Novosti Biznis

ribarska infrastruktura velik je problem koji se pokušava riješiti

Ribarima trebaju tuneli za zamrzavanje ribe

ribarska infrastruktura velik je problem koji se pokušava riješiti

Privezišta, iskrcajne luke, skladištenje..., puno toga nedostaje da bi ribarska flota bila isplativa

Privezišta, iskrcajne luke, skladištenje..., puno toga nedostaje da bi ribarska flota bila isplativa

Žalosno je da ste na ovaj sastanak došli u ovako malom broju, s obzirom na to da je Splitsko-dalmatinska županija najveća na cijeloj obali kad je u pitanju ribarstvo i prerada ribe i s toliko gorućih problema − kazao je Miro Kučić, predsjednik Udruženja ribarstva i prerade ribe pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), na početku sastanka na kojemu se, s obzirom na to da je 19. listopada bio zadnji rok za dostavu primjedaba na Nacrt prijedloga zakona, raspravljalo o aktualnoj problematici u ribarstvu, ali i prijedlozima zakona o morskom ribarstvu i strukturnoj potpori i uređenju tržišta.

− Iako je završio Vladin program o izgradnji flote uz 30 posto nepovratnih sredstava, 60 posto povoljnih kredita HBOR-a i 10 posto novca samih ribara, nismo iskoristili sva sredstva. Mnoštvo je problema ostalo neriješeno i sada smo najviše fokusirani na ribarsku infrastrukturu, a to znači privezišta, iskrcajne luke, ribarske luke, skladištenje, odnosno hladnjače, da bi ta flota, koja mora raditi tijekom cijele godine, a ne samo po nekoliko mjeseci, uopće bila isplativa − istaknuo je Kučić.

Država bi trebala pomoći u izgradnji tunela za zamrzavanje ribe, odnosno tzv. hladnog pogona. Svi veliki tuneli koji su nekoć davno postojali sada su zatvoreni, a bez toga, veli Kučić, nema ni zamrzavanja ulova, a bilo bi šteta vratiti ga u more.

− Ti su kapaciteti s oko 23 tisuće tona spali na samo sedam tisuća, znači, treba nam barem tri puta više smještajnih kapaciteta. Sitne plave ribe ima oko 42 tisuće tona, od toga 30 tisuća tona srdela, a mi se pitamo kamo s tom ribom u rujnu, listopadu i studenom − kaže Kučić.

Svaka kuna vraća dvije

Iskrcajnih bi mjesta trebalo biti po nekoliko uz obalu, tri-četiri u Istri, isto toliko oko Splita, te po nekoliko punktova na sredini Jadrana. Za takvu bi investiciju iz proračuna trebalo 10-15 milijuna eura.

− Uvjeren sam da ćemo s Vladom postići ono što je najbolje za nas i da će i druga strana poštovati ugovore, jer to i njima odgovara budući da svaka kuna državi vraća dvije kune − objasnio je.

Kučić kaže kako neke europske zemlje stalno drže lekcije o tome kako bi trebala izgledati ribarska politika na Mediteranu, no te iste imale su katastrofalne odredbe upravo o ribarstvu. Mnoštvo je riba, veli, uništeno, ugroženo i, na kraju krajeva, nestalo.

Plavi dizel

Iako je ribarima veliki problem bila cijena plavog dizela, koja je bila i preko pet kuna, prije godinu dana počela je padati. Čak je došla do 3,10 kuna, no ponovno je porasla na 3,75. Okupljeni ribari kažu da je optimum tri kune. Miro Kučić veli da je ta cijena sada prihvatljiva.

 

Naslovnica Biznis