stdClass Object
(
[id] => 615188
[title] => Otočić na koji se vraćaju ljudi iz Splita i Zagreba, a do njega se isplati potruditi doći: 97-godišnji primarijus tamo je pronašao 'tajnu dugovječnosti', otkrio nam je 'ricetu'
[alias] => otocic-na-koji-se-vracaju-ljudi-iz-splita-i-zagreba-a-do-njega-se-isplati-potruditi-doci-97-godisnji-primarijus-tamo-je-pronasao-39-tajnu-dugovjecnosti-39-otkrio-nam-je-39-ricetu-39
[catid] => 264
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
Ovo nije priča o lastovskim fumarima i pokladima, nego putokaz kako i zašto doći na ovaj daleki otočić s nešto više od 800 stanovnika.
Lastovo je udaljeno od Splita otprilike koliko i od Italije, ali do Italije ćete brže i lakše doći. Jedini je način da stignete na ovaj otok - koji pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji - iz Splita preko Vele Luke s kojima je povezan jednom, ne baš jeftinom brodskom i katamaranskom linijom. Iako ga upravo ta udaljenost čini posebno atraktivnim.
Početna točka je uplovljenje u Uble na zapadnoj strani otoka, u kojem su trajektna luka i benzinska crpka. Ubli su neugledno naselje s dvjestotinjak stanovnika i nekoliko desetaka razbacanih kuća. Kao i Vis, Lastovo je u poraću bilo otok rezerviran za vojsku, što je dovelo do ekonomskog nazadovanja, ali i zaštite netaknute lastovske prirode te je Lastovcima ostavilo brojne vojne građevine poput tunela i vojnih baza koje su danas turistička atrakcija.
U uvali Zaklopatica, gdje smo odsjeli, pruža se nezaboravan pogled na Korčulu i Lastovski kanal. Apartmani na Lastovu su jefitni, cijene se kreću od 40 do 45 eura za noćenje, a uglavnom ćete dobiti novoizgrađene moderne dvosobne apartmane s klimom, Wi-fi pristupom i balkonom, koje ćete lako rezervirati preko internetskih servisa za iznajmljivanje.
Vode Slovenci
Priroda je na Lastovu fascinantna kao i povijest. Dominantan je Knežev dvor, ostavština Dubrovačke Republike, čije je Lastovo bilo sastavni dio dugih šest stoljeća. Centar Lastova s godinama se prebacio na Pjevor, mali trg ispred crkve sv. Mihovila gdje nas dočekuje mlada direktorica Turističke zajednice Bruna Rizanović. Bruna nam je otkrila kako su lani ostvarili gotovo 65 tisuća noćenja, a ove godine u prvih šest mjeseci bilježe porast od 13 posto. Lastovo je atraktivno i nautičarima, a više ga posjećuju stranci nego domaći. Udio stranih je triput veći nego domaćih, a najviše je Slovenaca, iznad 35 posto ukupnog broja turista.
- Lastovo je zaštićeno područje koje u cijelosti obuhvaća Park prirode Lastovsko otočje, što je jedan od važnijih motiva dolaska posjetitelja. Naš otok je idealna destinacija za odmor od gradske vreve i užurbanog stila života, a svojim posjetiteljima nudimo otočni spokoj, uživanje u okusima prirode i mora te tišinu koju prekida samo zvuk prirode. Spomenut ću samo simboliku broja 46, koliko ima crkvica, polja i otoka u lastovskom arhipelagu. Lastovo je otok odakle se Mliječna staza može vidjeti golim okom - priča nam direktorica Bruna i spominje brojne manifestacije za produljenje turističke sezone.
Jedna takva i nas je dovela na otok, a zove se Lastovo u zvijezdama - LUZ. Mladi je to festival u organizaciji udruge "Kontrast" koji okuplja brojne glazbenike iz Hrvatske i šire te uključuje edukativne radionice za djecu i odrasle, open-air kino te izlete. Višednevno događanje organizirano je uglavnom u kampu Zaglav nadomak Ubla, a ove je godine okupilo brojne zaljubljenike u elektroničku glazbu iz cijele Europe.
