stdClass Object
(
[id] => 639501
[title] => Španjolska gripa je uz kugu uzrokovala najveći pomor ljudskog roda, a znanstvenici kažu da bi se slična pandemija mogla ponoviti; Evo koliko je u Hrvatskoj ljudi umrlo te kobne 1918. godine
[alias] => spanjolska-gripa-je-uz-kugu-uzrokovala-najveci-pomor-ljudskog-roda-a-znanstvenici-kazu-da-bi-se-slicna-pandemija-mogla-ponoviti-evo-koliko-je-u-hrvatskoj-ljudi-umrlo-te-kobne-1918-godine
[catid] => 264
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
Znanstvenici kažu da je majka svih epidemija španjolska gripa, drugi pak navode da ta pandemija nije najjača, ali je ipak jedna od tri najsmrtonosnije zabilježene u ljudskoj povijesti.
Naime, bolest je do smrtnog ishoda dovela jednu četvrtinu zaraženih, a naši stručnjaci otvoreno govore da ne može biti isključeno da nas jednog dana pogodi gripa koja će imati posljedice slične “Španjoli”.
Kao ostale dvije najfatalnije pandemije spominju se kuge, i to prva pandemija koja je izbila između 541. i 542. u Bizantskom Carstvu i ubila dobar dio populacije. Koliko je ta bolest pokosila ljudski rod svjedoči i to da mrtve nije imao tko zakapati, tijela su ležala posvuda.
Kuga je opet silovito napala i u 14. stoljeću, a ljudi iz tog vremena prozvali su je crna smrt. Odnijela je oko 25 milijuna života, a povjesničari navode da je to bila četvrtina tadašnje europske populacije. Kuga je službeno nestala krajem pedesetih, a sveukupno je ugasila oko 200 milijuna života.
Vratimo se našoj temi, tj. španjolskoj gripi. Po čemu je “španjola” toliko posebna, pitali smo našeg vodećeg epidemiologa dr. sc. Bernarda Kaića.
-Španjolska gripa je neobična po neuobičajeno visokoj smrtnosti i po dobnoj strukturi umrlih od gripe. Smatra se da je virus koji ju je uzrokovao nastao rekombinacijom mutiranog virusa ptičje gripe, virusa svinjske gripe i virusa ljudske gripe.
Rezultat tih mutacija i rekombinacija je bio virus koji je bio stran čovječanstvu te ranije prebolijevanje gripe nije pružalo nikakvu zaštitu od novog virusa. Procjenjuje se da je u razdoblju 1918. - 1920. godine trećina stanovništva zaražena gripom, oko 500 milijuna ljudi, a da je umrlo oko 50 milijuna ljudi. Dobna struktura umrlih je također bila neuobičajena jer je među umrlima bio puno veći udio mladih odraslih osoba.
Razlozi za tako visoku smrtnost te neuobičajenu smrtnost u mladih odraslih još uvijek su predmet rasprava u stručnim krugovima, a najviše uključenih priklanja se jednom od dva objašnjenja: 1.) Da su osobine virusa bile takve da je izazivao pretjeranu reakciju organizma na infekciju, koja se zove citokinska oluja, zbog koje su bolesnicci umirali 2.) Da je visoka smrtnost posljedica pothranjenosti, loših higijenskih uvjeta i bakterijskih upala pluća kao posljedice gripe - kaže nam Kaić.
Postoji li mogućnost da svijet zahvati nova "Španjolska gripa" koja je ubila između 50 i 100 milijuna ljudi?
- Da, ta mogućnost postoji. Nažalost, svake godine se mogu čuti od stručnjaka i laika u medijima katastrofične prognoze za predstojeću sezonu, ali u mojoj karijeri se nisu obistinile ni jednom. Ali, kad-tad se najvjerojatnije budu obistinile - odgovorio nam je Kaić.
U preglednom radu akademika Željka Cvetnića i dr. sc. Vladimira Savića s Hrvatskog veterinarskog instituta (“Prije 100 godina španjolska gripa, „majka“ svih pandemija, poharala je svijet”) navodi se da se epidemija španjolske gripe smatra najtežom i najopasnijom pandemijom modernog vremena koja je zahvatila čitavi svijet, a započela je u proljeće 1918. godine.
- Bila je to najveća prirodna katastrofa početkom XX. stoljeća. Službene procjene smrtnosti koje je španjolska gripa prouzročila stalno rastu jer istraživači i dalje pronalaze podatke u zemljama u razvoju i udaljenim mjestima. Podaci s početka XX. stoljeća navode da je španjolska gripa prouzročila smrt 21,5 milijuna ljudi, a novije studije taj broj procjenjuju na 50, pa čak i do 100 milijuna. Zato španjolsku gripu nazivaju i “majkom“ svih pandemija (Taubenberger i Morens, 2006.). Ni jedna pošast, ni jedan rat, ni jedno razdoblje gladi u ljudskoj povijesti nikada prije nije usmrtilo toliko ljudi u tako kratkom razdoblju. Pandemija španjolske gripe iz 1918. godine najveći je globalni demografski potres koji je svijet ikada doživio - navode, među ostalim, naši stručnjaci, ističućii da je bolest bila u sjeni Prvoga svjetskog rata koji je prouzročio znatno manji broj ljudskih žrtava, trajao je dulje, a posvećivala mu se veća medijska pozornost.
A evo kako je “španjola” dobila ime.
- Kraj Prvog svjetskog rata se nazirao, ali sve su države, sudionice rata, cenzurirale svoje vijesti, pa tako i pojave “zagonetne bolesti”. Španjolska nije sudjelovala u ratu te se o novoj „zagonetnoj bolesti“ slobodno pisalo. Prvi put je o tome izviješteno 22. svibnja 1918. godine na naslovnici dnevnih novina ABC u Madridu. Isto tako se pisalo da su od gripe oboljeli španjolski kralj Alfonso XIII., zatim premijer i neki drugi članovi španjolske vlade. Iako se virus gripe iz 1918. godine po svemu sudeći nije prvi put pojavio ni širio iz Španjolske, ova pandemija će uvijek biti poznata kao „španjolska gripa“.
Ona je istodobno zapažena u različitim dijelovima svijeta. Stoga je teško, ako ne i nemoguće, objektivno dokazati gdje je pandemija započela. Je li stvarno započela u proljeće-ljeto 1918. godine, pod kojim okolnostima i gdje? Prvi pandemijski val počeo je u proljeće 1918. godine i obično se opisuje kao blagi oblik bolesti, smrtni slučajevi bili su rijetkost pa zbog toga nije izazvao naročitu pozornost. Drugi val bio je iznimno smrtonosan, a krenuo je u jesen 1918. godine.
Treći val je bio najintenzivniji i nastupio je u zimu 1919. godine. Bolest nije poštedjela niti jedan dio našeg planeta. Smatra se da je trećina ondašnjeg svjetskog stanovništva (oko 500 milijuna) imalo izražene znakove bolesti, a najmanje 50 milijuna ljudi je umrlo. Prouzročila je smrt na svim meridijanima, uništavajući čitave obitelji i ostavljajući neizbrisive rane na dušama preživjelih. Suvremene epidemiološke studije zaključile su na temelju dostupnih podataka da je pandemija španjolske gripe najvjerojatnije započela u siječnju 1918. godine u slabo naseljenom okrugu Haskell u Kansasu, SAD. Te studije prvo su identificirale veće izbijanje epidemije gripe koje se dogodilo u vojnom kampu Funston, sada Fort Riley u Kansasu.
U vojnom kampu bila su 56.222 vojnika. U tri tjedna je oboljelo oko 1100 ljudi i bilo je potrebno liječenje u ambulantama razmještenima oko baze. Bilo je moguće pratiti odlazak mladića iz okruga Haskell u vojnu bazu Funston, a isto tako i one koji su otišli na odmor kući, da bi se krajem veljače 1918. godine ponovno vratili u Funston. Prijevoz između pojedinih američkih vojnih baza te između njih i Europe bio je vrlo živ.
