Mozaik Život

Za razliku od Zadra

'Oni rado troše, pojest će najskuplju ribu!': Split ima stvarni problem, u cijelom gradu ne postoji ponuda za muslimanske goste, koji traže tek ovo

Za razliku od Zadra

Eto da se i ovom čudu načudimo, da nam skupina muslimanskih vjernika, gostiju Splita, u kojem ugostiteljski objekti niču kao gljive poslije kiše, gladna svojim daljnjim putima odlazi.

Gladni kao vukovi, i u čudu da u turističkom gradu u kojemu su restorani i fast foodovi protjerali dućane, stare obrte, okupirali skladišta i podrume, ne mogu pronaći mjesto u kojemu bi na miru prezalogajili, odmorili se od turističkih đirada.

Za razliku od naprednijih Dubrovnika, Zadra, Rijeke, Opatije, Zagreba, Split u gradskom centru nema ni jedan jedini restoran s ponudom hrane prilagođene muslimanskim vjernicima.

Riječ je o gostima koji u sklopu halal načina života (arapska riječ halal znači "čisto", "dopušteno"), u prehrani striktno izbjegavaju islamskim učenjem zabranjene namirnice poput svinjskog mesa, svinjske masti i alkohola; konzumiraju hranu pripremljenu po strogim pravilima islamskog učenja.

Turski restoran

- Jedna takva poveća skupina vjernika prije desetak dana, taman pred početak ramazana, boravila je pod Marjanom. I doslovce su se čudili kako u ovako razvijenom, prelijepom, modernom turističkom gradu kao što je Split ne mogu nigdje pronaći halal restoran.

Na raspolaganju im je samo jedan nedavno otvoreni fast food iz centra grada koji nudi halal brzogrize. Uz prethodno najavljivanje, halal ponuda može se dobiti i u hotelu "Le Meridien Lav". No, gostima koji u Splitu borave na proputovanju, "Lav" je pomalo izvan ruke. Da, imamo problem koji je prilično neugodan s obzirom na činjenicu da pod Marjan dolazi sve veći broj halal turista. Oni negdje moraju nešto pojesti – otvoreno nam kaže Vahid ef. Hadžić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Split.

Gorući problem je jedno kratko vrijeme uspješno rješavao jedini splitski turski halal restoran, koji je bio omiljena štacija velikom broju gostiju, ali i domaćih ljudi. A uz strogo certificirane namirnice, udovoljavao je i drugom važnom halal zahtjevu, neposjedovanju, netočenju alkohola. S njegovim zatvaranjem jedina halal gradska ponuda otišla je u vjetar, što je u konačnici moglo rezultirati i smanjenjem interesa za turističkim dolaskom određenog broja praktičnih muslimanskih vjernika.

- Vjernik musliman prije odlaska na bilo koje putovanje provjeri dvije važne stvari - postoji li tu mjesto u kojem se može moliti, te kakva je halal usluga. I sam to radim. S mjestom za molitvu je lako, uz malo sitnih preinaka moliti se može i u hotelskoj sobi.

No, ako se u mjestu putovanja ne nudi halal hrana, imamo problem. Za njegovo rješenje muslimanski vjernik treba pronaći najbliži halal restoran. A iz Splita gledano, onaj po pristupačnim cijenama, u kojemu se može doći bez prethodne najave, nalazi se u Dubrovniku, Zadru, Livnu ili Bugojnu.

Nemamo problem samo kod pronalaska lokala, on postoji i kod nabave određenih namirnica. Posebno nam je problematično crveno meso koje moramo donositi iz BiH. Ili se snalaziti na različite načine – kaže efendija, tvrdeći kako se islam može gledati i kao stil života, i po peterostrukom dnevnom klanjanju, ali i posebnom režimu prehrane.

A da s nepostojanjem halal ugostiteljske ponude itekako griješimo, pokazuju i brojke. Halal turizam je svugdje u svijetu u porastu, njegovo globalno proizvodno tržište na godišnjoj je razini, kaže efendija, teško dvije tisuće milijardi američkih dolara. Do 2021. godine ta bi brojka mogla narasti za još jednu milijardu dolara.