Svratili smo i do uvale sv. Mihajla, kilometar udaljene od Lastova. Vijugava i pomalo strma cesta s brojnim serpentinama dovela nas je do najljepšeg mogućeg sutona. Uvala je jedno od omiljenih kupališta lokalnog stanovništva, ali i gostiju. Uz ruševine nekadašnje uljare uz dugi mul, sredinom kolovoza organizira se festival Otok glazbe koji okuplja brojna atraktivna imena hrvatske glazbene scene. Ove će godine na otočnom Woodstocku uz projekcije kina Mediteran nastupiti Svemirko, Let3 i brojni drugi. Kupanje i magični zalazak u uvali nam je uljepšala glazba s kultnog Mobyjeva albuma Play, gdje smo upoznali simpatičnu konobaricu Dijanu koja je gradsku adresu odlučila zamijeniti otočnom, i to zauvijek.
Najljepše radno mjesto
- Rođena sam u Zagrebu, a dugo sam godina živjela i radila u Splitu. Kako sam po struci sociologinja, na Lastovo sam došla prošle godine mentorirati jednu radionicu, a onda sam shvatila da želim ostati tu. Lastovo mi je puno nježnija i laganija okolina od grada i cijene su niže nego u gradu. Na Lastovu si mogu priuštiti restoran, što u Splitu nisam mogla. Radim kao konobarica tek nekoliko dana i pogledajte, imam najljepše radno mjesto na svijetu - kaže Dijana.
Skrenuli smo i do Pasadura, mjesta na zapadnom dijelu otoka blizu Ubla. U Pasaduru se nalazi jedini hotel na Lastovu, hotel "Solitudo" sa 60 soba i 12 apartmana, ali i najstariji Lastovac. Dr. prim. Antun Jurica ima 97 godina, kaže nam da je zafrknuo mirovinski sustav jer je u mirovini već 30 godina. Našli smo ga u dvoru obiteljske kuće kako radi na spomeniku "Lastovska majka" koji će na Veliku Gospu predstaviti javnosti na mjesnom groblju. Osim što je inicirao izgradnju spomenika, dr. Jurica ga je sam i osmislio te je prikupio više od 60 tisuća kuna privatnih donacija kako bi realizirao svoju zamisao. Rođeni je Lastovac i veliki zaljubljenik u rodni otok.
Nakon osnovne škole na Lastovu, klasični gimnaziju završava u Zadru, a Medicinski fakultet u Zagrebu. Deset je godina radio na Lastovu kao liječnik, a onda se vraća u Zagreb na specijalizaciju radiologije, gdje ostaje do mirovine. Nakon što mu umire prva supruga, na jednom od svojih putovanja Australijom, gdje je predstavljao svoju najpoznatiju knjigu "Lastovo kroz stoljeća", upoznaje Marušu, s kojom se vjenčao u dobi od 80 godina. Pokušao je biti sam, ali bilo mu je preteško, pa su on i Maruša, koja ima 91 godinu, već gotovo 20 godina u sretnom braku.
Harmonika s genima
- Tajna dugovječnog života? Radio sam cijeli život kao radiolog, svakodnevno bio izložen zračenju i čini mi se da medicina tu nešto muti. Ne mogu zamisliti živjeti negdje drugdje, drugi dan nakon obavijesti da idem u penziju rekao sam sinu, evo ti stan, idem ja na Lastovo. Pitali su me kolege što radim po cijele dane, a ja im odgovaram protupitanjem: znate li što je motika, harmonika i pisanje, što je barka? Oni ne znaju da ja idem na ribe, sadim krumpir, sviram harmoniku i pišem knjige, ja zapravo nemam vrimena! Ako tijekom radnog vijeka nemate hobi koji nije vezan za posao, nastradali ste. Možda je to tajna dugovječnosti, uz dobre gene - veli dr. Jurica.