Na američkom kontinentu bio je dominantan željeznički promet, a brodski između Amerike i Europe, koji je u toj ratnoj godini bio vrlo intenzivan prema broju putnika i može se usporediti s današnjim zračnim prometom. Bili su brojni kontakti između vojske i civilnog stanovništva. To se navodi kao razlog zašto se gripa pojavila u 24 od 36 glavnih vojnih baza u zemlji, a u 30 od 50 glavnih američkih gradova, uglavnom onih koji su bili u blizini vojnih baza, povećao se broj umrlih.
Od ulaska SAD-a u rat (1917.), priljev američkih vojnika u Europu je porastao, a zajedno s njima prenesen je i virus španjolske gripe. Francuski grad Brest na obali Atlantskog oceana bio je prvo mjesto u Europi gdje se pojavila gripa prouzročena ovim virusom. Brzo se širila u koncentričnim krugovima na njegovu okolinu - navode, među ostalim, naši stručnjaci, uz napomenu kako se dobivao dojam kao da se gripa širila na tajnovit i nezaustavljiv način.
- Svoj je vrhunac gripa u Hrvatskoj dostigla krajem ljeta 1918. godine. Snažno je uzdrmala hrvatsko društvo u drugoj polovici 1918. godine, ali nije imala veliki odjek u hrvatskoj javnosti tog vremena zbog velikih političkih promjena u društvu te je epidemija ostala u potpunoj sjeni političkih i ratnih zbivanja. Španjolska gripa je samo u nekoliko tjedana zahvatila sve krajeve sjeverne Hrvatske i odnijela pet i pol tisuća života - navode Cvetnić i Savić u svome preglednom radu “Prije 100 godina španjolska gripa, ‘majka’ svih pandemija, poharala je svijet”, a cijeli njegov sadržaj možete naći na OVDJE.
U izvornom znanstvenom radu Maje Vonić “Španjolska gripa u Osijeku” među ostalim se navodi da se bolest pojavila u Slavoniji krajem ljeta i u jesen 1918. godine. Autorica je za svoje istraživanje koristila arhivske izvore Kliničke bolnice Osijek, izvješća Zdravstvenog odjela Gradskog poglavarstva i tadašnjeg osječkog lista “Hrvatska obrana”.
“Španjolska gripa nije smatrana veoma opasnom bolešću. S pojavom prvih smrtnih slučajeva i povećanjem broja oboljelih, odnos prema španjolskoj gripi se promijenio i gradske su vlasti počele djelovati. Počelo se izvještavati o samoj naravi influence i o velikoj smrtnosti u Beču i Budimpešti te u Njemačkoj, a poduzete su i osnovne mjere za suzbijanje epidemije.
Prema naputku Zdravstvenog odsjeka Kraljevske hrvatsko-slavonsko-dalmatinske zemaljske vlade, zatvorene su sve škole, naređeno je dezinficiranje i temeljito čišćenje svih javnih lokala, željezničkih vagona i tramvajskih kola, a samim je građanima preporučeno da se ne zadržavaju na mjestima gdje se skuplja mnoštvo ljudi, da ne putuju (pogotovo željeznicom) ako baš ne moraju, te da vode veću brigu o osnovnoj osobnoj higijeni.
Međutim, građani su se spomenutih preventivnih mjera slabo pridržavali te one nisu mogle imati nekakav ozbiljniji učinak u sprječavanju širenja gripe. Glavni razlog tog ignoriranja preventivnih mjera i opasnosti od zaraze jesu korjenite političke promjene nakon Prvoga svjetskog rata. Pred sam kraj rata i po njegovom završetku građani su bili puni entuzijazma, nadajući se boljoj budućnosti nakon izlaska Hrvatske iz Austro-Ugarske Monarhije i osnivanja Države Slovenaca, Hrvata i Srba.
Spontano su se okupljali na gradskim ulicama pozdravljajući različite političke odluke, a posebno su pripremali velike dočeke vojnika koji su se vraćali s bojišta nakon proglašenja primirja. Takvo ignoriranje preventivnih mjera, koje ionako same po sebi nisu mogle suzbiti epidemiju španjolske gripe, te povratak domaćih vojnika i dolazak srpskih vojnika, kao i loši životni i nezadovoljavajući zdravstveni uvjeti u gradu, pospješili su širenje epidemije.
Osječki list Hrvatska obrana slabo je izvještavao o tijeku epidemije i više se bavio političkim zbivanjima, što svjedoči da je, unatoč sve većem broju umrlih, španjolska gripa cijelo vrijeme bila sporedna, neprioritetna tema. To potvrđuje i činjenica da u izvorima nema nikakve naznake kako je među stanovništvom zavladao strah od te bolesti. Točan broj oboljelih i preminulih od španjolske gripe u Osijeku teško je utvrditi zbog nedostataka izvora i činjenice da nisu svi oboljeli potražili liječničku pomoć, odnosno da se nisu liječili i umirali u bolnici. Međutim, i poznate brojke svjedoče da je gripa ostavila svoj trag, iako ju je osječka javnost nastojala ignorirati”, navela je autorica u zaključku svog rada, u kojem još, među ostalim, piše:
“Bolest je zbunjivala tadašnje liječnike jer su se oboljeli javljali s različitim simptomima (strašne glavobolje, bolovi u tijelu, drhtavica, vrtoglavica, povraćanje, opći osjećaj iscrpljenosti, bolovi u ušima i puknuće bubnjića, gnoj u srednjem uhu te krvarenje iz nosa, ušiju ili čak očiju) te su često postavljane pogrešne dijagnoze. Nije se vjerovalo da nešto tako obično kao gripa može uzrokovati cijelu nisku različitih, nasilnih simptoma i naposljetku smrt u toliko velikom broju slučajeva.
Oboljeli od španjolske gripe često nisu umirali od same gripe, nego od sekundarne infekcije koja bi napala tijelo oslabljeno gripom, a najčešće je to bila pneumonija (upala pluća). Osim toga, karakteristično za ovu epidemiju gripe bilo je to što ona nije ubijala kao i inače, one najmlađe i one najstarije, nego je najviše mrtvih bilo u dobnoj skupini od 20 do 40 godina, najzdravijoj i najsnažnijoj skupini stanovnika.
Smatra se da je to posljedica reakcije imunološkog sustava, koji je najjači upravo kod spomenute dobne skupine. Naime, imunološki sustav snažno je reagirao protiv virusa gripe, pri čemu je uništavao ne samo zaražene nego i zdrave stanice, što je rezultiralo smrću oboljelih. Medicinska znanost bila je nemoćna. Nije se moglo odgonetnuti ni što uzrokuje gripu, a kamoli kako izliječiti oboljele. Također, većina najboljih i najiskusnijih liječnika bila je mobilizirana i poslana na ratišta ili u vojne baze, dok je civilno stanovništvo bilo prepušteno na brigu onoj nekolicini preostalih, uglavnom mladih i neiskusnih, liječnika”, piše Maja Vonić, te navodi kako je Osijek tada imao oko 29.000 stanovnika.
“Kao i drugdje, i tu su se osjećale posljedice ratnih sukoba. Naslovi poput ‘Nema ljekarija’, ‘Oskudica i skupoća na pijaci’,’Oskudica na cipelama’, ‘Štednja rasvjetnim plinom’, ‘Nestašice ugljena’ svakodnevno su se mogli pročitati u osječkim novinama, a te teške socijalne i ine prilike dodatno je pogoršala pojava zelenog kadra u okolici Osijeka i učestale pljačke i palež.
