvrđivanje diskriminacije, za otklanjanje diskriminacije i za nadoknadu nematerijalne štete zbog diskriminacije.

Provedbu zakona pratit će i nadzirati Ured pučkog pravobranitelja, pa se planira proširenje toga ureda.

Sabor je prihvatio Vladin amandman po kojemu će se pučki pravobranitelj, kao središnje tijelo za provedbu zakona, prije podnošenja izvješća o provedbi morati konzultirati sa svim registriranim vjerskim zajednicama u Hrvatskoj.

Vladinim amandmanima, koji su postali sastavni tekst zakona, omogućava se vjerskim zajednicama slobodno i neometano zastupanje doktrina, postupanja, uvjerenja i ciljeva, a propisano je i da se poticanje diskriminacije može kažnjavati samo ako je učinjeno s namjerom.

(H)

Udruge pohvalile Vladu zbog Zakona o suzbijanju diskriminacije

Organizacije civilnog društva pohvalile su danas Vladu što je unatoč pritiscima crkve ostala pri stavu da Konačni prijedlog zakona o suzbijanju diskriminacije usvoji u Saboru u prvotnom obliku uz manje ustupke crkvi.

Hrvatski sabor je usvojio Zakon o suzbijanju diskriminacije gotovo istodobno s konferencijom za novinare na kojoj su udruge u suradnji s Centrom za ljudska prava taj zakon ocijenile, uz Ustav, najznačajnijim za zaštitu ljudskih prava.

Predsjednica udruge B.a.B.a Sanja Sarnavka posebno je pohvalila potpredsjednicu Vlade Jadranku Kosor, za koju je rekla da ju je ugodno iznenadila što je ostala pri stavu.

No, Sarnavka je kazala da je izuzetno nezadovoljna službenim stavom Katoličke crkve koja je, po njezinim riječima, pokazala otklon od izvornih vjerskih tekstova prema kojima bi trebala biti predvodnik da svi budu jednaki.

Upozorila je da je kad se radilo o zakonima o nasilju u obitelji, korupciji i besplatnoj pravnoj pomoći vladala šutnja.

Izrazila je nadu da će na čelo crkve doći neki liberalniji ljudi, ustvrdivši da prema današnjim glasnogovornicima crkve Josip Juraj Strossmayer zvuči kao "anarhist".

Jagoda Novak iz Centra za ljudska prava ocijenila je postupak izrade Zakona o suzbijanju diskriminacije oglednim primjerom kako treba donositi zakone jer su, kazala je, u njegovoj izradi konzutirani stručnjaci i provedena je javna rasprava.

Unatoč amandmanima koje je Vlada usvojila sačuvana je intencija zakona, rekla je Novak koja smatra da crkva treba sudjelovati u raspravi kao i svaka druga udruga bez povlaštenog statusa.

Sanja Juras iz pravnog tima udruga Iskorak i Kontra kazala je da se radi o izuzetno dobrom prijedlogu, iako je neke amandmane Vlade ocijenila korakom unatrag.

Udruge ključnim smatraju što Vlada nije prihvatila niz primjedbi crkve među kojima je i ona kojom bi se seksualna orijentacija i rodni identitet izbacili iz Zakona.

Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije smatra da bi se Zakon o suzbijanju diskriminacije mogao nazvati zakonom o suzbijanju nasilja jer će svaka žrtva diskriminacije osjetiti iste psihičke posljedice kao i da je žrtva nasilja.

Povjerenstvo za medije: Milijun kuna kazne je puno

Povjerenstvo za medije izražava neslaganje s odredbom Prijedloga zakona o ravnopravnosti spolova prema kojoj će se "medij koji objavom programskog sadržaja ili oglašavanjem predstave žene i muškarce na uvredljiv, omalovažavajući ili ponižavajući način s obzirom na spol i spolnu orijentaciju kazniti novčanom kaznom do milijun kuna".

Kazna od milijun kuna za medije, najviša je prekršajna kazna predviđena prijedlogom Zakona o ravnopravnosti spolova, ističe Povjerenstvo u priopćenju i dodaje da nije bilo konzultirano, iako je, kao radna skupina za izradu zakona, dostavilo prijedlog formulacije koji se odnosi na medije.

Podsjeća da druge prekršajne kazne za fizičke i pravne osobe, poslodavce, državna tijela i jedinice lokalne i regionalne samouprave za ista ili slična djela diskriminacije i uvredljivog postupanja, ili kršenja drugih odredbi Zakona kreću se u rasponu od 1000 do 350.000 kuna.

Visoka gornja granica predložene kazne za medije, smatraju, određena je paušalno, bez diferencijacije i obrazloženja što bi moglo dovesti do apsurdne situacije u kojoj bi neka druga pravna osoba ili poslodavac, na primjer velika korporacija ili državno tijelo, za isto postupanje dobilo maksimalnu predviđenu kaznu od npr. 350.000 kuna, dok bi neki mali lokalni medij mogao dobiti i trostruko veću kaznu koja bi dovela u pitanje njegov opstanak.

Povjerenstvo predlaže da se članak 36. Zakona o ravnopravnosti spolova preinači tako da predviđena novčana kazna za uvredljivo, omalovažavajuće i ponižavajuće prikazivanje s obzirom na spol, spolnu orijentaciju i rodno izražavanje bude određena u terminima proporcionalnosti težine djela i prihoda koji neki medij ostvaruje, odnosno proporcije sredstava uloženih u neku reklamnu kampanju.

Povjerenstvo smatra da je predviđena kazna od milijun kuna neproporcionalno visoka u odnosu na druge prekršaje.

U priopćenju ističu da u hrvatskom društvu ne postoje istraživanja niti dovoljno razrađeni standardi temeljem kojih bi se moglo, u okvirima razumnih granica, odrediti što je to uvredljiv, omalovažavajući ili ponižavajući način predstavljanja s obzirom na spol i spolnu orijentaciju. Podsjećaju da jednoznačni kriteriji ne postoje ni drugdje u svijetu.

Kaznene i restriktivne mjere, kad su u pitanju mediji, u pravilu su posljednja mjera koju je uputno primjenjivati, drži Povjerenstvo.

Preveliki naglasak na restriktivnoj i kaznenoj politici prema medijima može dovesti i do zloupotrebe i ograničavanja slobode govora, odnosno ograničavanja jednog drugog temeljnog ljudskog prava, pogotovo u situaciji nepostojanja jasnih kriterija i standarda, upozoravaju.

Povjerenstvo za medije želi se pridružiti javnoj raspravi o konačnom prijedloga Zakona o ravnopravnosti spolova kojeg bi Hrvatski sabor trebao usvojiti do 15. srpnja kada, odlukom Ustavnog suda, prestaje važiti sadašnji Zakon.

Izražavaju žaljenje što je javna rasprava o Zakonu o ravnopravnosti spolova vremenski vrlo ograničena. Nacrt konačnog prijedloga Zakona tek se je nedavno pojavio na internetskim stranicama Vlade i nije široko distribuiran u javnosti što je preduvjet za uspješnu javnu raspravu, stoji, uz ostalo, u priopćenju.

Naslovnica Hrvatska