Da može nešto promijeniti u svome životu, dr. Jurica priznaje kako ne bi bio liječnik. Nikad nisi opušten, ističe, nikad nije proslavio nove godine s prijateljima, uvijek je bio odgovoran za druge. Da to može promijeniti, odabrao bi agronomiju, sadio krumpire... Za svoju knjigu "Lastovo kroz stoljeća" dobio je i nagradu Matice hrvatske, a pravi je kroničar bogate lastovske povijesti i kulturne baštine. Iako se bliži stotoj, uskoro će predstaviti svoju četvrtu knjigu "Da se ne zaboravi", o lastovskoj kulturnoj baštini koja, tvrdi, nije dovoljno valorizirana. Čuva i rukopis o rodoslovlju lastovskih obitelji koji će darovati lastovskoj knjižnici, jednog dana kad je ovaj udaljeni, čarobni otok bude imao.
Kozice u buzari po 75 kuna
Cijene su na Lastovu dosta pristupačne. Nautički restorani, npr. u Zaklopatici, jesu za one dubljeg džepa, no većina ostalih nudi jeftinu uslugu. Kavu s mlijekom ćete platiti 8 ili 9 kuna, sokove i pivo 15 kuna, alkoholne "pakete" otprilike 15 kuna.
U pizzeriji smo solidnu pizzu pojeli za nevjerojatnih 28 kuna, ručali smo kozice na buzaru za 75 kuna u restoranu u Ublima, a u Konobi u Skrivenoj luci, jednom od najpoznatijih lastovskih restorana koji slovi za skuplju destinaciju, fenomenalan crni rižot košta pristojnih 90 kuna. Na otoku postoji nekoliko dućana marketa 'Studenac' u kojima su cijene jednake onima na kopnu, a jedino ćete, bez popusta za otočane, skupo platiti brodske i katamaranske karte.
Benzinska crpka je u Ublima, na otoku ima i nekoliko bankomata većinom OTP banke, no nemojte pokušati platiti trajektnu kartu u Ublima karticom. Nećete uspjeti. Otok je zahvaljujući Parku prirode detaljno obilježen putokazima, pa oni koji se odluče propješačiti ga neće imati problema s kozjim stazama i prečacima.
Hm, razvijeni poput Osijeka?!
Prema indeksu razvijenosti, Lastovo pripada skupini najrazvijenijih jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj. Na ljestvici od 1 do 8, na kojoj je 8 najrazvijenija, Lastovo pripada skupini 7, s gradovima poput Osijeka, Šibenika, Vodica, Primoštena ili Karlovca.
To znači da za provođenje bilo kojeg projekta Europske unije Općina Lastovo mora sufinancirati projekt u iznosima koje ne može isplatiti pa na njih ne može niti aplicirati. Proračun Lastova iznosi 1,8 milijuna kuna, dok proračun Osijeka, koji se nalazi u istoj razvojnoj skupini, iznosi gotovo 700 milijuna kuna! Ovaj način izračunavanja indeksa razvijenosti, prema Zakonu o regionalnom razvoju, nanosi veliku nepravdu brojnim manjim sredinama, a Lastovci ne mogu napraviti ništa kako bi to promijenili.
Luka elitnog turizma i nasadi grka i malvasije
Okupali smo se za boravka na Lastovu i u Jurjevoj luci, jednom od najzaštićenijih uvala koja se nalazi na otočiću Prežbi koji je mostom povezan s Lastovom.