Strah od pljačkaša natjerao je mnoge obitelji iz okolice da sigurnost potraže u gradu na Dravi, što je za sobom povlačilo potrebu rješavanja njihovog stambenog pitanja te se javio manjak stanova. Prenapučenost, loši higijenski uvjeti u gradu, glad i opća nestašica plodno su tlo za razvoj različitih zaraznih bolesti, a krajem 1918. takvu će lošu situaciju u gradu ‘iskoristiti’ i španjolska gripa”, piše Vonić, kojoj je bilo teško doći do podataka o umrlima, ali zapaža:
“Zbog tih manjkavih podataka, brojka od 44, odnosno 69 osoba (ako španjolskoj gripi pribrojimo i smrti od pneumonije) umrlih od španjolske gripe u osječkoj bolnici može navesti na zaključak da je Osijekom uistinu zavladao blagi slučaj epidemije, osobito u usporedbi s drugim gradovima, npr. Zagrebom, gdje je od influence umrlo 897 osoba.
Na osnovi podataka iz bolničke Knjige umrlih uočava se i dobna struktura osoba umrlih od španjolske gripe. Od 44 osobe koje su preminule od influence ili pneumonije, 28 pripada dobnoj skupini od 18 do 40 godina, 14 osoba bilo je mlađe od 18 godina, a dvije su bile starije od 40 godina... ”, navodi se, među ostalim, u izvornom znanstvenom radu Maje Vonić koji možete pročitati OVDJE.
Bolest je izbrisala cijele zajednice
Gripa je ubijala mlade ljude, a o svemu zorno svjedoče primjeri iz vojarni.
- Veliki broj vojnika ležao je u bolnici. U prostorijama je odjekivao teški kašalj, mogao se osjetiti neugodan miris izmeta i urina, mnogi su krvarili, a na licima im se vidjela plavkasta boja, zloslutni nagovještaj smrti. Jedan od najcjenjenijih američkih liječnika toga vremena dr. William H. Welch (1850.- 1934.), nakon posjeta kampu Devens, bio je zatečen stanjem i težinom koju je prouzročila gripa i tada je izjavio: ‘Ovo mora biti neka nova vrsta zaraze ili kuge’. Španjolska gripa prouzročila je veliku smrtnost u izdvojenim zajednicama. Neka naselja Eskima su zbog toga gotovo potpuno uništena, a smrtnost je u njihovim zajednicama iznosila iznad 70%.
U naselju Brevig Mission na Aljasci, od 80 ljudi koji su tamo živjeli, umrlo je njih 72, a u drugom, susjednom naselju od 300 ljudi umrlo ih je 176. Slična sudbina je isto tako zadesila mnoga afrička plemena te plemena u Južnoj Americi, kao i otočno stanovništvo u Tihom oceanu. Oko 8% europskih doseljenika umrlo je od španjolske gripe u Gambiji, a jedan Britanac opisao je situaciju na koju je naišao u jednom gambijskom selu: ‘Našao sam čitava sela od 300 do 400 obitelji u potpunosti izbrisana, a kuće koje su se srušile na mrtve džungla je prekrila u roku od dva mjeseca...’ Ukupno 4% stanovništva umrlo je od gripe u Cape Townu. Između 25. studenog i 10. prosinca 1918. godine, virus je ubio gotovo 5% autohtone populacije na otočju Guam, 14% stanovništva umrlo je na fidžijskim, a 22% na samoanskim otocima.
U meksičkoj državi Chiapas od španjolske gripe je umrlo oko 10% stanovništva. Pandemija je usmrtila na milijune ljudi u Indiji, Kini i Rusiji, dok je u Japanu umrlo 390.000 ljudi - navode, među ostalim, naši znanstvenici, akademik Željko Cvetnić i dr.sc. Vladimir Savić.
[video] =>
[gallery] =>
[extra_fields] => Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => OZBILJNO UPOZORENJE
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[extra_fields_search] => *
[created] => 2019-12-20 21:27:18
[created_by] => 3205
[created_by_alias] =>
[checked_out] => 0
[checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00
[modified] => 2019-12-21 19:23:47
[modified_by] => 0
[publish_up] => 2019-12-21 15:57:00
[publish_down] => 0000-00-00 00:00:00
[trash] => 0
[access] => 1
[ordering] => 0
[featured] => 0
[featured_ordering] => 0
[image_caption] =>
[image_credits] =>
[video_caption] =>
[video_credits] =>
[hits] => 7188
[params] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
[enable_css] => 1
[jQueryHandling] => 1.8remote
[backendJQueryHandling] => remote
[userName] => 1
[userImage] => 1
[userDescription] => 1
[userURL] => 1
[userEmail] => 0
[userFeedLink] => 1
[userFeedIcon] => 1
[userItemCount] => 30
[userItemTitle] => 1
[userItemTitleLinked] => 1
[userItemDateCreated] => 1
[userItemImage] => 1
[userItemIntroText] => 1
[userItemCategory] => 1
[userItemTags] => 1
[userItemCommentsAnchor] => 1
[userItemReadMore] => 1
[userItemOCMPlugins] => 1
[authorsListLimit] => 61
[tagItemCount] => 61
[tagItemTitle] => 1
[tagItemTitleLinked] => 1
[tagItemDateCreated] => 1
[tagItemImage] => 1
[tagItemIntroText] => 1
[tagItemCategory] => 1
[tagItemReadMore] => 1
[tagItemExtraFields] => 1
[tagOrdering] =>
[tagFeedLink] => 1
[tagFeedIcon] => 1
[genericItemCount] => 61
[genericItemTitle] => 1
[genericItemTitleLinked] => 1
[genericItemDateCreated] => 1
[genericItemImage] => 1
[genericItemIntroText] => 1
[genericItemCategory] => 1
[genericItemReadMore] => 1
[genericItemExtraFields] => 1
[genericFeedLink] => 1
[genericFeedIcon] => 1
[instantArticlesLimit] => 100
[instantArticlesExtraField] => 87
[instantArticlesExtraFieldON] => 2
[instantArticlesCategoriesChildren] => 0
[instantArticlesTitle] =>
[instantArticlesDescription] =>
[mainTagCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 396
[2] => 383
[3] => 424
[4] => 250
[5] => 251
[6] => 452
[7] => 252
[8] => 477
[9] => 253
[10] => 254
[11] => 255
[12] => 483
[13] => 256
[14] => 300
[15] => 257
[16] => 258
[17] => 260
)
[relatedItemsCategoriesChildren] => 1
[mobileJsonCustomHomepage] => 0
[mobileJsonQuoteModule] => 0
[mobileJsonWeatherModule] => 0
[mobileJsonLimit] =>
[mobileJsonObituary] => 0
[mobileApi2Enabled] => 1
[mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles
[mobileApi2ImagePrefix] => h
[mobileApi2ImageSuffix] => 1280
[mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg
[mobileApi2TagLimit] => 50
[mobileApi2TagOrdering] => publishUp
[mobileApi2TagCategories] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101
[mobileApi2TagExcludeCategories] => Array
(
[0] => 318
[1] => 323
[2] => 301
[3] => 406
[4] => 417
)
)
[mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328
)
[mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329
)
[mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327
)
[mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478
)
[mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494
)
)
[mobileApi2TagsSearchLimit] => 200
[mainFeedCategories] => Array
(
[0] => 240
)
[feedLimit] => 50
[mostPopularFeedLimit] => 20
[feedItemImage] => 0
[feedImgSize] => S
[feedItemIntroText] => 0
[feedTextWordLimit] =>
[feedItemFullText] => 1
[feedTextCharacterLimit] => 300
[feedItemSubtitle] => 1
[feedItemAuthor] => 0
[feedTtl] => 60
[feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija
[feedItemTags] => 0
[feedItemVideo] => 0
[feedItemGallery] => 0
[feedItemAttachments] => 0
[feedBogusEmail] =>
[feedTopModules] => Array
(
[0] => 105
)
[feedTopFbExcludeCategories] => Array
(
[0] => 243
[1] => 353
[2] => 333
)
[introTextCleanup] => 0
[introTextCleanupExcludeTags] =>
[introTextCleanupTagAttr] =>
[fullTextCleanup] => 0
[fullTextCleanupExcludeTags] =>
[fullTextCleanupTagAttr] =>
[xssFiltering] => 0
[linkPopupWidth] => 900
[linkPopupHeight] => 600
[imagesQuality] => 100
[itemImageXS] => 100
[itemImageS] => 200
[itemImageM] => 400
[itemImageL] => 600
[itemImageXL] => 900
[itemImageGeneric] => 300
[catImageWidth] => 100
[catImageDefault] => 1
[userImageWidth] => 100
[userImageDefault] => 1
[commenterImgWidth] => 48
[onlineImageEditor] => sumopaint
[imageTimestamp] => 0
[imageMemoryLimit] =>
[socialButtonCode] =>
[twitterUsername] =>
[facebookMetatags] => 1
[facebookImage] => Medium
[comments] => 1
[commentsOrdering] => DESC
[commentsLimit] => 10
[commentsFormPosition] => below
[commentsPublishing] => 0
[commentsReporting] => 2
[commentsReportRecipient] =>
[inlineCommentsModeration] => 0
[gravatar] => 1
[antispam] => 0
[recaptchaForRegistered] => 1
[akismetForRegistered] => 1
[commentsFormNotes] => 1
[commentsFormNotesText] =>
[frontendEditing] => 1
[showImageTab] => 1
[showImageGalleryTab] => 1
[showVideoTab] => 1
[showExtraFieldsTab] => 1
[showAttachmentsTab] => 1
[showOCMPlugins] => 1
[sideBarDisplayFrontend] => 0
[staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr
[siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr
[sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr
[lockingArticlesCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 424
[2] => 250
[3] => 251
[4] => 452
[5] => 252
[6] => 477
[7] => 253
[8] => 254
[9] => 255
[10] => 483
[11] => 256
[12] => 257
[13] => 258
[14] => 260
)
[lockingArticlesUnit] => YEAR
[lockingArticlesQuantity] => 1
[photoGalleryExtraField] => 63
[photoGalleryExtraFieldON] => 2
[videoGalleryExtraField] => 67
[videoGalleryExtraFieldON] => 2
[tickerModules] => Array
(
[0] => 408
[1] => 409
)
[gaEmail] =>
[mergeEditors] => 1
[sideBarDisplay] => 1
[attachmentsFolder] =>
[hideImportButton] => 0
[googleSearch] => 0
[googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer
[OCMUserProfile] => 1
[OCMUserGroup] => 4
[redirect] => 101
[adminSearch] => simple
[cookieDomain] =>
[gatherStatistics] => 1
[article_preview_ocm_category_id] =>
[taggingSystem] => 1
[lockTags] => 0
[showTagFilter] => 0
[ocmTagNorm] => 0
[ocmTagNormCase] => lower
[ocmTagNormAdditionalReplacements] =>
[recaptcha_public_key] => marko_margeta
[recaptcha_private_key] => zoey2013
[recaptcha_theme] => clean
[recaptchaV2] => 1
[recaptchaOnRegistration] => 0
[akismetApiKey] =>
[stopForumSpam] => 0
[stopForumSpamApiKey] =>
[showItemsCounterAdmin] => 1
[showChildCatItems] => 1
[disableCompactOrdering] => 0
[metaDescLimit] => 150
[enforceSEFReplacements] => 0
[SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya
[ocmSef] => 0
[ocmSefLabelCat] => content
[ocmSefLabelTag] => tag
[ocmSefLabelUser] => author
[ocmSefLabelSearch] => search
[ocmSefLabelDate] => date
[ocmSefLabelItem] => 0
[ocmSefLabelItemCustomPrefix] =>
[ocmSefInsertItemId] => 1
[ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseItemTitleAlias] => 1
[ocmSefInsertCatId] => 1
[ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseCatTitleAlias] => 1
[show_page_heading] => 0
[categories] => Array
(
[0] => 264
)
[exclude_from_group_by_subcategories] => 0
[menu-anchor_css] => nav__link
[menu_text] => 1
[menu_show] => 1
[menu-meta_description] => Najnovija događanja i savjeti za kvalitetan život
[menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, savjeti, showbiz, trend, društvena mreža, život, zdravlje, moda, ljepota, putovanja, tehnologija, gastro, dom, obitelj, karijera, viral
[secure] => 0
[page_title] => Život
[page_description] => SiteMeta Description
[page_rights] =>
[robots] =>
[inheritFrom] => 0
[num_leading_items] => 2
[num_leading_columns] => 1
[leadingImgSize] => Large
[num_primary_items] => 4
[num_primary_columns] => 2
[primaryImgSize] => Medium
[num_secondary_items] => 4
[num_secondary_columns] => 1
[secondaryImgSize] => Small
[num_links] => 4
[num_links_columns] => 1
[linksImgSize] => XSmall
[catCatalogMode] => 0
[catFeaturedItems] => 1
[catOrdering] => publishUp
[catPagination] => 2
[catPaginationResults] => 1
[catTitle] => 1
[catTitleItemCounter] => 1
[catDescription] => 1
[catImage] => 1
[catFeedLink] => 0
[catFeedIcon] => 0
[subCategories] => 1
[subCatColumns] => 2
[subCatTitle] => 1
[subCatTitleItemCounter] => 1
[subCatDescription] => 1
[subCatImage] => 1
[catItemTitle] => 1
[catItemTitleLinked] => 1
[catItemFeaturedNotice] => 0
[catItemAuthor] => 1
[catItemDateCreated] => 1
[catItemRating] => 0
[catItemImage] => 1
[catItemIntroText] => 1
[catItemExtraFields] => 0
[catItemHits] => 0
[catItemCategory] => 1
[catItemTags] => 1
[catItemAttachments] => 0
[catItemAttachmentsCounter] => 0
[catItemVideo] => 0
[catItemVideoAutoPlay] => 0
[catItemImageGallery] => 0
[catItemDateModified] => 0
[catItemReadMore] => 1
[catItemCommentsAnchor] => 1
[catItemOCMPlugins] => 1
[itemDateCreated] => 1
[itemTitle] => 1
[itemFeaturedNotice] => 1
[itemAuthor] => 1
[itemFontResizer] => 1
[itemPrintButton] => 0
[itemEmailButton] => 1
[itemSocialButton] => 1
[itemVideoAnchor] => 1
[itemImageGalleryAnchor] => 1
[itemCommentsAnchor] => 1
[itemRating] => 0
[itemImage] => 1
[itemImgSize] => Large
[itemImageMainCaption] => 1
[itemImageMainCredits] => 1
[itemIntroText] => 0
[itemFullText] => 1
[itemExtraFields] => 1
[itemDateModified] => 1
[itemHits] => 0
[itemCategory] => 0
[itemTags] => 1
[itemAttachments] => 1
[itemAttachmentsCounter] => 1
[itemVideo] => 1
[itemVideoAutoPlay] => 0
[itemVideoCaption] => 1
[itemVideoCredits] => 1
[itemImageGallery] => 0
[itemNavigation] => 0
[itemComments] => 1
[itemTwitterButton] => 1
[itemFacebookButton] => 1
[itemGooglePlusOneButton] => 1
[itemAuthorBlock] => 0
[itemAuthorImage] => 0
[itemAuthorDescription] => 0
[itemAuthorURL] => 0
[itemAuthorEmail] => 0
[itemAuthorLatest] => 0
[itemAuthorLatestLimit] => 5
[itemRelated] => 1
[itemRelatedLimit] => 2
[itemRelatedTitle] => 1
[itemRelatedCategory] => 1
[itemRelatedImageSize] => Medium
[itemRelatedIntrotext] => 0
[itemRelatedFulltext] => 0
[itemRelatedAuthor] => 0
[itemRelatedMedia] => 1
[itemRelatedImageGallery] => 1
[itemOCMPlugins] => 1
[recaptcha] =>
)
[initialized:protected] => 1
[separator] => .
