Novosti Biznis

inozemni dug svih domaćih sektora iznosi 36 milijardi eura

Hrvatska duplo više zadužena od Jugoslavije

inozemni dug svih domaćih sektora iznosi 36 milijardi eura

Vanjski dug Hrvatske je prešišao dug Jugoslavije, koja je uoči raspada bila zadužena 14,6 milijardi eura. U nepunih devet godina inodug Hrvatske porastao je 16 milijardi eura, a protekle dvije godine najzaduženiji sektor u državi postala su pod

Vanjski dug Hrvatske je prešišao dug Jugoslavije, koja je uoči raspada bila zadužena 14,6 milijardi eura. U nepunih devet godina inodug Hrvatske porastao je 16 milijardi eura, a protekle dvije godine najzaduženiji sektor u državi postala su poduzeća sa 16,6 milijardi eura inoduga

Vanjski dug Hrvatske od 36 milijardi eura debelo je prešišao inozemnu zaduženost bivše Jugoslavije, koja je uoči raspada bila u svijetu zadužena na 14,6 milijardi eura. Svjetska banka temeljem dvaju kriterija određuje je li neka zemlja visoko zadužena, pa se takvom smatra zemlja kojoj udjel inozemnog duga u BDP-u prelazi 80 posto, a taj je kriterij Hrvatska ispunila još 2005., dok je prošlu godinu okončala s 87,8 posto inoduga u BDP-u. Po drugom kriteriju visokozadužena je zemlja čiji inozemni dug prelazi razinu od 220 posto izvoza, a izvoz je važan jer je glavni izvor pribavljanja inozemnih sredstava za otplatu duga. Hrvatska je još uvijek ispod te razine: krajem 2007. inodug je činio 179,5 posto njezina izvoza.

Galop duga poduzeća

Ne podnose sve ekonomije jednako teret duga, neke upadnu u krize i kod niskih razina udjela duga u BDP-u, dok druge uspijevaju plivati i kada je on pozamašan. Neki će ekonomski stručnjaci kazati da je do kraja prošlog desetljeća vanjski dug bio u prihvatljivim granicama, a od dvijetisućite je počeo galopirati te je do danas skočio 16 milijardi eura. U prvih devet mjeseci ove godine inozemno zaduženje poraslo je 2,7 milijardi eura ili 8,3 posto prema kraju 2007.

Gotovo 2,9 milijardi eura svoje su zaduženje povećali ostali domaći sektori, uglavnom poduzeća, na 16,6 milijardi, što je 20,8 posto više nego početkom ove godine, dok je u istom lanjskom razdoblju taj rast bio veći - 32 posto. Njihov udio u ukupnom inodugu porastao je sa 42,1 posto na 46 posto. Banke su u devet mjeseci inodug smanjile za 975 milijuna eura ili 10,9 posto na 9,7 milijardi eura, što im je donijelo pad udjela sa 26,8 posto na 22 posto u ukupnom vanjskom zaduženju. Država je u devet mjeseci dug povećala za 140 milijuna eura na 6,9 milijardi, a udjel joj je pao sa 20,2 posto na 19,1 posto.

Refinanciranje

Lani je inodug povećan 3,7 milijardi eura na 32,9 milijardi, a godišnja stopa njegova rasta usporena je sa preklanjskih 13,7 posto na 12,5 posto. Država se posljednjih nekoliko godina okrenula zaduživanju na domaćem terenu, proračunski se deficit smanjivao, no državna potrošnja ostajala je na visokim razinama, mjere Hrvatske narodne banke usmjerene na obuzdavanje inozaduživanja banaka i ograničenje njihove kreditne ekspanzije su djelovale, no istodobno su se poduzeća sve više zaduživala u inozemstvu.

Dok je nekada vanjski dug generirala država, pa su primat preuzele banke, posljednje dvije godine mu vjetar u krila daje zaduživanje poduzeća koja su u travnju prošle godine premašila dug banaka i postala najzaduženiji sektor u državi. Dobar dio duga stvoren je u vrijeme niskih kamata na svjetskom tržištu i po povoljnim uvjetima. No financijska i gospodarska kriza preokrenula je stvari: kredite više neće biti lako kao do sada refinancirati, novca je sve manje...

Trošimo na deficit i uvoz

Analitičari HGK ističu da dosadašnja situacija u Hrvatskoj pokazuje da pozajmljena sredstva nisu usmjeravana u kreiranje izvozno orijentirane proizvodnje koja će ta sredstva moći i vratiti. To je vidljivo iz skromnog broja greenfield investicija i slabog razvoja izvozno orijentiranih proizvodnji. Umjesto toga, pozajmljena se sredstva pretežito koriste za financiranje državnog deficita i povećanje osobne potrošnje uglavnom na robu uvoznog podrijetla.

 

Ranjivost na rast kamata

Hrvatska se nalazi u vrhu tranzicijskih zemalja koje su zbog veličine inozemnog duga najsnažnije izložene potencijalnim šokovima, kažu analitičari HGK, koji se pozivaju na istraživanje MMF-a prema kojemu je Hrvatska uz Mađarsku najranjivija na eventualnu snažniju promjenu tečaja, a istodobno pripada i grupi zemalja (Latvija, Bugarska, Mađarska i Estonija) koje bi bile najsnažnije pogođene usporavanjem gospodarskog rasta i povećanjem kamata.

 

Naslovnica Biznis
Page 1 of 4FirstPrevious[1]234Last