Jurjeva luka u budućnosti će postati luka za elitni turizam, otkriva nam Margaret Hropić, zamjenica načelnika općine Lastovo. Margaret radi u dislociranom uredu Porezne ispostave Korčula, a volontira kao zamjenica nezavisnom načelniku Leu Katiću. Budući da je Lastovo nautička destinacija, prošle je godine raspisan javni međunarodni natječaj za izgradnju marine u uvalu Kremena na otočiću Prežbi, kao i luke za elitni turizam u Jurjevoj uvali. Radi se o državnim posjednima i vojnim nekretninama, ali na natječaj se zasad nije nitko javio te će uskoro biti ponovno raspisan. Margaret smo pitali o prednostima i manama života na Lastovu.
- Cijene u dućanu su nam iste kao na kopnu, porez isti, ali to nam ne smeta, navikli smo. Smeta nam što već 50 godina vremenski jednako dugo putujemo na kopno, što imamo malo linija i stare brodove, želimo bolju povezanost. Koči nas prijevoz tereta, ako želite izgraditi kuću na Lastovu, sve trebate dovesti brodom, od meštara do materijala. Država ne uvažava specifičnost i posebnost života na Lastovu, ljudi u Zagrebu ne znaju što znači živjeti na udaljenome otoku, trebali bi malo doć tu pa vidite - kaže nam Margaret.
Na odlaske se Lastovci naviknu već nakon osnovne škole jer u srednju moraju u Split ili Dubrovnik, no Margaret ističe da se mnogi vraćaju. Jedan od njih je i njezin sin Lukša Hropić, diplomirani agronom, koji je na prekrasnom polju Vrela u podnožju naselja Lastovo oživio zaboravljene lastovske sorte vinove loze grk i dubrovačku malvasiju. Sad je trenutak, kaže nam Margaret, da mladi oplemene Lastovo svojim poslovnim idejama, a Općina će ih potaknuti.
Ovo nije priča o lastovskim fumarima i pokladima, nego putokaz kako i zašto doći na ovaj daleki otočić s nešto više od 800 stanovnika.
Lastovo je udaljeno od Splita otprilike koliko i od Italije, ali do Italije ćete brže i lakše doći. Jedini je način da stignete na ovaj otok - koji pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji - iz Splita preko Vele Luke s kojima je povezan jednom, ne baš jeftinom brodskom i katamaranskom linijom. Iako ga upravo ta udaljenost čini posebno atraktivnim.
Početna točka je uplovljenje u Uble na zapadnoj strani otoka, u kojem su trajektna luka i benzinska crpka. Ubli su neugledno naselje s dvjestotinjak stanovnika i nekoliko desetaka razbacanih kuća. Kao i Vis, Lastovo je u poraću bilo otok rezerviran za vojsku, što je dovelo do ekonomskog nazadovanja, ali i zaštite netaknute lastovske prirode te je Lastovcima ostavilo brojne vojne građevine poput tunela i vojnih baza koje su danas turistička atrakcija.
U uvali Zaklopatica, gdje smo odsjeli, pruža se nezaboravan pogled na Korčulu i Lastovski kanal. Apartmani na Lastovu su jefitni, cijene se kreću od 40 do 45 eura za noćenje, a uglavnom ćete dobiti novoizgrađene moderne dvosobne apartmane s klimom, Wi-fi pristupom i balkonom, koje ćete lako rezervirati preko internetskih servisa za iznajmljivanje.
Vode Slovenci
Priroda je na Lastovu fascinantna kao i povijest. Dominantan je Knežev dvor, ostavština Dubrovačke Republike, čije je Lastovo bilo sastavni dio dugih šest stoljeća. Centar Lastova s godinama se prebacio na Pjevor, mali trg ispred crkve sv. Mihovila gdje nas dočekuje mlada direktorica Turističke zajednice Bruna Rizanović. Bruna nam je otkrila kako su lani ostvarili gotovo 65 tisuća noćenja, a ove godine u prvih šest mjeseci bilježe porast od 13 posto. Lastovo je atraktivno i nautičarima, a više ga posjećuju stranci nego domaći. Udio stranih je triput veći nego domaćih, a najviše je Slovenaca, iznad 35 posto ukupnog broja turista.