)
[metadesc] =>
[metadata] => robots=
author=
[metakey] =>
[plugins] => {"is_import_from_dnn":true,"incptvocmimagegalleryIGParameters":"default","incptvocmimagegalleryocmIGposition":"OcmAfterDisplayContent","incptvocmimagegalleryocmIGtheme":"CameraSlideshow","incptvocmimagegalleryImages":["\/Portals\/0\/Images\/2019\/12\/20\/shutterstock_242820250.jpg","\/Portals\/0\/Images\/2019\/12\/21\/Spektar\/12403746.jpg","\/Portals\/0\/Images\/2019\/12\/21\/Spektar\/12403750.jpg","\/Portals\/0\/Images\/2019\/12\/21\/Spektar\/12403752.jpg","\/Portals\/0\/Images\/2019\/12\/21\/Spektar\/12403748.jpg","\/Portals\/0\/Images\/2019\/12\/21\/Spektar\/12403742.jpg","\/Portals\/0\/Images\/2019\/12\/21\/Spektar\/12403746.jpg","\/Portals\/0\/Images\/2019\/12\/21\/Spektar\/12403750.jpg","\/Portals\/0\/Images\/2019\/12\/21\/Spektar\/12403752.jpg","\/Portals\/0\/Images\/2019\/12\/21\/Spektar\/12403748.jpg","\/Portals\/0\/Images\/2019\/12\/21\/Spektar\/12403742.jpg","\/Portals\/0\/Images\/2019\/12\/21\/Spektar\/12403746.jpg","\/Portals\/0\/Images\/2019\/12\/21\/Spektar\/12403750.jpg","\/Portals\/0\/Images\/2019\/12\/21\/Spektar\/12403752.jpg","\/Portals\/0\/Images\/2019\/12\/21\/Spektar\/12403748.jpg","\/Portals\/0\/Images\/2019\/12\/21\/Spektar\/12403742.jpg"],"incptvocmimagegalleryImageTitles":["shutterstock_242820250","","","","","","","","","","","","","","",""],"incptvocmimagegalleryImageDescriptions":["","","","","","","","","","","","","","","",""],"incptvocmimagegalleryImageFocus":["50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50"],"incptvocmimagegalleryImageDimensions":[{"size0":"1237x840"},{"size0":"1920x2354"},{"size0":"1920x2415"},{"size0":"1920x1483"},{"size0":"1920x1250"},{"size0":"1920x1486"},{"size0":"1920x2354"},{"size0":"1920x2415"},{"size0":"1920x1483"},{"size0":"1920x1250"},{"size0":"1920x1486"},{"size0":"1920x2354"},{"size0":"1920x2415"},{"size0":"1920x1483"},{"size0":"1920x1250"},{"size0":"1920x1486"}]}
[language] => *
[multi_author] => 0
[type_id] => 0
[category] => TableOCMCategory Object
(
[id] => 264
[name] => Život
[alias] => zivot
[description] =>
[parent] => 254
[extraFieldsGroup] => 9
[published] => 1
[image] =>
[access] => 1
[ordering] => 3
[params] => {"inheritFrom":"254","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"}
[trash] => 0
[plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""}
[language] => *
[container] => 0
[container_name] =>
[_tbl:protected] => #__ocm_categories
[_tbl_key:protected] => id
[_tbl_keys:protected] => Array
(
[0] => id
)
[_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object
(
[name] => mysqli
[serverType] => mysql
[connection:protected] => mysqli Object
(
[affected_rows] => 38
[client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $
[client_version] => 50012
[connect_errno] => 0
[connect_error] =>
[errno] => 0
[error] =>
[error_list] => Array
(
)
[field_count] => 3
[host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP
[info] =>
[insert_id] => 0
[server_info] => 5.5.30
[server_version] => 50530
[stat] => Uptime: 7805126 Threads: 1 Questions: 1637984923 Slow queries: 4867790
[sqlstate] => 00000
[protocol_version] => 10
[thread_id] => 111449226
[warning_count] => 0
)
[nameQuote:protected] => `
[nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00
[_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb
[count:protected] => 59
[cursor:protected] =>
[debug:protected] =>
[limit:protected] => 0
[log:protected] => Array
(
)
[timings:protected] => Array
(
)
[callStacks:protected] => Array
(
)
[offset:protected] => 0
[options:protected] => Array
(
[driver] => mysqli_exabyte
[host] => 127.0.0.1
[user] => proxy_user_front02
[password] => b3hX5DrKwjx6
[database] => sdproductiondb
[prefix] => sk_
[select] => 1
[port] => 6033
[socket] =>
)
[sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1
[tablePrefix:protected] => sk_
[utf:protected] => 1
[utf8mb4:protected] => 1
[errorNum:protected] => 0
[errorMsg:protected] =>
[transactionDepth:protected] => 0
[disconnectHandlers:protected] => Array
(
)
[ocmConfig] => Array
(
)
)
[_trackAssets:protected] =>
[_rules:protected] =>
[_locked:protected] =>
[_autoincrement:protected] => 1
[_observers:protected] => JObserverUpdater Object
(
[aliases:protected] => Array
(
)
[observers:protected] => Array
(
)
[doCallObservers:protected] => 1
)
[_columnAlias:protected] => Array
(
)
[_jsonEncode:protected] => Array
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[year_lookup] => 0
[link] => /mozaik/zivot
)
[additional_categories] => Array
(
)
[link] => /mozaik/zivot/spanjolska-gripa-je-uz-kugu-uzrokovala-najveci-pomor-ljudskog-roda-a-znanstvenici-kazu-da-bi-se-slicna-pandemija-mogla-ponoviti-evo-koliko-je-u-hrvatskoj-ljudi-umrlo-te-kobne-1918-godine-639501
[printLink] => /mozaik/zivot/spanjolska-gripa-je-uz-kugu-uzrokovala-najveci-pomor-ljudskog-roda-a-znanstvenici-kazu-da-bi-se-slicna-pandemija-mogla-ponoviti-evo-koliko-je-u-hrvatskoj-ljudi-umrlo-te-kobne-1918-godine-639501?tmpl=component&print=1
[tags] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 222721
[name] => španjola
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => spanjola
[link] => /tag/spanjola
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 435687
[name] => španjolska gripa
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => spanjolska-gripa
[link] => /tag/spanjolska-gripa
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 505848
[name] => Bernard Kaić
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => bernard-kaic
[link] => /tag/bernard-kaic
)
[3] => stdClass Object
(
[id] => 527230
[name] => epidemiolog
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => epidemiolog
[link] => /tag/epidemiolog
)
[4] => stdClass Object
(
[id] => 527231
[name] => Željko Cvetnić
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => zeljko-cvetnic
[link] => /tag/zeljko-cvetnic
)
[5] => stdClass Object
(
[id] => 527232
[name] => Vladimir Savić
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => vladimir-savic
[link] => /tag/vladimir-savic
)
[6] => stdClass Object
(
[id] => 527233
[name] => Hrvatski veterinarski institut
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => hrvatski-veterinarski-institut
[link] => /tag/hrvatski-veterinarski-institut
)
[7] => stdClass Object
(
[id] => 527234
[name] => Maja Vonić
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => maja-vonic
[link] => /tag/maja-vonic
)
[8] => stdClass Object
(
[id] => 527235
[name] => Španjolska gripa u Hrvatskoj
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => spanjolska-gripa-u-hrvatskoj
[link] => /tag/spanjolska-gripa-u-hrvatskoj
)
)
[imageXSmall] =>
[imageSmall] =>
[imageMedium] =>
[imageLarge] =>
[imageXLarge] =>
[extraFields] => stdClass Object
(
[SuperscriptTitle] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => OZBILJNO UPOZORENJE
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[premium_content] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[attachments] => Array
(
)
[cleanTitle] => Španjolska gripa je uz kugu uzrokovala najveći pomor ljudskog roda, a znanstvenici kažu da bi se slična pandemija mogla ponoviti; Evo koliko je u Hrvatskoj ljudi umrlo te kobne 1918. godine
[num_of_authors] => 0
[author] => Joomla\CMS\User\User Object
(
[isRoot:protected] =>
[id] => 3205
[name] => Saša Jadrijević Tomas
[username] => sa-a-jadrijevi-tomas
[email] => sa-a-jadrijevi-tomas@sd.hr
[password] => $2y$10$oeN8gyModa7.4Q7iQNTLl.qX9WmdDC3q2vlAkhBWAyF1XI0DJGCkC
[password_clear] =>
[block] => 0
[sendEmail] => 0
[registerDate] => 0000-00-00 00:00:00
[lastvisitDate] => 0000-00-00 00:00:00
[activation] =>
[params] =>
[groups] => Array
(
[2] => 2
)
[guest] => 0
[lastResetTime] => 0000-00-00 00:00:00
[resetCount] => 0
[requireReset] => 0
[_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
)
[initialized:protected] =>
[separator] => .
