Novosti Biznis

ŠTA ĆEMO SAD?

MMF priznao: Pogriješili smo s preporukama mjera štednje

ŠTA ĆEMO SAD?

Ilustracija: CROPIX

Glavni ekonomisti Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Olivier Blanchard i Daniel Leigh sastavili su posebni radni dokument o greškama koje su napravili procjenjujući utjecaj štednje na europska gospodarstva, pišu u ponedjeljak europski mediji.

"Prognostičari su značano podcijenili povećanje nezaposlenosti i pad domaće potražnje povezane s fiskalnom konsolidacijom", citira europski informativni portal Euobserver u ponedjeljak MMF-ov prošlotjedni dokument.

Blanchard i Leigh kratko su ukazali na taj problem već u listopadu u redovnim MMF-ovim polugodišnjim prognozama za svjetsko gospodarstvo. Sada su opsežno, uz dopunu matematičkih formula, pojasnili greške u procjenama utjecaja oštrih smanjenja proračunskih rashoda u zemljama poput Grčke, Portugala i Španjolske.

Iako se u dokumentu upozorava da ga mediji ne bi trebali prikazivati kao službeno stajalište MMF-a, on "odražava promjenu stava zajmodavca sa sjedištem u Washingtonu kada su u pitanju oštre mjere štednje u Europi".

Budući da je tempo proračunskih rezova bio puno brži a rast slabiji no što je prognozirano 2010., takozvani fiskalni multiplikatori, matematički koeficijent koji odražava utjecaj reformi na rast, bili su puno veći no što su MMF-ovi ekonomisti početno procijenili.

Umjesto blizu nuli, što znači bez greške, fiskalni su multiplikatori za 2010. iznosili oko 1,6, piše u MMF-ovu dokumentu.

Model je prilagođen u idućim godinama. MMF sada zagovara blaže proračunske rezove u Grčkoj i ostalim zemljama pritisnutima recesijom.

Tako je Poul Thomsen, čelnik MMF-ova izaslanstva u Grčkoj, već u veljači prošle godine upozorio da vlada u Ateni ne treba pretjerivati s mjerama štednje, založivši se za sporiji tempo proračunskih rezova.

Čelnica MMF-a Christine Lagarde apelirala je pak krajem prošle godine da se Grčkoj dade više vremena za ostvarivanje fiskalnih ciljeva a predložila je i novo restrukturiranje grčkog duga.

Legarde: Sukobi "neprijatelj broj 1" rastu Afrike

Rastuća afrička gospodarstva postala su pokretačka snaga globalnog rasta, izjavila je u ponedjeljak direktorica MMF-a Christine Lagarde, ali i upozorila da su oružani sukobi glavna prijetnja budućem razvoju kontinenta.

Afričke države bogate prirodnim resursima nastavljaju ostvarivati impresivan rast, unatoč stagnaciji Europe i sporom oporavku američkog gospodarstva.

MMF u 2013. godini prognozira rast sub-saharske Afrike od 5.25 posto, odmah iza rastućih gospodarstava Azije i daleko više od stope gospodarskog rasta od 3.6 posto na globalnoj razini.

"Jasno je da su brzorastuće zemlje motor globalnog ekonomskog rasta", rekla je Legarde pred zastupnicima u parlamentu Obale Bjelokosti, vodećeg proizvođača kakaovca koji je prošle godine dobio MMF-ov zajam od 4 milijarde dolara.

No, ta postignuća dovode u pitanje oružani sukobi diljem kontinenta, upozorila je čelnica MMF-a.

Sektor rudarstva, koji nudi sve, od bakra i željeza do dijamanata i zlata, u velikom je porastu zahvaljujući potražnji iz Kine. Slično je i s naftom, a investitore privlači i rastuće a neiskorišteno potrošačko tržište.

(Hina)
Naslovnica Biznis