- Lastovo je zaštićeno područje koje u cijelosti obuhvaća Park prirode Lastovsko otočje, što je jedan od važnijih motiva dolaska posjetitelja. Naš otok je idealna destinacija za odmor od gradske vreve i užurbanog stila života, a svojim posjetiteljima nudimo otočni spokoj, uživanje u okusima prirode i mora te tišinu koju prekida samo zvuk prirode. Spomenut ću samo simboliku broja 46, koliko ima crkvica, polja i otoka u lastovskom arhipelagu. Lastovo je otok odakle se Mliječna staza može vidjeti golim okom - priča nam direktorica Bruna i spominje brojne manifestacije za produljenje turističke sezone.
Jedna takva i nas je dovela na otok, a zove se Lastovo u zvijezdama - LUZ. Mladi je to festival u organizaciji udruge "Kontrast" koji okuplja brojne glazbenike iz Hrvatske i šire te uključuje edukativne radionice za djecu i odrasle, open-air kino te izlete. Višednevno događanje organizirano je uglavnom u kampu Zaglav nadomak Ubla, a ove je godine okupilo brojne zaljubljenike u elektroničku glazbu iz cijele Europe.
Svratili smo i do uvale sv. Mihajla, kilometar udaljene od Lastova. Vijugava i pomalo strma cesta s brojnim serpentinama dovela nas je do najljepšeg mogućeg sutona. Uvala je jedno od omiljenih kupališta lokalnog stanovništva, ali i gostiju. Uz ruševine nekadašnje uljare uz dugi mul, sredinom kolovoza organizira se festival Otok glazbe koji okuplja brojna atraktivna imena hrvatske glazbene scene. Ove će godine na otočnom Woodstocku uz projekcije kina Mediteran nastupiti Svemirko, Let3 i brojni drugi. Kupanje i magični zalazak u uvali nam je uljepšala glazba s kultnog Mobyjeva albuma Play, gdje smo upoznali simpatičnu konobaricu Dijanu koja je gradsku adresu odlučila zamijeniti otočnom, i to zauvijek.
Najljepše radno mjesto
- Rođena sam u Zagrebu, a dugo sam godina živjela i radila u Splitu. Kako sam po struci sociologinja, na Lastovo sam došla prošle godine mentorirati jednu radionicu, a onda sam shvatila da želim ostati tu. Lastovo mi je puno nježnija i laganija okolina od grada i cijene su niže nego u gradu. Na Lastovu si mogu priuštiti restoran, što u Splitu nisam mogla. Radim kao konobarica tek nekoliko dana i pogledajte, imam najljepše radno mjesto na svijetu - kaže Dijana.
Skrenuli smo i do Pasadura, mjesta na zapadnom dijelu otoka blizu Ubla. U Pasaduru se nalazi jedini hotel na Lastovu, hotel "Solitudo" sa 60 soba i 12 apartmana, ali i najstariji Lastovac. Dr. prim. Antun Jurica ima 97 godina, kaže nam da je zafrknuo mirovinski sustav jer je u mirovini već 30 godina. Našli smo ga u dvoru obiteljske kuće kako radi na spomeniku "Lastovska majka" koji će na Veliku Gospu predstaviti javnosti na mjesnom groblju. Osim što je inicirao izgradnju spomenika, dr. Jurica ga je sam i osmislio te je prikupio više od 60 tisuća kuna privatnih donacija kako bi realizirao svoju zamisao. Rođeni je Lastovac i veliki zaljubljenik u rodni otok.