)
[_authGroups:protected] =>
[_authLevels:protected] =>
[_authActions:protected] =>
[_errorMsg:protected] =>
[userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[otpKey] =>
[otep] =>
[link] => /autor/sasa-jadrijevic-tomas-3205
[profile] => stdClass Object
(
[id] => 1723
[gender] => m
[description] =>
[image] =>
[url] =>
[group] => 1
[plugins] =>
)
[avatar] => https://secure.gravatar.com/avatar/7734430a6167a6a5f56f794220c00ad0?s=100&default=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fcomponents%2Fcom_ocm%2Fimages%2Fplaceholder%2Fuser.png
)
[numOfComments] => 0
[mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/Images/2019/12/20/shutterstock_242820250.jpg
[galleryCount] => 16
[hasImage] => 1
[mainImageAuthor] => shutterstock_242820250
[mainImageDesc] =>
[popup_gallery] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/Images/2019/12/20/shutterstock_242820250.jpg
[title] =>
shutterstock_242820250
)
[1] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/Images/2019/12/21/Spektar/12403746.jpg
[title] =>
)
[2] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/Images/2019/12/21/Spektar/12403750.jpg
[title] =>
)
[3] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/Images/2019/12/21/Spektar/12403752.jpg
[title] =>
)
[4] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/Images/2019/12/21/Spektar/12403748.jpg
[title] =>
)
[5] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/Images/2019/12/21/Spektar/12403742.jpg
[title] =>
)
[6] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/Images/2019/12/21/Spektar/12403746.jpg
[title] =>
)
[7] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/Images/2019/12/21/Spektar/12403750.jpg
[title] =>
)
[8] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/Images/2019/12/21/Spektar/12403752.jpg
[title] =>
)
[9] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/Images/2019/12/21/Spektar/12403748.jpg
[title] =>
)
[10] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/Images/2019/12/21/Spektar/12403742.jpg
[title] =>
)
[11] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/Images/2019/12/21/Spektar/12403746.jpg
[title] =>
)
[12] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/Images/2019/12/21/Spektar/12403750.jpg
[title] =>
)
[13] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/Images/2019/12/21/Spektar/12403752.jpg
[title] =>
)
[14] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/Images/2019/12/21/Spektar/12403748.jpg
[title] =>
)
[15] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/Images/2019/12/21/Spektar/12403742.jpg
[title] =>
)
)
[bgPosition] =>
[text] => {OCMSplitter}
Znanstvenici kažu da je majka svih epidemija španjolska gripa, drugi pak navode da ta pandemija nije najjača, ali je ipak jedna od tri najsmrtonosnije zabilježene u ljudskoj povijesti.
Naime, bolest je do smrtnog ishoda dovela jednu četvrtinu zaraženih, a naši stručnjaci otvoreno govore da ne može biti isključeno da nas jednog dana pogodi gripa koja će imati posljedice slične “Španjoli”.
Kao ostale dvije najfatalnije pandemije spominju se kuge, i to prva pandemija koja je izbila između 541. i 542. u Bizantskom Carstvu i ubila dobar dio populacije. Koliko je ta bolest pokosila ljudski rod svjedoči i to da mrtve nije imao tko zakapati, tijela su ležala posvuda.
Kuga je opet silovito napala i u 14. stoljeću, a ljudi iz tog vremena prozvali su je crna smrt. Odnijela je oko 25 milijuna života, a povjesničari navode da je to bila četvrtina tadašnje europske populacije. Kuga je službeno nestala krajem pedesetih, a sveukupno je ugasila oko 200 milijuna života.
Vratimo se našoj temi, tj. španjolskoj gripi. Po čemu je “španjola” toliko posebna, pitali smo našeg vodećeg epidemiologa dr. sc. Bernarda Kaića.
-Španjolska gripa je neobična po neuobičajeno visokoj smrtnosti i po dobnoj strukturi umrlih od gripe. Smatra se da je virus koji ju je uzrokovao nastao rekombinacijom mutiranog virusa ptičje gripe, virusa svinjske gripe i virusa ljudske gripe.
Rezultat tih mutacija i rekombinacija je bio virus koji je bio stran čovječanstvu te ranije prebolijevanje gripe nije pružalo nikakvu zaštitu od novog virusa. Procjenjuje se da je u razdoblju 1918. - 1920. godine trećina stanovništva zaražena gripom, oko 500 milijuna ljudi, a da je umrlo oko 50 milijuna ljudi. Dobna struktura umrlih je također bila neuobičajena jer je među umrlima bio puno veći udio mladih odraslih osoba.
Razlozi za tako visoku smrtnost te neuobičajenu smrtnost u mladih odraslih još uvijek su predmet rasprava u stručnim krugovima, a najviše uključenih priklanja se jednom od dva objašnjenja: 1.) Da su osobine virusa bile takve da je izazivao pretjeranu reakciju organizma na infekciju, koja se zove citokinska oluja, zbog koje su bolesnicci umirali 2.) Da je visoka smrtnost posljedica pothranjenosti, loših higijenskih uvjeta i bakterijskih upala pluća kao posljedice gripe - kaže nam Kaić.
Postoji li mogućnost da svijet zahvati nova "Španjolska gripa" koja je ubila između 50 i 100 milijuna ljudi?
- Da, ta mogućnost postoji. Nažalost, svake godine se mogu čuti od stručnjaka i laika u medijima katastrofične prognoze za predstojeću sezonu, ali u mojoj karijeri se nisu obistinile ni jednom. Ali, kad-tad se najvjerojatnije budu obistinile - odgovorio nam je Kaić.
U preglednom radu akademika Željka Cvetnića i dr. sc. Vladimira Savića s Hrvatskog veterinarskog instituta (“Prije 100 godina španjolska gripa, „majka“ svih pandemija, poharala je svijet”) navodi se da se epidemija španjolske gripe smatra najtežom i najopasnijom pandemijom modernog vremena koja je zahvatila čitavi svijet, a započela je u proljeće 1918. godine.
- Bila je to najveća prirodna katastrofa početkom XX. stoljeća. Službene procjene smrtnosti koje je španjolska gripa prouzročila stalno rastu jer istraživači i dalje pronalaze podatke u zemljama u razvoju i udaljenim mjestima. Podaci s početka XX. stoljeća navode da je španjolska gripa prouzročila smrt 21,5 milijuna ljudi, a novije studije taj broj procjenjuju na 50, pa čak i do 100 milijuna. Zato španjolsku gripu nazivaju i “majkom“ svih pandemija (Taubenberger i Morens, 2006.). Ni jedna pošast, ni jedan rat, ni jedno razdoblje gladi u ljudskoj povijesti nikada prije nije usmrtilo toliko ljudi u tako kratkom razdoblju. Pandemija španjolske gripe iz 1918. godine najveći je globalni demografski potres koji je svijet ikada doživio - navode, među ostalim, naši stručnjaci, ističućii da je bolest bila u sjeni Prvoga svjetskog rata koji je prouzročio znatno manji broj ljudskih žrtava, trajao je dulje, a posvećivala mu se veća medijska pozornost.
A evo kako je “španjola” dobila ime.