Zanimljiv je podatak, kaže efendija, i to što su halal turisti novčano dobro situirani. Njih 53 posto putuje s obitelji, a i troše za 500 dolara više od prosječnih Europljana.

- Zato je naprosto nevjerojatno da pod Marjanom nema halal usluge jer su to gosti koji uistinu rado troše i koji, osim gastronomije, imaju veliku želju novac potrošiti i na široku lepezu različitih proizvoda i usluga. Oni neće nikada izabrati putovanje vinskim cestama, ali će rado pojesti najskuplju ribu, jastoge ili škampe. Naravno, bez ikakvih dodataka alkohola, što je, po islamu, strogo zabranjeno – kaže glavni imam.

Neugodna iznenađenja

A kako izgleda život po halal principu, kaže nam jedan splitski, striktni muslimanski vjernik koji islam provodi na svakodnevnoj razini. Priča nam kako mu je najteže pronaći meso, ali i da je pri dolasku u našu zemlju, u kojoj živi već nekoliko godina, imao pogrešaka prilikom kupnje hrane. Zbunjivalo ga je to što je u neočekivanim namirnicama pronalazio sastojke životinjskog podrijetla, tipa svinjske masti, želatine iz svinjske kože - sastavnog dijela brojnih slatkiša, ili alkohol.

- Ispočetka sam stalno čitao deklaracije na proizvodima, no sada sam se već upoznao s hrvatskom ponudom. Relativno se normalno hranim što se tiče mesa i ribe. Najviše kupujem piletinu jer se u Hrvatskoj ona može naći s halal oznakom. Crveno meso nabavljam u Zagrebu. A često mi moji prilikom posjeta donesu nešto od namirnica. Meni je lakše jer sam oženjen, ali samac koji ne zna kuhati, ili je cijeli dan zauzet poslom, pa je prisiljen nešto vani na brzinu pojesti, e tada se već javlja priličan problem. Žao mi je jedino što nemam veći izbor kada nešto želim pojesti vani – kaže.

Problem s pekarnicama

Split mu se jako sviđa i jako mu fali kada ode na put. Trebalo mu je vremena da se nauči na mentalitet domaćih, iako nikako ne može shvatiti nepostojanje promjena u rješavanju problema, posebice onih krucijalnih, na razini grada.
- Gledam promet u gradu Splitu i ne shvaćam taj stalni, kontinuirani kolaps oko trajektne luke u sezoni, pa izgled i kapacitet autobusnog kolodvora. Onda stanje Marjana, izgled i zapuštenost plaža. U šoku sam zbog izgleda bolnica te funkcioniranja birokracije. U Splitu nisam primijetio pojavu islamofobije, no mislim da je u svijetu porasla.

Ali ipak se nešto promijenilo u boljem pravcu - u Zagrebu se, na primjer, otvaraju dućani koji nude halal hranu, meso i gotove proizvode. U Splitu toga nema, ali u vodećim trgovačkim lancima poznati hrvatski brandovi uvode proizvode s oznakom halal. Svako neko vrijeme otkrijemo nove takve proizvode. Jedan trgovački lanac imao je dugo halal piletinu, više je nema. Ali isto tako u vrijeme Bajrama izbaci asortiman proizvoda koji se uklapaju u te dane – kaže naš sugovornik, tvrdeći kako je problem imao u pekarnicama u kojima je puno toga pripremljeno sa svinjskom mašću.

Uvjeti za dobivanje halal certifikata

Za dobivanje halal certifikata iz apartmana ili sobe moraju biti maknute slike s licima ljudi, dopuštene su samo pejzažne. Označava se JI, smjer prema Kibli, kojoj se muslimani okreću tijekom molitve. Soba mora imati i serdžadu ili prostirku za molitvu, tesbih – brojanicu, te vaktiju ili raspored dnevnih molitvi. U mini baru ni na cjeniku ne smije biti alkohol, a u sobi mora stajati Kuran. Hrana mora proći proces kros-kontaminacije, kojim se sprječava miješanje određenih namirnica, tijekom klanja, skladištenja, priprave, kuhanja. Na halal jelovniku nema svinjskog i magarećeg mesa, žaba, nekih puževa, veprovine, jela s dodatkom vina…

 

Naslovnica Život