Novosti Hrvatska

GUVERNER NARODNE BANKE O DRAMATIČNOM SCENARIJU MOGUĆEGa KOLAPSA GOSPODARSTVA

Rohatinski za Slobodnu Dalmaciju: Istina je, srljamo u katastrofu

GUVERNER NARODNE BANKE O DRAMATIČNOM SCENARIJU  MOGUĆEGa KOLAPSA GOSPODARSTVA

Neprovođenjem reformi   stalno se povećava trošak rada i porezno opterećuje ekonomija, pa u pitanje može doći i stabilnost tečaja

Novinari nisu točno prenijeli moju izjavu kada su napisali da sam kazao kako uz ovakvu Vladinu politiku možemo izdržati još godinu dana. Na pitanje možemo li izdržati još godinu dana kazao sam da možemo, a oni su to interpretirali kao da sam ustvrdio da možemo izdržati još samo godinu dana.

Točno je, pak, da nitko ne može sa sigurnošću kazati do kada uz ovakvu politiku možemo preživljavati, ali je jednako tako točno i da uz takvu politiku, kao što je na jednom sastanku prije dva tjedna kazao Jean-Claude Trichet, predsjednik Europske centralne banke, srljamo u katastrofu”, rekao nam je u četvrtak Željko Rohatinski, guverner Hrvatske narodne banke.

“Trichet je na tom sastanku, na kojem je bilo više ljudi, naveo ono na što sam ja upozorio u Hrvatskom saboru ovoga ljeta, a to znači da će uz ovakvu politiku koja neprovođenjem reformi stalno povećava trošak rada i porezno opterećuje gospodarstvo, u pitanje doći i stabilnost tečaja. Odnosno doći će do deprecijacije tečaja, samo što to neće donijeti mnogo dobra hrvatskom izvozu, a imat će iznimno loše posljedice na mnoštvo drugih aspekata, te ćemo opet dobiti inflaciju, što je samo još jedan odblik oprezivanja građana i gospodarstva”, kazao nam je Rohatinski.

Prema njegovim riječima, deprecijacija kune ne bi pomogla većem dijelu izvoznika, jer se pokazalo da je naš izvoz cjenovno neelastičan, odnosno da manje cijene ne povećavaju izvoz.

Osim toga, na što upozoravaju još neki ekonomisti, Hrvatska uvozi dosta komponenata za domaću proizvodnju, pa bi se jeftinija kuna negativno kompenzirala skupljim uvoznim komponentama za domaći proizvod. Klasični primjer za to je brodogranja, za koju uvozni dijelovi čine od 40 do 60 posto konačnog proizvoda.

Deprecijacija kune značila bi povećanje dugova, odnosno kreditnih rata za stanovništvo, poduzeća i za državu, što bi građanima smanjilo realni dohodak, poduzećima otežalo otplatu dugova i jako im opteretilo poslovne bilance, dok bi država puno skuplje morala plaćati svoj dug u stranoj valuti.

S tim bi slabljenje valute, recimo, od desetak posto, povećala otplatu duga i više od deset posto. Time bi deprecijacija djelovala, tvrdi guverner HNB-a, prorecesijski, odnosno gospodarstvo bi počelo jače padati, što bi značilo još veći broj nezaposlenih, te još veće smanjivanje plaća nego da je navrijeme provedena realna politika plaća.

Uz to bi državni proračun došao u još veće probleme jer bi zbog pada gospodarstva ili dugotrajne stagnacije padali ili u najboljem slučaju stagnirali prihodi proračuna, a rashodi će uz ovakvu politiku Vlade neizbježno rasti.

Naime, i uz zamrzavanja svih drugih stavki rashoda proračuna, Hrvatska bi ulaskom u EU morala, što su i u Vladi kazali, plaćati godišnje 3,6 milijardi kuna na ime članstva, što bi značilo povećanje deficita samo za tu stavku, jer ne bi bilo rasta prihoda koje je Vlada predvidjela.