- Kraj Prvog svjetskog rata se nazirao, ali sve su države, sudionice rata, cenzurirale svoje vijesti, pa tako i pojave “zagonetne bolesti”. Španjolska nije sudjelovala u ratu te se o novoj „zagonetnoj bolesti“ slobodno pisalo. Prvi put je o tome izviješteno 22. svibnja 1918. godine na naslovnici dnevnih novina ABC u Madridu. Isto tako se pisalo da su od gripe oboljeli španjolski kralj Alfonso XIII., zatim premijer i neki drugi članovi španjolske vlade. Iako se virus gripe iz 1918. godine po svemu sudeći nije prvi put pojavio ni širio iz Španjolske, ova pandemija će uvijek biti poznata kao „španjolska gripa“.
Ona je istodobno zapažena u različitim dijelovima svijeta. Stoga je teško, ako ne i nemoguće, objektivno dokazati gdje je pandemija započela. Je li stvarno započela u proljeće-ljeto 1918. godine, pod kojim okolnostima i gdje? Prvi pandemijski val počeo je u proljeće 1918. godine i obično se opisuje kao blagi oblik bolesti, smrtni slučajevi bili su rijetkost pa zbog toga nije izazvao naročitu pozornost. Drugi val bio je iznimno smrtonosan, a krenuo je u jesen 1918. godine.
Treći val je bio najintenzivniji i nastupio je u zimu 1919. godine. Bolest nije poštedjela niti jedan dio našeg planeta. Smatra se da je trećina ondašnjeg svjetskog stanovništva (oko 500 milijuna) imalo izražene znakove bolesti, a najmanje 50 milijuna ljudi je umrlo. Prouzročila je smrt na svim meridijanima, uništavajući čitave obitelji i ostavljajući neizbrisive rane na dušama preživjelih. Suvremene epidemiološke studije zaključile su na temelju dostupnih podataka da je pandemija španjolske gripe najvjerojatnije započela u siječnju 1918. godine u slabo naseljenom okrugu Haskell u Kansasu, SAD. Te studije prvo su identificirale veće izbijanje epidemije gripe koje se dogodilo u vojnom kampu Funston, sada Fort Riley u Kansasu.
U vojnom kampu bila su 56.222 vojnika. U tri tjedna je oboljelo oko 1100 ljudi i bilo je potrebno liječenje u ambulantama razmještenima oko baze. Bilo je moguće pratiti odlazak mladića iz okruga Haskell u vojnu bazu Funston, a isto tako i one koji su otišli na odmor kući, da bi se krajem veljače 1918. godine ponovno vratili u Funston. Prijevoz između pojedinih američkih vojnih baza te između njih i Europe bio je vrlo živ.
Na američkom kontinentu bio je dominantan željeznički promet, a brodski između Amerike i Europe, koji je u toj ratnoj godini bio vrlo intenzivan prema broju putnika i može se usporediti s današnjim zračnim prometom. Bili su brojni kontakti između vojske i civilnog stanovništva. To se navodi kao razlog zašto se gripa pojavila u 24 od 36 glavnih vojnih baza u zemlji, a u 30 od 50 glavnih američkih gradova, uglavnom onih koji su bili u blizini vojnih baza, povećao se broj umrlih.
Od ulaska SAD-a u rat (1917.), priljev američkih vojnika u Europu je porastao, a zajedno s njima prenesen je i virus španjolske gripe. Francuski grad Brest na obali Atlantskog oceana bio je prvo mjesto u Europi gdje se pojavila gripa prouzročena ovim virusom. Brzo se širila u koncentričnim krugovima na njegovu okolinu - navode, među ostalim, naši stručnjaci, uz napomenu kako se dobivao dojam kao da se gripa širila na tajnovit i nezaustavljiv način.
- Svoj je vrhunac gripa u Hrvatskoj dostigla krajem ljeta 1918. godine. Snažno je uzdrmala hrvatsko društvo u drugoj polovici 1918. godine, ali nije imala veliki odjek u hrvatskoj javnosti tog vremena zbog velikih političkih promjena u društvu te je epidemija ostala u potpunoj sjeni političkih i ratnih zbivanja. Španjolska gripa je samo u nekoliko tjedana zahvatila sve krajeve sjeverne Hrvatske i odnijela pet i pol tisuća života - navode Cvetnić i Savić u svome preglednom radu “Prije 100 godina španjolska gripa, ‘majka’ svih pandemija, poharala je svijet”, a cijeli njegov sadržaj možete naći na OVDJE.
U izvornom znanstvenom radu Maje Vonić “Španjolska gripa u Osijeku” među ostalim se navodi da se bolest pojavila u Slavoniji krajem ljeta i u jesen 1918. godine. Autorica je za svoje istraživanje koristila arhivske izvore Kliničke bolnice Osijek, izvješća Zdravstvenog odjela Gradskog poglavarstva i tadašnjeg osječkog lista “Hrvatska obrana”.
“Španjolska gripa nije smatrana veoma opasnom bolešću. S pojavom prvih smrtnih slučajeva i povećanjem broja oboljelih, odnos prema španjolskoj gripi se promijenio i gradske su vlasti počele djelovati. Počelo se izvještavati o samoj naravi influence i o velikoj smrtnosti u Beču i Budimpešti te u Njemačkoj, a poduzete su i osnovne mjere za suzbijanje epidemije.
Prema naputku Zdravstvenog odsjeka Kraljevske hrvatsko-slavonsko-dalmatinske zemaljske vlade, zatvorene su sve škole, naređeno je dezinficiranje i temeljito čišćenje svih javnih lokala, željezničkih vagona i tramvajskih kola, a samim je građanima preporučeno da se ne zadržavaju na mjestima gdje se skuplja mnoštvo ljudi, da ne putuju (pogotovo željeznicom) ako baš ne moraju, te da vode veću brigu o osnovnoj osobnoj higijeni.
Međutim, građani su se spomenutih preventivnih mjera slabo pridržavali te one nisu mogle imati nekakav ozbiljniji učinak u sprječavanju širenja gripe. Glavni razlog tog ignoriranja preventivnih mjera i opasnosti od zaraze jesu korjenite političke promjene nakon Prvoga svjetskog rata. Pred sam kraj rata i po njegovom završetku građani su bili puni entuzijazma, nadajući se boljoj budućnosti nakon izlaska Hrvatske iz Austro-Ugarske Monarhije i osnivanja Države Slovenaca, Hrvata i Srba.
Spontano su se okupljali na gradskim ulicama pozdravljajući različite političke odluke, a posebno su pripremali velike dočeke vojnika koji su se vraćali s bojišta nakon proglašenja primirja. Takvo ignoriranje preventivnih mjera, koje ionako same po sebi nisu mogle suzbiti epidemiju španjolske gripe, te povratak domaćih vojnika i dolazak srpskih vojnika, kao i loši životni i nezadovoljavajući zdravstveni uvjeti u gradu, pospješili su širenje epidemije.
Osječki list Hrvatska obrana slabo je izvještavao o tijeku epidemije i više se bavio političkim zbivanjima, što svjedoči da je, unatoč sve većem broju umrlih, španjolska gripa cijelo vrijeme bila sporedna, neprioritetna tema. To potvrđuje i činjenica da u izvorima nema nikakve naznake kako je među stanovništvom zavladao strah od te bolesti. Točan broj oboljelih i preminulih od španjolske gripe u Osijeku teško je utvrditi zbog nedostataka izvora i činjenice da nisu svi oboljeli potražili liječničku pomoć, odnosno da se nisu liječili i umirali u bolnici. Međutim, i poznate brojke svjedoče da je gripa ostavila svoj trag, iako ju je osječka javnost nastojala ignorirati”, navela je autorica u zaključku svog rada, u kojem još, među ostalim, piše:
“Bolest je zbunjivala tadašnje liječnike jer su se oboljeli javljali s različitim simptomima (strašne glavobolje, bolovi u tijelu, drhtavica, vrtoglavica, povraćanje, opći osjećaj iscrpljenosti, bolovi u ušima i puknuće bubnjića, gnoj u srednjem uhu te krvarenje iz nosa, ušiju ili čak očiju) te su često postavljane pogrešne dijagnoze. Nije se vjerovalo da nešto tako obično kao gripa može uzrokovati cijelu nisku različitih, nasilnih simptoma i naposljetku smrt u toliko velikom broju slučajeva.