Nakon osnovne škole na Lastovu, klasični gimnaziju završava u Zadru, a Medicinski fakultet u Zagrebu. Deset je godina radio na Lastovu kao liječnik, a onda se vraća u Zagreb na specijalizaciju radiologije, gdje ostaje do mirovine. Nakon što mu umire prva supruga, na jednom od svojih putovanja Australijom, gdje je predstavljao svoju najpoznatiju knjigu "Lastovo kroz stoljeća", upoznaje Marušu, s kojom se vjenčao u dobi od 80 godina. Pokušao je biti sam, ali bilo mu je preteško, pa su on i Maruša, koja ima 91 godinu, već gotovo 20 godina u sretnom braku.
Harmonika s genima
- Tajna dugovječnog života? Radio sam cijeli život kao radiolog, svakodnevno bio izložen zračenju i čini mi se da medicina tu nešto muti. Ne mogu zamisliti živjeti negdje drugdje, drugi dan nakon obavijesti da idem u penziju rekao sam sinu, evo ti stan, idem ja na Lastovo. Pitali su me kolege što radim po cijele dane, a ja im odgovaram protupitanjem: znate li što je motika, harmonika i pisanje, što je barka? Oni ne znaju da ja idem na ribe, sadim krumpir, sviram harmoniku i pišem knjige, ja zapravo nemam vrimena! Ako tijekom radnog vijeka nemate hobi koji nije vezan za posao, nastradali ste. Možda je to tajna dugovječnosti, uz dobre gene - veli dr. Jurica.
Da može nešto promijeniti u svome životu, dr. Jurica priznaje kako ne bi bio liječnik. Nikad nisi opušten, ističe, nikad nije proslavio nove godine s prijateljima, uvijek je bio odgovoran za druge. Da to može promijeniti, odabrao bi agronomiju, sadio krumpire... Za svoju knjigu "Lastovo kroz stoljeća" dobio je i nagradu Matice hrvatske, a pravi je kroničar bogate lastovske povijesti i kulturne baštine. Iako se bliži stotoj, uskoro će predstaviti svoju četvrtu knjigu "Da se ne zaboravi", o lastovskoj kulturnoj baštini koja, tvrdi, nije dovoljno valorizirana. Čuva i rukopis o rodoslovlju lastovskih obitelji koji će darovati lastovskoj knjižnici, jednog dana kad je ovaj udaljeni, čarobni otok bude imao.
Kozice u buzari po 75 kuna
Cijene su na Lastovu dosta pristupačne. Nautički restorani, npr. u Zaklopatici, jesu za one dubljeg džepa, no većina ostalih nudi jeftinu uslugu. Kavu s mlijekom ćete platiti 8 ili 9 kuna, sokove i pivo 15 kuna, alkoholne "pakete" otprilike 15 kuna.
U pizzeriji smo solidnu pizzu pojeli za nevjerojatnih 28 kuna, ručali smo kozice na buzaru za 75 kuna u restoranu u Ublima, a u Konobi u Skrivenoj luci, jednom od najpoznatijih lastovskih restorana koji slovi za skuplju destinaciju, fenomenalan crni rižot košta pristojnih 90 kuna. Na otoku postoji nekoliko dućana marketa 'Studenac' u kojima su cijene jednake onima na kopnu, a jedino ćete, bez popusta za otočane, skupo platiti brodske i katamaranske karte.
Benzinska crpka je u Ublima, na otoku ima i nekoliko bankomata većinom OTP banke, no nemojte pokušati platiti trajektnu kartu u Ublima karticom. Nećete uspjeti. Otok je zahvaljujući Parku prirode detaljno obilježen putokazima, pa oni koji se odluče propješačiti ga neće imati problema s kozjim stazama i prečacima.
Hm, razvijeni poput Osijeka?!
Prema indeksu razvijenosti, Lastovo pripada skupini najrazvijenijih jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj. Na ljestvici od 1 do 8, na kojoj je 8 najrazvijenija, Lastovo pripada skupini 7, s gradovima poput Osijeka, Šibenika, Vodica, Primoštena ili Karlovca.
