Novosti Crna kronika

DRUŠTVENA PORUKA

Austrijanci ubojice bez pardona šalju na doživotnu robiju, a kod nas i najokrutnijim monstrumima smanjuju kazne: kroz četiri stravična slučaja prisjetili smo se kako se u Hrvatskoj sudi za najgore zločine

DRUŠTVENA PORUKA

Austrijska sutkinja Katrin Piesinger, 45-godišnjem hrvatskom državljaninu Draganu Katani za svirepo ubojstvo supruge Sarajke dosudila je doživotnu kaznu zatvora. To je najveća kazna koju može izreći austrijsko pravosuđe, a sutkinja ni trenutak nije dvojila oko toga da čovjeku koji je 68 puta zario oštricu noža u tijelo svoje supruge dosudi robiju do kraja života.

Društvena poruka koju je sutkinja Piesinger dosuđujući najtežu kaznu poslala i počinitelju i javnosti jasna je kao dan. Ne vladaju tu pravila ispremreženih političkih veza i dubokih džepova, tu se pravičnom presudom jača povjerenje javnosti u pravni poredak zemlje utemeljen na vladavini prava, i utječe na građane da ne čine kaznena djela.

Najviša kazna doživotnog zatvora koju je dobio Dragan Katana izrečena je i drugim ubojicama koji su u Austriji upucali, izboli ili zadavili svoje partnerice.

U Hrvatskoj ne postoji doživotna kazna zatvora. Bilo je pokušaja da se 2003. izmjenama Kaznenog zakona uvede mogućnost doživotne kazne, no Ustavni sud je to srušio, smatrajući da izmjene nisu donesene potrebnom većinom glasova. Poslije je došlo do promjene vlasti, a nova Vlada Ive Sanadera odbacila je represivniji zakon pozivajući se na europske standarde.

I dok Austrijanci ubojice šalju na doživotnu robiju, u Hrvatskoj se i najokrutnijim monstrumima smanjuju izrečene kazne.
Katana u Austriji za 68 uboda nožem ide do kraja života iza rešetaka, a kod nas se Davidu Komšiću koji je 88 puta oštrim nožem izbo djevojku, smanjuje kazna s 30 na 25 godina. Treba li onda ikoga čuditi zašto građani ne vjeruju u hrvatsko pravosuđe i zašto ga u svim anketama svrstavaju na samo europsko dno. Prema zadnjem Eurobarometru imamo najviše sudaca po glavi stanovnika i najmanje im vjerujemo.

Kroz četiri stravična slučaja prisjetili smo se kako se sudi ubojicama u Hrvatskoj. U sve četiri presude Vrhovni je sud smanjio izrečene kazne. Kazne su smanjene i zločincima koji nisu pokazali ni najmanji osjećaj krivnje za okrutna ubojstva.

1. Davidu Komšiću kazna je smanjena sa 30 na 25 godina

Sutkinja zagrebačkog Županijskog suda Sanja Mazalin prošle je godine Davida Komšića osudila na 30 godina zatvora zbog brutalnog ubojstvo bivše djevojke Kristine Krupljan. Tijelo 19-godišnje djevojke probio je nožem ravno 88 puta. Istražitelji su procijenili da je djevojka osjetila svaki ubod, a potom umrla od zadobivenih ozljeda.

- Komšiću je obitelj štošta tolerirala, a trebalo se reagirati. Nije pokazivao nikakav osjećaj krivnje u postupku što je posebno zabrinjavajuće. Ovakva kazna je i društvena osuda, kao i poruka svima da će počinitelji biti pravično kažnjeni. U društvu u kojem se tolerira ovakvo nasilje, nitko ne želi živjeti. Djeci je nužno postaviti granice i strukturu od strane roditelja, zaštitnički stav je kontraproduktivan. Humanost i nenasilje moraju biti postulati svakog društva. Ovo nije jedini ovakav slučaj, što dokazuje anomalije u sustavu. Potrebnije je pronaći uzroke, analizirati ih i tako u budućnosti spriječiti ovakve slučajeve - poručila je sutkinja Sanja Mazalin u obrazloženju presude. Sutkinja je zbog izrečene presude neko vrijeme bila i pod policijskom zaštitom jer joj je Komšićeva obitelj prijetila. Prije nekoliko dana Vrhovni sud mladome ubojici smanjio je kaznu zatvora sa 30 na 25 godina.

2. Tinu Šunjergi kazna je smanjena s 40 na 35 godina

Zbog svirepog ubojstva svojih roditelja Silvane (46) i Marina (45) u Čistoj Velikoj, na Županijskom sudu u Zadru u svibnju prošle godine Šunjerga je osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora od 40 godina. Krvave svibanjske subote 19-godišnji Tin u divljačkom je pohodu, pucajući iz pištolja ravno u potiljak prosvirao mozak vlastitim roditeljima. U obiteljskoj kući u vodičkom zaleđu obio je sef i iz njega uzeo očev privatni pištolj. Vrhovni sud prošli je mjesec preinačio prvostupanjska presudu Šunjergi i smanjio jedinstvenu kaznu zatvora sa 40 na 35 godina zatvora. U presudi su naveli da je „kazna dugotrajnog zatvora na koju je Vrhovni sud osudio optuženika primjerena osobnosti optuženika, specijalnoj prevenciji i njegovoj resocijalizaciji“.

3. Ivanu Bulju kazna je smanjena sa 27 na 22 godine

Kada je nestala 17-godišnja Anđela Bešlić iz Sinja mnogi su mislili da je pobjegla od kuće. Ni policija nije najozbiljnije pristupila slučaju pa je Anđelin otac Ivan Bešlić provodio vlastitu istragu. Ubrzo se otkrilo da je Anđelu ubio Ivan Bulj. U siječnja 2002. Bulj je dočekao Anđelu dok se pješke vraćala kući iz jedne sinjske diskoteke. Nasilno je djevojku ugurao u automobil, izudarao je po glavi i tijelu i na koncu ubio. Tijelo je bacio na skrovito mjesto i prekrio granama. Suđenje je bilo zatvoreno za javnost, a razlog je bila činjenica da je žrtva bila maloljetna. Glavni motiv zločina vjerojatno je bilo silovanje, iako je Bulj na sudu oslobođen tih optužbi jer je Anđelino tijelo kad je pronađeno nakon mjesec dana već bilo u neprepoznatljivom stanju. Bulj je prvotno osuđen na 27 godina zatvora, a naknadno mu je odlukom Vrhovnog suda kazna smanjena za pet godina, a na slobodu bi trebao izaći 2024. godine.

4. Draganu Paravinji kazna je smanjena s 40 na 20 godina

Nema onoga tko nije čuo za tragediju Antonije Bilić, maturantice srednje Trgovačke škole iz Kričaka. Djevojka je izašla iz svoje obiteljske kuće u okolici Drniša 7. lipnja 2011. godine oko 8.30 sati i nikada se nije vratila kući. Nekoliko tjedana nakon njenog nestanka u susjednoj BIH uhapšen je Dragan Paravinja, vozač kamiona sa prebivalištem u Hrvatskoj, koji je tamošnjim policijskim vlastima priznao kako je Antoniju Bilić pokušao silovati, a potom ubio. Priznanje su kasnije Paravinjini odvjetnici osporili navodeći kako je iznuđeno premlaćivanjem. Ostaci nesretne djevojke pronađeni su i identificirani tek 541 dan nakon njenog nestanka. Paravinji se sudilo tri puta, a Vrhovni sud prepolovio je kaznu s 40 godina na 20 godina zatvora.

Naslovnica Crna kronika