Oboljeli od španjolske gripe često nisu umirali od same gripe, nego od sekundarne infekcije koja bi napala tijelo oslabljeno gripom, a najčešće je to bila pneumonija (upala pluća). Osim toga, karakteristično za ovu epidemiju gripe bilo je to što ona nije ubijala kao i inače, one najmlađe i one najstarije, nego je najviše mrtvih bilo u dobnoj skupini od 20 do 40 godina, najzdravijoj i najsnažnijoj skupini stanovnika.
Smatra se da je to posljedica reakcije imunološkog sustava, koji je najjači upravo kod spomenute dobne skupine. Naime, imunološki sustav snažno je reagirao protiv virusa gripe, pri čemu je uništavao ne samo zaražene nego i zdrave stanice, što je rezultiralo smrću oboljelih. Medicinska znanost bila je nemoćna. Nije se moglo odgonetnuti ni što uzrokuje gripu, a kamoli kako izliječiti oboljele. Također, većina najboljih i najiskusnijih liječnika bila je mobilizirana i poslana na ratišta ili u vojne baze, dok je civilno stanovništvo bilo prepušteno na brigu onoj nekolicini preostalih, uglavnom mladih i neiskusnih, liječnika”, piše Maja Vonić, te navodi kako je Osijek tada imao oko 29.000 stanovnika.
“Kao i drugdje, i tu su se osjećale posljedice ratnih sukoba. Naslovi poput ‘Nema ljekarija’, ‘Oskudica i skupoća na pijaci’,’Oskudica na cipelama’, ‘Štednja rasvjetnim plinom’, ‘Nestašice ugljena’ svakodnevno su se mogli pročitati u osječkim novinama, a te teške socijalne i ine prilike dodatno je pogoršala pojava zelenog kadra u okolici Osijeka i učestale pljačke i palež.
Strah od pljačkaša natjerao je mnoge obitelji iz okolice da sigurnost potraže u gradu na Dravi, što je za sobom povlačilo potrebu rješavanja njihovog stambenog pitanja te se javio manjak stanova. Prenapučenost, loši higijenski uvjeti u gradu, glad i opća nestašica plodno su tlo za razvoj različitih zaraznih bolesti, a krajem 1918. takvu će lošu situaciju u gradu ‘iskoristiti’ i španjolska gripa”, piše Vonić, kojoj je bilo teško doći do podataka o umrlima, ali zapaža:
“Zbog tih manjkavih podataka, brojka od 44, odnosno 69 osoba (ako španjolskoj gripi pribrojimo i smrti od pneumonije) umrlih od španjolske gripe u osječkoj bolnici može navesti na zaključak da je Osijekom uistinu zavladao blagi slučaj epidemije, osobito u usporedbi s drugim gradovima, npr. Zagrebom, gdje je od influence umrlo 897 osoba.
Na osnovi podataka iz bolničke Knjige umrlih uočava se i dobna struktura osoba umrlih od španjolske gripe. Od 44 osobe koje su preminule od influence ili pneumonije, 28 pripada dobnoj skupini od 18 do 40 godina, 14 osoba bilo je mlađe od 18 godina, a dvije su bile starije od 40 godina... ”, navodi se, među ostalim, u izvornom znanstvenom radu Maje Vonić koji možete pročitati OVDJE.
Bolest je izbrisala cijele zajednice
Gripa je ubijala mlade ljude, a o svemu zorno svjedoče primjeri iz vojarni.
- Veliki broj vojnika ležao je u bolnici. U prostorijama je odjekivao teški kašalj, mogao se osjetiti neugodan miris izmeta i urina, mnogi su krvarili, a na licima im se vidjela plavkasta boja, zloslutni nagovještaj smrti. Jedan od najcjenjenijih američkih liječnika toga vremena dr. William H. Welch (1850.- 1934.), nakon posjeta kampu Devens, bio je zatečen stanjem i težinom koju je prouzročila gripa i tada je izjavio: ‘Ovo mora biti neka nova vrsta zaraze ili kuge’. Španjolska gripa prouzročila je veliku smrtnost u izdvojenim zajednicama. Neka naselja Eskima su zbog toga gotovo potpuno uništena, a smrtnost je u njihovim zajednicama iznosila iznad 70%.
U naselju Brevig Mission na Aljasci, od 80 ljudi koji su tamo živjeli, umrlo je njih 72, a u drugom, susjednom naselju od 300 ljudi umrlo ih je 176. Slična sudbina je isto tako zadesila mnoga afrička plemena te plemena u Južnoj Americi, kao i otočno stanovništvo u Tihom oceanu. Oko 8% europskih doseljenika umrlo je od španjolske gripe u Gambiji, a jedan Britanac opisao je situaciju na koju je naišao u jednom gambijskom selu: ‘Našao sam čitava sela od 300 do 400 obitelji u potpunosti izbrisana, a kuće koje su se srušile na mrtve džungla je prekrila u roku od dva mjeseca...’ Ukupno 4% stanovništva umrlo je od gripe u Cape Townu. Između 25. studenog i 10. prosinca 1918. godine, virus je ubio gotovo 5% autohtone populacije na otočju Guam, 14% stanovništva umrlo je na fidžijskim, a 22% na samoanskim otocima.
U meksičkoj državi Chiapas od španjolske gripe je umrlo oko 10% stanovništva. Pandemija je usmrtila na milijune ljudi u Indiji, Kini i Rusiji, dok je u Japanu umrlo 390.000 ljudi - navode, među ostalim, naši znanstvenici, akademik Željko Cvetnić i dr.sc. Vladimir Savić.
[event] => stdClass Object
(
[BeforeDisplay] =>
[AfterDisplay] =>
[AfterDisplayTitle] =>
[BeforeDisplayContent] =>
[AfterDisplayContent] =>
[OCMBeforeDisplay] =>
[OCMAfterDisplay] =>
[OCMAfterDisplayTitle] =>
[OCMBeforeDisplayContent] =>
[OCMAfterDisplayContent] =>
[OCMUserDisplay] =>
[OCMCommentsCounter] =>
[OCMCommentsBlock] =>
)
[jcfields] => Array
(
)
[image] =>
[imageWidth] => 600
[comments] => Array
(
)
[absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/zivot/spanjolska-gripa-je-uz-kugu-uzrokovala-najveci-pomor-ljudskog-roda-a-znanstvenici-kazu-da-bi-se-slicna-pandemija-mogla-ponoviti-evo-koliko-je-u-hrvatskoj-ljudi-umrlo-te-kobne-1918-godine-639501
[emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=be457ed1d3ec0fdbf60847ec283209f95d546d55
[twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=%C5%A0panjolska+gripa+je+uz+kugu+uzrokovala+najve%C4%87i+pomor+ljudskog+roda%2C+a+znanstvenici+ka%C5%BEu+da+bi+se+sli%C4%8Dna+pandemija+mogla+ponoviti%3B+Evo+koliko+je+u+Hrvatskoj+ljudi+umrlo+te+kobne+1918.+godine&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fmozaik%2Fzivot%2Fspanjolska-gripa-je-uz-kugu-uzrokovala-najveci-pomor-ljudskog-roda-a-znanstvenici-kazu-da-bi-se-slicna-pandemija-mogla-ponoviti-evo-koliko-je-u-hrvatskoj-ljudi-umrlo-te-kobne-1918-godine-639501
[socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fmozaik%2Fzivot%2Fspanjolska-gripa-je-uz-kugu-uzrokovala-najveci-pomor-ljudskog-roda-a-znanstvenici-kazu-da-bi-se-slicna-pandemija-mogla-ponoviti-evo-koliko-je-u-hrvatskoj-ljudi-umrlo-te-kobne-1918-godine-639501
)
Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => OZBILJNO UPOZORENJE
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
15. svibanj 2024 17:56
