Novosti Biznis

financijska kriza u europi dogodine će snažno pogoditi i hrvatsku

Štedite u japanskom jenu, ulažite u novčane fondove

financijska kriza u europi dogodine će snažno pogoditi i hrvatsku

Sljedeća godina vjerojatno će biti najteža od rata naovamo. Građanima bi bilo dobro za svaku štednu i investicijsku odluku najprije se konzultirati s investicijskim savjetnicima

Iduća će godina Hrvatskoj donijeti veće kamate na depozite, ali i veće kamate na aktivne kamate na kredite. Naime, Austrijska središnja banka donijela je odluku da Bank Austria, RBA i Erste banka moraju omjer depozita i kredita u državama u kojima djeluju svesti na 100 prema 110, što je manji omjer od onoga koji je na snazi u većini zemalja u kojima djeluju njihove banke.

SKUPLJI KREDITI - DA

Stoga će se ta odluka vjerojatno odraziti i na njihovo poslovanje u Hrvatskoj, a i ostale velike banke imat će konzervativniju politiku kreditiranja nego do sada. To će negativno djelovati i na kreditne rate za građane i gospodarstvo, koje će ionako biti pod utjecajem loše situacije u EU-u i vala stečajeva koji se očekuju u prvoj polovini godine. Kad tome pridodate restriktivnu proračunsku politiku koja će rezultirati padom standarda većine građana, tada će 2012. vjerojatno biti najteža godina od rata naovamo. To govorimo za svaku godinu od 2009. do sada, a jedina nada može biti, iako čisto sumnjamo u to, da iste riječi nećemo spominjati i kad budemo najavljivali 2013. godinu.

VIŠE CIJENE NAFTE I PLINA - DA

Što se tiče građana Hrvatske, glavno je pitanje kako će se moguća jača devalvacija eura prema dolaru odraziti na tečaj kune i eura i cijene u Hrvatskoj. Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke SG, rekao nam je da u tom slučaju ne bi trebalo doći do promjene tečaja kune prema euru. − Većina cijena usluga i dobara u Hrvatskoj vodi se u kunama, a većina kredita je u eurima ili uz deviznu klauzulu vezanu za euro.

Iznimka su cijene energenata, u prvom redu nafte i plina, koji se na svjetskim tržištima plaćaju u dolarima. Dakle, moglo bi se očekivati donekle povećanje cijena energenata, kao i rast rata kredita koji su vezani uz dolar, kojih je u Hrvatskoj zanemarivo malo u odnosu na ostale kredite − rekao nam je Šantić. Veći problem nastao bi jedino u određenoj verziji velike euro-krize, u kojoj bi na hrvatskom tržištu bilo manjka eura, što bi onda utjecalo na slabljenje kune u odnosu na euro, iako bi euro oslabio u odnosu na druge valute.

PODIGNUTI ŠTEDNJU - NE

Drugo pitanje koje bi u takvoj situaciju zanimalo hrvatske građane jest kako rasporediti štednju koju sada imaju, ponajviše u eurima. Ivan Ivin, predsjednik Uprave Iliric investmenta, rekao nam je da bi možda bilo pametno razmisliti o diverzificiranju te štednje u američke dolare i japanski jen, a neki drugi analitičari govorili su i o australskom i kanadskom dolaru. Kad je posrijedi štedno-investicijska politika glede dionica, Ivin napominje da su trenutno dosta jeftine, u odnosu na fundamente, i određene dionice u našoj regiji i Aziji.

Za sada nema pozitivnih signala s tržišta nekretnina, ističe Ivin, napominjući da bi građanima bilo dobro za svaku štednu i investicijsku odluku najprije se konzultirati s investicijskim savjetnicima. − Istina je da je trenutačna situacija u Europi i svijetu iznimno nesigurna i gotovo je nemoguće predvidjeti u kojem će se smjeru kretati cijene pojedinih tržišta, a ako se zna smjer, onda je teško procijeniti kratkoročne i srednjoročne horizonte tih kretanja.

Štedno-investicijska politika uvijek ovisi o vremenu u kojem se želi štedjeti, a sada je teško pogoditi baš vrijeme u kojem će se početi događati određene promjene cijena − rekao nam je Ivin. Prema njegovim riječima, i štednja u trećem mirovinskom stupu i životnom osiguranju također je povezana uz dionice i druge vrijednosne papire, pa to nije neovisno i tim tržištima.

− Možda bi najsigurnije bilo sada ulagati u novčane fondove i čekati pravu priliku za izlazak iz njih i u ulaganje u neku rizičniju imovinu − smatra Ivin. Koliko je trenutačno osjetljiva tematika štednje u bankama u Hrvatskoj, dovoljno govori podatak o “stradanju” Credo banke. Sreća je u nesreći što je to manja banka, čija kriza ne može utjecati na ukupnu stabilnost bankarskog sustava. Ipak, iz HNB-a poručuju da nema nikakve naznake bilo kakvoj nestabilnosti u bankarskom sustavu, tako da je štednja građana u tim institucijama i dalje iznimno sigurna.

EURO SLABI U ODNOSU NA DOLAR -DA

Vladimir Gligorov, analitičar Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije, ustvrdio je na ekonomskoj konferenciji za novinare u srijedu kako će prvi znak moguće jače devalvacije eura biti rast prinosa na njemačke državne obveznice, odnosno pad cijena tih obveznica. Igrom sudbine, upravo je u srijedu počeo blagi rast prinosa na njemačke “bondove”, a u obvezničkoj aukciji Njemačka nije uspjela pribaviti čak 35 posto predviđenog novca od prodaje obveznica. Analitičari diljem svijeta protumačili su to kao znak da investitori čak i obveznice toga gospodarskog diva počinju polako doživljavati kao potencijalno rizične, što se doslovno još jučer činilo kao znanstvena fantastika.

Razlozi za takve strahove su u činjenici da bilo koje rješenje za saniranje dužničke krize u EU-u vodi ka slabljenju eura. Naime, ako Njemačka bude oklijevala s jačim transferima novca za dužničke zemlje (preko Europske središnje banke ili Europskog stabilizacijskog fonda), takva će politika i dalje utjecati na slabljenje eura.

Ako, pak, ta država odluči snažnije dokapitalizirati Europski stabilizacijski fond, to će onda povećati njezin deficit i smanjiti kreditni rejting, a ako dopusti da ESB tiska novac, i to će slabiti euro u odnosu na glavne svjetske valute. Kao korektiv takvom kretanju može biti jedino reakcija Američke središnje banke da novim tiskanjem novca također slabi dolar kako SAD ne bi gubio na konkurentnosti, a mogao bi se dogoditi i pravi svjetski valutni rat u koji bi se uključili Švicarska, Japan i ostale države s jakim valutama.

FRENKI LAUŠIĆ

Naslovnica Biznis