Novosti Biznis

švicarska teška formula

Dužnici, evo što činiti: 1. Pričekajte državno rješenje; 2. Nagodite se s bankarima; 3. Tužite za promjenu kamate

švicarska teška formula
Presuda Vrhovnog suda u slučaju “franak” razbila je iluzije dužnika u “švicarcima” i postavila nove okvire za moguće nagodbe na kolektivnoj i pojedinačnoj razini. Podsjetimo, Vrhovni sud je, uz dodatna obrazloženja, potvrdio odluku Visokog trgovačkog suda, prema kojoj je valutna klauzula zakonita jer je bila “uočljiva, jasna i razumljiva”. Promjenjiva kamata također je zakonita, ali njezina je primjena bila “jasna i uočljiva”, ali “nerazumljiva” i “netransparentna”. Stoga ju je Vrhovni sud proglasio “nepoštenom” i “ništetnom”.

Problemi s otplatom

Naravno, članovi Udruge “Franak” nezadovoljni su i najavljuju nove tužbe pred Ustavnim sudom i međunarodnim sudovima, ali teško da će u tim postupcima postići bolji rezultat. U četvrtak su nam u “Franku” kazali da će dodatne stavove iznijeti nakon što detaljno prouče presudu, no već sada je jasno da ona stvara novi okvir i za pregovore na nacionalnoj razini o mogućoj nagodbi, za nagodbe u individualnim slučajevima, ali i za pojedinačne sudske postupke.

Kada su u pitanju pregovori koji se vode između banaka, Ministarstva financija i HNB-a (s kojih su “izišli” predstavnici “Franka”), sada se čini kako banke i Boris Lalovac, ministar financija, imaju još više razloga forsirati rješenje koje bi uključivalo samo korisnike kredita koji su kupili prvu nekretninu, uz možda još neke druge socijalne kriterije.

Dakle, ako se bude išlo u pretvaranje kredita u francima u eurske, u kojim bi dio troška podnijele banke, a dio država, tu bi povlasticu onda mogli koristiti samo korisnici kredita koji su kupili prvu nekretninu, a možda i samo oni koji imaju problema s otplatom. Iako će se vjerojatno ići na to da će u tome moći sudjelovati svi oni kojima je to bila prva nekretnina.

Kad su posrijedi nagodbe u individualnim slučajevima, Miljenko Giunio, prokurist dioničkog društva Metalmineral, predsjednik Udruge pravnika u gospodarstvu Zagreb, arbitražni sudac, urednik stručnog časopisa Pravo i autor brojnih stručnih radova, rekao nam je kako bi banke u svrhu kulturnog i civiliziranog ponašanja sada trebale pozvati sve dužnike u švicarskim francima da pokrenu nagodbu u svakom pojedinom slučaju, kako bi se moglo utvrditi je li i u kojem opsegu došlo do preplaćenih kamata i da po tim osnovama banka onda obešteti dužnika. Ovdje treba reći da svaka nagodba za sobom povlači i odustajanje od svih mogućih tužbi.

Lažna nada

Na koncu se postavlja i pitanje što mogu očekivati korisnici kredita koji budu inzistirali na tužbi prema bankama. Sukladno presudi Vrhovnog suda, dužnici mogu odustati od nadanja da će dobiti obeštećenje zbog rasta glavnice na temelju valutne klauzule i ostaje im utuživanje zbog nerazumljive primjene promjenjive stope. Vrhovni sud takvu je kamatu proglasio ništetnom, ali to – po svemu sudeći – ne znači da će se na sudu ukinuti čitava kamata.

– U Europi se samo u Italiji donose presude u kojima se zbog ništetnosti zbog previsoke kamate ukidaju ukupne kamate. Mi nemamo takav sustav i moguće je da će sudovi presudu o ništetnosti promjenjive kamate u slučaju “franak” tumačiti na način da se kamata vrati na početnu razinu za to razdoblje (sve do datuma kada je na temelju Zakona o potrošačkom kreditiranju kamata zamrznuta na 3,25 posto, op.a.). No, jednako je tako moguće da će sudovi presuđivati na način da se odredi neka nova formula po kojoj će se obračunavati promjenjiva kamata, pa će dužnici dobiti još manji povrat kamata – rekao nam je Giunio.

Iz svega proizlazi kako je jasno da bi se na nacionalnoj razini trebao pronaći način da se pomogne dužnicima koji imaju samo jednu nekretninu i koji se nalaze u najgoroj situaciji, dok bi banke trebale sve dužnike pozvati na nagodbu kako bi se riješio problem preplaćenih kamata. Giunio je na koncu još jednom podsjetio na činjenicu da su neki sudovi, pogotovo osječki, nepravomoćnim presudama u korist dužnika, tim i ostalim dužnicima davale lažnu nadu da će “pobijediti banke”. Sada nastupa “dobra otrježnjenja”, a banke tu poziciju ne bi trebale zloupotrijebiti, nego prihvatiti svoj dio troška u rješavanju ovog problema, pogotovo kad je riječ o najugroženijim dužnicima.

frenki laušić

HUB zadovoljan

Hrvatska udruga banaka u najvećem je dijelu zadovoljna presudom glede valut, dodajući da će banke poduzeti sve da s državom pronađu trajno rješenje za korisnike stambenih kredita u francima.

“Držimo kako se rješenje treba temeljiti na načelima dobrovoljnosti, jasnih socijalnih kriterija i pravične podjele troška. Podsjećamo na to da su i Europska komisija, Svjetska banka i MMF istaknule da rješenje treba biti socijalno osjetljivo”, navodi se u reagiranju HUB-a.


Slijede i euri

Presuda Vrhovnog suda ne odnosi se na kredite u eurima, ali svaki dužnik u eurima koji nakon ovakve presude legitimno posumnja da su banke i njima do 2014. na “nerazumljiv” i “nepošten” način prezentirale i obračunavale promjenjivu kamatu, sada mogu potražiti iskustva dužnika u francima i podići eventualnu tužbu protiv banaka za nadoknadu preplaćene kamate. Ili zatražiti nagodbu.


Pravorijek

Tečaj se mijenja
– Čini se da bi svakoj punoljetnoj, odrasloj i prosječno opreznoj osobi trebalo biti jasno da se tijekom tako dugog razdoblja (15 do 20 godina, za vrijeme korištenja stambenih kredita, op.a.) ne može očekivati da će prilike u društvu, posebno ekonomske, ostati neizmijenjene, a koje, uz ostala društvena kretanja u okruženju i svijetu, neminovno utječu na vrijednost, a time i na tečaj domaće i svjetskih valuta.

Jasna valutna klauzula
– Valutna klauzula bila je jasna, razumljiva i uočljiva.

Ništetne promjenjive kamate
– Ugovorne odredbe vezane uz promjenjivu kamatu bile su jasne i uočljive, ali nerazumljive za prosječnoga građanina, te time ništetne.


Naslovnica Biznis