Novosti Biznis

Crni scenarij HNB-a: kamate skaču na 13,5 posto

Prosječna kamata na kunske kredite s deviznom klauzulom od 7,5 posto porasla bi na 13,5 posto, stoji u simulaciji, ali iz HNB-a upozoravaju kako to nije njihov službeni stav

Prosječna kamata na kunske kredite s deviznom klauzulom od 7,5 posto porasla bi na 13,5 posto, stoji u simulaciji, ali iz HNB-a upozoravaju kako to nije njihov službeni stav

Porast cijene zaduživanja na međunarodnom tržištu kapitala za hrvatsku državu, banke i poduzeća od četiri posto rezultirao bi rastom domaćih kamatnih stopa za 5,8 posto na kredite stanovništvu i 5,9 posto bodova na kredite poduzećima, pokazala je studija Hrvatska narodne banke, što znači da bi prosječna kamata na kunske kredite s deviznom klauzulom od 7,5 posto porasla na 13,5 posto.

- Radi detaljnijeg uvida u mehanizam prijenosa utjecaja porasta stranih kamatnih stopa i smanjenja hrvatskog izvoza na hrvatsko gospodarstvo, napravljena je simulacija pomoću dinamičkoga stohastičkog modela opće ravnoteže kalibriranog na hrvatskim podacima - navodi se u uvodnom dijelu članka pod nazivom “Procijenjeni utjecaj krize na međunarodnom financijskom tržištu na hrvatsko gospodarstvo”, objavljenom u posljednjem Biltenu HNB-a.

Restriktivne mjere

U HNB-u ističu kako ta projekcija nije službeni stav središnje banke, nego jedna od analiza koja je u obzir uzela situaciju u kojoj zbog poskupljenja inozemnog financiranja rastu i ulazni troškovi domaćim bankama.

Međutim, ako se financijska situacija u inozemstvu smiri, tada ni u Hrvatskoj neće doći do jačeg poskupljenja kreditiranja. Također, do jačeg rasta kamata neće doći i ako se banke odluče smanjiti profit ili ako HNB nastavi s daljnjim popuštanjem restriktivnih monetarnih mjera, što je i najavljeno.

Treba računati i na političku klimu jer, podsjetimo, Zagrebačka banka je najavila, pa pod pritiskom Vlade odustala od povećanja kamata na stambene kredite s valutnom klauzulom od 0,5 posto od 1. siječnja 2009.

Uz to, napominju u HNB-u, dio porasta kamata već se dogodio na domaćem tržištu od dana pisanja analize. Osim toga, postoji mogućnost da će inozemne matične banke hrvatskih velikih banaka procijeniti, čak i u slučaju nastavka krize u Europi, kako im je ulaganje u Hrvatsku još uvijek najprofitabilniji posao, pa neće htjeti gubiti tržišnu poziciju i nastavit će s jakim i povoljnim financiranjem svojih banaka kćeri u Hrvatskoj.

Prelijevanje skupoće

Zdeslav Šantić, šef Direkcije ekonomskih istraživanja Raiffeisen Consultinga, kazao nam je kako je projekcija HNB-a o rastu kamata na stranom tržištu od četiri posto za državu

Prema njegovu mišljenju, zbog financijske krize inozemni izvori financiranja su već poskupjeli, i to više za poduzeća i državu nego za banke koje se financiraju kod matičnih banaka.

- No, kad se radi o prelijevanju poskupljenja inozemnih izbora financiranja na rast domaćih kamata, treba uzeti u obzir da u Hrvatskoj postoji jaka konkurencija banaka i želja za zadržavanjem tržišnih pozicija. To znači da će banke poskupljenje kredita odgađati što duže mogu, te da povećanje kamata, ako se dogodi, neće biti baš previše radikalno - kazao nam je Šantić.

Kočenje gospodarstva

Model HNB-a pokazuje kojim mehanizmima navedeni šokovi djeluju na hrvatsko gospodarstvo, te se tvrdi kako se nakon povećanja stranih kamatnih stopa povećavaju domaće kamatne stope. Navodi se i “slijed“ u kojem se zbog smanjene domaće proizvodnje usporava rast investicija, zaposlenosti i plaća.

 

 

 


 

Naslovnica Biznis