Novosti Hrvatska

u bračkoj općini žale za pokojnom analognom mrežom i spremaju peticiju

DIGITALNI PROBLEMI Milna na Braču - crna TV rupa

u bračkoj općini žale za pokojnom analognom mrežom i spremaju peticiju

Vijesti, serije, Šeherezada iz ‘1001 noći’... za njih su nedostižni san. Svakoga dana u Općinu dolazi na desetke revoltiranih mještana tražeći od čelnika pomoć u rješavanju ovog problema

Dok Hrvatska slavi ulazak u digitalno televizijsko doba, stanovnici male Milne na otoku Braču obilato žale za pokojnom analognom mrežom. Umjesto moderne tehnologije, koja je u rujnu pompozno ušla na vrata Splitsko-dalmatinske županije, milnarska kućanstva, njih više od polovine, i to mahom stacionirana na sjevernoj strani uvale, zbog nepovoljnog geopoložaja u odnosu na odašiljač nemaju slike na ekranima. Vijesti, serije, Šeherezada iz “1001 noći”... za njih su nedostižni san, koji mogu doživjeti samo ako ih ugosti susjed što eventualno ima MAX TV.

Bijes građana je sve veći: svakog dana u Općinu dolazi na desetke revoltiranih mještana tražeći od čelnika pomoć u rješavanju ovog problema. A izlaza, kako sada svari stoje, nema, potvrđuje nam i donačelnik Nikola Buzolić, i sam ogorčen činjenicom što se posao oko uvođenja digitale u hrvatska kućanstva nije obavio kako treba.

- U pravu su sto posto. Od 700 domicilnih građana Milne njih 70 posto ne može gledati televiziju, a s druge strane uredno plaćaju račune. Imaju pravo biti bijesni i ogorčeni i ljuti i kivni na ovu situaciju, jer su zbog nepažnje osoba koje su uvodile digitalni signal izgubili status ravnopravnosti s ostalim hrvatskim građanima - kaže donačelnik Buzolić.

Potvrdio je kako su svi znali da će se ovo dogoditi i prije uvođenja digitalije, jer je Milna i ranije imala problema s primitkom TV signala. Preko svojih kanala su kontaktirali stručno osoblje u Odašiljačima i vezama, koji su im najavili da će Milna kao svojevrsna crna TV rupa imati problem. No oni ga, s obzirom na to da nisu ovlaštene osobe, ne mogu riješiti.

- Nije nam ovo prvi put, 80-ih godina nismo imali Drugi program, tek smo 96. dobili Treći, što znači da smo uvijek deset godina u zaostatku. Jedino što nam sada ostaje jest potpisati peticiju i obratiti se mjerodavnim osobama gore na vrhu, da nam omoguće normalnu tekovinu moderne civilizacije, gledanje makar četiri osnovna TV programa. To su nam i te kako dužni napraviti - kaže donačelnik Buzolić.

Tanja ŠIMUNDIĆ-BENDIĆ
snimio jadran babić / cropix

U Dalmaciji 16 lokacija bez signala

U Hrvatskoj je ostalo i nešto manje od 6000 mikrolokacija “u sjeni”, odnosno kućanstava u kojima se digitalni signal još uvijek ne može pratiti. “To je zbog konfiguracije terena ili rijetke naseljenosti. Riječ je o mjestima s, prosječno, jednim do desetak, dvadesetak kućanstava koja će još kraće vrijeme ostati na analognom signalu”, pojašnjava Igor Lučić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku.

Takve lokacije su zapravo analogni otoci u digitalnome moru, no do njih još uvijek, barem nekoliko mjeseci, neće doprijeti blagodati moderne tehnologije. U tvrtki “Odašiljači i veze” doznajemo da u Dalmaciji postoji 16 takvih analognih otoka, u Slavoniji samo dva, a u Zagrebu 20.

- Njima je digitalni prijam upitan jer se nalaze u “rupi” izvan dosega, a postojeće antene, poput “riblje kosti”, ne mogu dovoljno jako hvatati signal. Upravo zbog ljudi na tom području u funkciji su još uvijek ostavljeni mali pretvarači signala. No, većem broju građana nepoznata je činjenica da su u digitalnim regijama na nekim lokacijama ostali analogni objekti čiji se signal preklapa s digitalnim, te da postojeće antene valja drukčije usmjeriti - upozorava Denis Nikola Kulišić, predsjednik Uprave u tvrtki “Odašiljači i veze”.

Na primjeru Vrgorca pojašnjava kako je na tom području u radu još uvijek analogni objekt u Vrgorac Polju, no istodobno rade i digitalni “popunjavači” signala Duga Njiva, Vrgorac Gomila, Prolog Otrič i Kozica. Gledatelj koji se nađe izvan dovoljno snažnog dometa jednog od ta četiri “digitalca”, osuđen je na stari, analogni odašiljač. No, ni tako više ne može gledati sve što je mogao i prije, jer se danas analogno emitiraju još samo programi HTV1 i HTV2. Nova TV i RTL, naime, prelaskog na DTV nisu bile zainteresirane dalje na taj način emitirati svoj program.

To je desetke građana samo toga područja ostavilo bez omiljenih serija i emisija, a sličnu sudbinu dijele i ljudi koji žive na području koja pokrivaju objekti Bačina, Bisko (Trilj), Brna, Dol (Postire), Donji Dolac, Jelsa, Mali Prolog, Maslinica na Šolti, Milna na Braču, Potravlje (Vrlika), Slima (Omiš), Ubli na Lastovu, Vrgorac Polje, Vrućica, Zakučac i Zavala.

Trenutno teškoće s napajanjem ima i odašiljač na Visu gdje se upravo dovršava rekonstrukcija analognog odašiljača, pa oni koji ne hvataju digitalni program moraju se strpjeti do kraja tjedna.

Za veće skupine kućanstava, doznajemo, postavit će se “popunjači rupa” koji su ujedno digitalni pretvarači, dok će tamo gdje se radi o manjem broju kućanstava i jednoj, dvije kuće, rješenje vjerojatno biti postavljanje malih satelitskih antena, što se mjestimice koristi već godinama.

U Vrgorcu ‘rebatajice’ s Brača

Brojni dopisi i peticije prema odgovornima u Odašiljačima i vezama nisu urodili plodom za više od 400 stanovnika vrgoračkih sela i zaseoka na granici Bušanja i Ričice u brdskom dijelu Prološca.

- Potrošio sam više od 1000 kuna na razne antene i pojačala, no digitalni signal ne mogu uhvatit - ističe Alen Roso iz Mijaca.

Zahvaljujući Ivanu Maršiću, 20-ak domaćinstava na Stiljima i u Kašču uspjelo je uhvatiti TV signal.

- Ma ne ćete vjerovat, ali najčešće nađem neki odbijanac s Brača, što je čudno s obzirom na to da bi signal s Ilića brda i Biokova trebao biti jači u ovom kraju. – kaže Maršić.

m.p.

 

Naslovnica Hrvatska