To znači da za provođenje bilo kojeg projekta Europske unije Općina Lastovo mora sufinancirati projekt u iznosima koje ne može isplatiti pa na njih ne može niti aplicirati. Proračun Lastova iznosi 1,8 milijuna kuna, dok proračun Osijeka, koji se nalazi u istoj razvojnoj skupini, iznosi gotovo 700 milijuna kuna! Ovaj način izračunavanja indeksa razvijenosti, prema Zakonu o regionalnom razvoju, nanosi veliku nepravdu brojnim manjim sredinama, a Lastovci ne mogu napraviti ništa kako bi to promijenili.
Luka elitnog turizma i nasadi grka i malvasije
Okupali smo se za boravka na Lastovu i u Jurjevoj luci, jednom od najzaštićenijih uvala koja se nalazi na otočiću Prežbi koji je mostom povezan s Lastovom.
Jurjeva luka u budućnosti će postati luka za elitni turizam, otkriva nam Margaret Hropić, zamjenica načelnika općine Lastovo. Margaret radi u dislociranom uredu Porezne ispostave Korčula, a volontira kao zamjenica nezavisnom načelniku Leu Katiću. Budući da je Lastovo nautička destinacija, prošle je godine raspisan javni međunarodni natječaj za izgradnju marine u uvalu Kremena na otočiću Prežbi, kao i luke za elitni turizam u Jurjevoj uvali. Radi se o državnim posjednima i vojnim nekretninama, ali na natječaj se zasad nije nitko javio te će uskoro biti ponovno raspisan. Margaret smo pitali o prednostima i manama života na Lastovu.
- Cijene u dućanu su nam iste kao na kopnu, porez isti, ali to nam ne smeta, navikli smo. Smeta nam što već 50 godina vremenski jednako dugo putujemo na kopno, što imamo malo linija i stare brodove, želimo bolju povezanost. Koči nas prijevoz tereta, ako želite izgraditi kuću na Lastovu, sve trebate dovesti brodom, od meštara do materijala. Država ne uvažava specifičnost i posebnost života na Lastovu, ljudi u Zagrebu ne znaju što znači živjeti na udaljenome otoku, trebali bi malo doć tu pa vidite - kaže nam Margaret.
Na odlaske se Lastovci naviknu već nakon osnovne škole jer u srednju moraju u Split ili Dubrovnik, no Margaret ističe da se mnogi vraćaju. Jedan od njih je i njezin sin Lukša Hropić, diplomirani agronom, koji je na prekrasnom polju Vrela u podnožju naselja Lastovo oživio zaboravljene lastovske sorte vinove loze grk i dubrovačku malvasiju. Sad je trenutak, kaže nam Margaret, da mladi oplemene Lastovo svojim poslovnim idejama, a Općina će ih potaknuti.
Otočić na koji se vraćaju ljudi iz Splita i Zagreba, a do njega se isplati potruditi doći: 97-godišnji primarijus tamo je pronašao 'tajnu dugovječnosti', otkrio nam je 'ricetu'
Ovo nije priča o lastovskim fumarima i pokladima, nego putokaz kako i zašto doći na ovaj daleki otočić s nešto više od 800 stanovnika.
Lastovo je udaljeno od Splita otprilike koliko i od Italije, ali do Italije ćete brže i lakše doći. Jedini je način da stignete na ovaj otok - koji pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji - iz Splita preko Vele Luke s kojima je povezan jednom, ne baš jeftinom brodskom i katamaranskom linijom. Iako ga upravo ta udaljenost čini posebno atraktivnim.
Početna točka je uplovljenje u Uble na zapadnoj strani otoka, u kojem su trajektna luka i benzinska crpka. Ubli su neugledno naselje s dvjestotinjak stanovnika i nekoliko desetaka razbacanih kuća. Kao i Vis, Lastovo je u poraću bilo otok rezerviran za vojsku, što je dovelo do ekonomskog nazadovanj...