Najkraće, ako Vlada sada ima plan za smanjenje 5000 zaposlenih u državnoj upravi, a to ne provodi, za nekoliko godina bi morala otpustiti 10 do 20 tisuća ljudi, a ostalima smanjiti plaće.

Ako ne bi sada provela reviziju povlaštenih mirovina i smanjila ih za 10 do 20 posto, kasnije bi morala smanjiti ne samo povlaštene mirovine za 40 posto već bi i mirovine iz rada morala umanjiti za desetak posto.

Ako sada trebala otpustiti od 10 do 20 tisuća ljudi u javnim poduzećima, za dvije do pet godina će ih morati otpustiti 30 do 40 tisuća.

Ako sada ne provede blažu reformu tržišta rada i mirovinskog sustava, za nekoliko godina će morati provesti najtvrđe neoliberalne ekonomske mjere.

Podsjetimo, u Francuskoj se bune što im se uvodi umirovljenje sa 65 godina, a u SAD-u je u srijedu parlamentarna komisija predložila da se ta dob do 2050. podigne na 69 godina.

FRENKI LAUŠIĆ
foto: cropix

Rezati jamstva za škverove

Ako Vlada već u idućoj godini ne bi počela provoditi smanjenje proračunskih rashoda kada su u pitanju subvencije i jamstva za brodogradnju, poljoprivredu i HŽ, kada ne bi smanjila broj zaposlenih u državnoj upravi i zamrznula plaće, kada ne bi smanjila broj jedinica lokalne uprave i tako smanjila broj zaposlenih u tim jedinicama, kada ne bi provela reviziju povlaštenih mirovina i smanjila iznos tih mirovina, kada ne bi smanjila broj zaposlenih i plaće u javnim poduzećima, što je manji dio njih već i proveo, tada bi za nekoliko godina morala sve to napraviti, ali u mnogo većem stupnju.

Tedeschi: Standard mora pasti

Željko Lovrinčević, član Ekonomskog savjeta premijerke Jadranke Kosor, sa skupa Društva hrvatskih ekonomista u Opatiji jasno je poručio da Vlada mora preuzeti odgovornost za provođenje reformi, bez obzira na eventualni gubitak političkih poena u javnosti.

Emil Tedeschi, vlasnik i predsjednik Uprave “Atlantic grupe”, u svojim istupima tvrdi kako standard u Hrvatskoj mora pasti za 10 do 20 posto, da bi gospodarstvo postala konkurentno, a državne financije stabilne, odnosno kako bi plaće, pogotovo one u javnim poduzećima, te broj zaposlenih u državnoj upravi, odgovarali gospodarskom stupnju razvoja Hrvatske.

Upitna isplata plaća i mirovina

Ako se ne bi provodile potrebne reforme, država bi, kada je otplata dugova u pitanju, došla u situaciju u kojoj se danas nalazi Grčka, koja plaća kamate na svoje inozemne obveznice u iznosu od preko deset posto, dok Hrvatska još uvijek drži te kamate ispod sedam posto.

Naravno, ako ne bi došlo do još gore stvari, a to je nemogućnost Hrvatske da uopće pronađe investitore koji bi joj davali kredite i kupovali državne obveznice za financiranje proračunskog deficita i refinanciranje dospjelih kreditnih obveza.

A tada bi zbilja došlo do privremene obustave isplata državnih plaća i mirovina, a financijski sustav zemlje bi se katastrofalno destabilizirao.

Tu ništa ne bi pomoglo ni članstvo u Europskoj uniji, što pokazuje i situacija s Grčkom. Odnosno, Europska unija i Međunarodni monetarni fond su na kraju kreditima pomogli Grčkoj, ali uz uvjete koji su bili toliko rigidni da je došlo do masovnih prosvjeda koji su rezultirali i ljudskim žrtvama, a u Grčkoj su se opet jače aktivirale terorističke organizacije.

Naslovnica Hrvatska
Page 1 of 6FirstPrevious[1]23456Last