Novosti Biznis

neravnopravnost

Poduzetnicama u Hrvatskoj je teže doći do kapitala: istraživanja dokazala, u rukama žena tek je svaka peta tvrtka!

neravnopravnost

Prema procjenama Državnog zavoda za statistiku, žene čine 51,7% stanovništva u Hrvatskoj, a prema izvješću Financijske agencije, od 112.084 poduzeća u državi, tek njih 21,9% (24.572) u potpunom je vlasništvu žena.

Žene su rjeđe na izvršnim pozicijama u poduzećima, zbog čega imaju manje razvijenu poslovnu mrežu od muškaraca, a to može ima negativan efekt na pristup financijskom kapitalu, kazuje nam dr. sc. Stjepan Srhoj, asistent na Odjelu za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku, govoreći o provedenim istraživanjima o poticanju poduzetnica nepovratnim sredstvima s ciljem smanjenja razlika u pristupu vanjskom financiranju.

Pojašnjavajući razloge takvog stanja, ističe da su žene rjeđe obrazovane u STEM (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika) područjima, te ih obrazovanje predodređuje za rad u manje tehnološki intenzivnim sektorima i u manje znanjem intenzivnim uslužnim sektorima, koji imaju manji potencijal za rast. Također, poduzetnice češće započinju samozapošljavanje zbog fleksibilnog radnog vremena i geografske blizine radnog mjesta, u odnosu na poduzetnike njihovi poslovni izbori osjetljiviji su na obiteljske i šire društvene izazove. Stoga se češće susreću i s većim poteškoćama kako privući ljudski, društveni i financijski kapital koji je potreban za uspostavu i vođenje poduzeća.

– Kako bi se pomoglo smanjivanju financijskog jaza između poduzetnika i poduzetnica, vlade širom svijeta uspostavile su politike za poticanje poduzeća u vlasništvu žena. Takve politike uspostavljene su na nacionalnim, ali i na lokalnim razinama. Primjerice, Grad Dubrovnik, u suradnji s Udrugom poslovnih žena KRUG – Ogranak Dubrovnik, dodjeljuje nepovratna sredstva ženama poduzetnicama.

Pitanje koje se nameće jest stvaraju li takve potpore pozitivan efekt ili bi se subvencionirane aktivnosti dogodile bez obzira na potporu, a ako je tako, moglo bi se raditi o supstituciji privatnog za javni novac, pa možda i o uzaludno bačenom novcu poreznih obveznika. Ovaj izazov znaju i u Europskoj komisiji, pa stoga naglašavaju važnost donošenja politika temeljem dokaza (engl. evidence based policy making) naspram temeljem pretpostavki kolega – naglašava dr. sc. Srhoj.

Pojašnjava kako se donošenje politika temeljem dokaza može razdvojiti na monitoring aktivnosti koje se provode te evaluacije utjecaja tih aktivnosti. Monitoring bi značio potvrdu da je poduzetnica potrošila novac prema planu (npr. kupnja računala i plaćanje savjetnika), a evaluacija bi označavala procjenu rasta poduzeća u vlasništvu žena isključivo zbog dodijeljene potpore.
Dodaje kako u Hrvatskoj evaluacija kao temeljni dio koncepta donošenja politika temeljem dokaza nije učestala praksa, vjerojatno zbog nedovoljne političke podrške, a zatim i zbog nemogućnosti pristupa podacima, pa i neadekvatno educiranih stručnjaka.

Stjepan Srhoj je s kolegama Brunom Škrinjarićem, Sonjom Radas (Ekonomski institut, Zagreb) i Janette Walde (Sveučilište Innsbruck, Austrija) proveo evaluaciju nepovratnih sredstava koja su dodjeljivana ženama poduzetnicama u sklopu sheme

"Poduzetništvo žena" od strane bivšeg Ministarstva poduzetništva i obrta Republike Hrvatske u razdoblju 2008. – 2012. godine. Kroz shemu je dodijeljeno 15,6 milijuna kuna, za otprilike 1200 malih poduzeća u većinskom vlasništvu žena. Prosječno je po poduzeću dodijeljeno 12 tisuća kuna, a poticane aktivnosti uključivale su razvoj poslovnog plana, savjetodavne usluge, kupnju opreme, zaliha i alata te troškove usluga vrtića i čuvanja djece.

– Rezultati ukazuju na pozitivan utjecaj nepovratnih potpora na preživljavanje poduzeća, kao i pozitivne učinke na dobivanje bankovnih kredita. Smanjenje kapitalnih ograničenja imalo je pozitivan efekt na povećanje prihoda i dodane vrijednosti. Utvrđeni su različiti efekti na mlađe i starije poduzetnice. Konkretnije, potpore imaju pozitivan efekt na vjerojatnost preživljavanja poduzeća u vlasništvu mlađih žena, ali ne i na rast poduzeća. S druge strane, potpore imaju pozitivan efekt na rast prihoda i dodane vrijednosti poduzeća u vlasništvu starijih poduzetnica, što je moguće objasniti višom razinom industrijskog iskustva te razvijenijom poslovnom mrežom starijih poduzetnica, što im omogućuje bolje iskorištavanje poslovnih prilika – kazuje Srhoj.

Navedena shema je slična shemama "Poduzetništvo ciljnih skupina", "Poduzetnik početnik" i "Poduzetništvo mladih", koje je provodilo isto ministarstvo tijekom istog vremenskog razdoblja, s temeljnom razlikom što su krajnji korisnici bili većinom muškarci. Evaluaciju navedene sheme Srhoj, Škrinjarić i Radas objavili su u časopisu Small Business Economics, pri čemu nije utvrđen pozitivan utjecaj na rast prodaje i broj zaposlenika korisnika potpora.

Razina uspješnosti ove javne politike dodatno je prikazana procjenom analize troškova i koristi. Rezultati ukazuju da u kratkom roku korist sheme u uzorku starijih poduzetnica nadilazi ukupne troškove za 80%, dok se u dugom roku procjenjuje 170% više stvorene dodane vrijednosti od troškova uzrokovanih potporama.

– Istraživanje pokazuje kako čak i male potpore poduzetnicama mogu stvoriti pozitivan utjecaj. Potpore su bile uspješnije za žene starije od 40 godina, što upućuje na važnost postojećeg iskustva te poslovne mreže poduzetnice, ali i potrebu za boljim krojenjem javne politike prema mlađim poduzetnicama. Iako je stvorila pozitivan efekt, takva shema više ne postoji u repertoaru javnih politika RH. Pitanja koja ostaju neodgovorena su: koliko uspješnih javnih politika je ugašeno, koliko neuspješnih javnih politika se još uvijek provodi te kakva je uspješnost novijih javnih politika? Odgovore na ta pitanja nemamo – kaže Srhoj.

– S obzirom na to da smo imali rast bruto domaćeg proizvoda po najnižoj stopi u Europskoj uniji, naše državne institucije trebale bi staviti veći naglasak na evaluacije i donošenje politika temeljem dokaza. Ako želimo ostvariti veću razinu ekonomskog rasta, trebamo odgovorno pristupiti trošenju javnog novca, a to podrazumijeva iskren i rigorozan osvrt, odnosno evaluaciju onog što je napravljeno – zaključuje Stjepan Srhoj.

 

Naslovnica Biznis