Mozaik Život

NIJE JOJ BILO POMOĆI

'Umirala je na mojim rukama dok su je pogađali novi srčani udari!': ovaj dramatični status o uginuću psa munjevito se proširio mrežom

NIJE JOJ BILO POMOĆI

Nedavno se jedan status o uginuću psa munjevito proširio mrežom, prenosile su ga grupe prijatelja životinja, razne udruge.

"Otišla je moja Endži. Uživali smo u jutarnjoj šetnji kad ju je pogodio srčani udar. Klecnule su joj stražnje noge, a zatim je legla na travu gledajući me onim svojim ljudskim očima. Podignuo sam je i potrčao k veterinarskoj ambulanti udaljenoj manje od kilometra zračne linije, moleći vozače na Aveniji Dubrovnik da stanu i povezu nas. Prvi udar nije bio smrtonosan i nadao sam se da ju je još moguće spasiti. No nitko nije želio stati. Jedino je čovjek u uniformi Gradske čistoće izišao na ulicu i zaustavio promet kako bih mogao pretrčati na drugu stranu. Umirala je na mojim rukama dok su je pogađali novi srčani udari.
Na kraju mi je stao mlađi par koji nas je dovezao posljednjih dvjestotinjak metara do veterinara. Endži je već bila mrtva.

Našao sam je kad je imala ne više od mjesec dana i dok sam je držao na skupljenim dlanovima na livadi iza grubišnopoljskog hotela, plakao sam kao dijete prvi put nakon bezbroj godina govoreći sam sebi: ako je ne uzmeš, nisi čovjek, nego govno.
Dvanaest godina smo živjeli zajedno promijenivši tri grada u tri države i preturivši svašta preko glave. Sve to vrijeme od nje sam se odvajao samo kad sam morao. Dala mi je neusporedivo više nego mnogi ljudi i punila me snagom da istrpim svaku nevolju.
Danas opet neutješno plačem prvi put nakon 12 godina i mislim da ću isplakati sve suze koje su mi preostale. I kada budem umirao, siguran sam da će posljednje čega ću se sjećati biti one njezine ljudske oči", napisao je vlasnik "pasice" koja mu je preminula na rukama.

No osim čuđenja i ljutnje zbog toga što nitko u Zagrebu nije htio stati čovjeku i spasiti psa, dosta njih je iznenadila činjenica da psi mogu dobiti infarkt. Stoga smo porazgovarali s veterinarkom Leom Kreszinger.

– Srčani udar, ili infarkt miokarda, događa se zbog zaustavljanja cirkulacije unutar srčanog mišića (miokarda). Zbog nedostatka kisika i hranjivih tvari, srčani mišić umire, a zahvaćena srčana komora više ne može učinkovito pumpati krv kroz tijelo. Kod pasa su izrazito rijetki. Povećani rizik od srčanog udara zahvaća kardiološke pacijente, pse s urođenim srčanim oboljenjima i one s genetskom predispozicijom. Kao i kod ljudi, srčani udar zahtijeva hitnu medicinsku pomoć i najčešće dovodi do iznenadne smrti.

Prognoze su loše. Kod pasa kod kojih određena srčana oboljenja dijagnosticiramo u ranoj fazi, možemo danas uputiti na ugradnju premosnice ili stenta, kao i kod ljudi (npr. Ranko Georgijev, Centralna veterinarska klinika, Sofija) – kaže veterinarka, napominjući da se moždani udari javljaju nešto češće u praksi, i posljedica su nedostatka kisika u predjelu mozga, što rezultira usporenom ili nedostatnom funkcijom zahvaćenog dijela mozga.

Često su, kaže Kreszinger, klinički znakovi jednostrani, što znači da je jedna polovica mozga promijenjena, ali druga polovica je u redu.

– Osnovna je razlika između pasa i ljudi sposobnost psa da se oporavi. Uz lijekove, kod pasa se najčešće u potpunosti vraćaju funkcije ili zaostaju vrlo blagi klinički simptomi. Svakako je potrebno učiniti dijagnostiku magnetskom rezonancijom (MR), jer u podlozi mogu biti i određena patološka stanja koja će uzrokovati napredovanje ili javljanje novih neuroloških simptoma – kaže veterinarka Kreszinger, koju smo upitali što je s mačkama i jesu li i one kardiološki bolesnici.

– Mačke su majstori prerušavanja, tako da kod njih najčešće primjećujemo srčana oboljenja u fazi kad je već prekasno. Infarkt miokarda izrazito je rijetko stanje koje možemo dijagnosticirati u praksi. Kod njih češće susrećemo emboliju na mjestu račvanja ilijačne arterije u donjem dijelu trbušne šupljine, što vrlo brzo dovodi do potpunog nedostatka osjetilnih i motoričkih funkcija donjeg dijela tijela. Ako je krvna žila začepljena djelomično i vlasnik promptno reagira, moguće je pokušati kirurški ukloniti tromb i osigurati ponovnu cirkulaciju. Prognoze su također vrlo loše. Kod mačaka poremećaji u prokrvljenosti (ishemija) koji dovode do "udara" najčešće su posljedica bolesti bubrega (hipertenzija) ili tumora na mozgu, no simptomi slični moždanom udaru mogu biti i posljedica patologije unutar zvukovoda (vestibularni sindrom). Prognoza, naravno, ovisi o uzroku – navodi veterinarka, napominjući da je faktor rizika i pretilost životinja.

– Danas je broj pretilih pasa u porastu, kao i ljudi uostalom. Korekcija prehrambenih navika i kretanje od presudne su važnosti. Današnje mogućnosti prehrane pasa su široke. A i većina ne može sama otvoriti frižider. Zasigurno postoji razlika između brendova hrane za kućne ljubimce koji koriste jeftinije, lako dostupne sastojke, manje hranjive vrijednosti ili čak štetne za organizam, i onih brendova koji ulažu ne samo u kvalitetu, nego i u istraživačke centre koji proizvode visokokvalitenu hranu ili medicinske dijete. Drugo je pitanje je li zdravo organizam kroz čitav život hraniti jedino dehidriranom hranom, i je li to prirodno.

Danas je to izrazito popularna i kontroverzna tema, no, nažalost, još uvijek bez dovoljno istraživačkih radova koji nisu dobili potporu jedne od strana za istraživački rad. Stoga, dok ne bude dovoljno znanstvene podloge, morat ćemo nastojati razumjeti govor njihova tijela i njihove potrebe – zaključuje veterinarka Lea Kreszinger.

Naslovnica Život