Mozaik Život

vozni park sve stariji

Vječna dilema: kupiti rabljeni ili novi automobil?

vozni park sve stariji

Kod kupnje automobila teško je odlučiti se što učiniti. Držati se argumenta koji je davno izrekao stari Henry Ford kako je najbolji automobil – novi automobil, ili pak činjenice da dubina vašeg džepa diktira iznos do kojeg ćete ići i što kupiti. 

Konkretno, držati se Fordove maksime ili savjeta kojih je danas prepun internet u stilu “deset stvari koje nikad ne smijete činiti”, a na čijoj je listi uvijek i preporuka kako se baš nikad ne smije kupovati – novi automobil.

Podaci o domaćem tržištu novih automobila i za ovu godinu rastu po stopi od gotovo 20 posto, ali to baš i nije velika utjeha jer najveći utjecaj na rast prodaje ima dobra turistička sezona, što je značajno utjecalo na rent-a-car tržište. Konkretno, lani je, prema podacima agencije Promocija plus, registrirano ukupno 43.106 novih automobila ili 23,5 posto više nego 2015. godine.

Hrvatsko tržište automobila je solidno, ali samo dok ne saznamo kako je od lanjskih 43.000 automobila u privatnim rukama završilo samo njih 30 posto, dakle najviše 15.000 tisuća.

Svakako, i 2008. godine su postojale flotne isporuke i rent-a-car, no i tada su bili na oko 25.000 primjeraka, što znači da su privatni kupci uglavnom kreditima povukli preostalih 65.000 automobila. Ili, u odnosu na lanjske brojke obični su kupci preuzeli 50 tisuća novih automobila više nego 2016. godine.

Ako mislite da je u godinama krize bilo manje novih registracija u Hrvatskoj – varate se. Tih prvih registracija je uvijek između 90.000 i 100.000. Te rekordne 2008. godine, po izvorima trgovaca, omjer novih u odnosu na rabljene automobile bio je 90 prema 10 posto u korist prvih. 

Lani rabljenih 57 posto

Lani je također konačna brojka bila oko 100.000, no u omjeru 57 prema 43 posto u korist rabljenih. Ili kad još maknemo renta-a-carove i flote, privatni su kupci uplatili 15.000 novih automobila i po prilici 55.000 rabljenih. Podatak je to koji ne veseli, jer upućuje na činjenicu da nam vozni park stari, da je promet manje siguran te da nam je standard slab.

No, ovi podaci ipak govore kako je kupnja rabljenog ipak isplativa, pa i pametna ili, u najmanju ruku, logična odluka. Ne ide li se u ekstreme, a njih na neki način pokušavaju sankcionirati i zakoni, kupnja automobila manje starosti ne donosi sigurnosne probleme, a značajno snižava cijenu.

Nažalost, na tržištu rabljenih nema baš mnogo automobila koji bi bili stari tri ili najviše pet godina. Na taj nas podatak upućuje i statistika o starosti voznog parka u zapadnoeuropskim državama, koje su najveći izvor rabljenih automobila. Najrazvijenije imaju vozne parkove stare u prosjeku ispod deset godina.

Drugim riječima – da, bilo bi odlično kupovati automobile stare oko tri godine, s prijeđenih 50.000 kilometara, jer je to zapravo optimalni odnos između uloženog i dobivenog. No, takva se prilika pojavljuje rijetko jer se Zapad rješava automobila kad im je sedam ili više godina, kad imaju od 150.000 do 200.000 prijeđenih kilometara.

A oni to čine jer prema preporukama stručnjaka nakon tog razdoblja počinje nerazmjer između ulaganja u automobil i njegove vrijednosti. Često se kvari, postaje nesiguran, stalno je u kvaru...

Novi automobili B-segmenta prešli su prosječnu cijenu od 90.000 kuna, dok su kompakti već iznad 110.000 kuna. Želite li one s dizelskim agregatom, na sve treba dodati još najmanje 10.000 do 15.000 kuna. Ako se pak odlučujete za malo rabljeni automobil, kakve u ponudi imaju moćne kuće koje se kod nas bave tim poslom, za jednaki ćete novac uvijek dobiti klasu više.

Konkretno, za 80.000 ili 90.000 kuna možete doći do vrlo solidnog kompakta, dok se oni B-segmenta koji zaslužuju svaku preporuku kreću oko 50.000 do 60.000 kuna. Spuštate li kriterije, privuče li vas vanjski sjaj, a cijena je od 30.000 ili 40.000 kuna – moglo bi u konačnici biti i jako loše.

Zapravo, nemojte prilikom odluke o kupnji automobila biti pretjerano napeti. Odlučite što vam realno treba i s koliko novca raspolažete. Provjerite tržište novih, ali ne izbjegavajte ni kuće koje su s vremenom stekle ugled kao vrlo odgovorne u pogledu prodaje rabljenih automobila.

Ne zavede li vas niska cijena i dobar izgled automobila, nećete pogriješiti ni s rabljenima. Uostalom, i na njih se dobiva najmanje šestomjesečno jamstvo. Jedino nemojte nikad kupovati rabljeni automobil koji je kao nov značajno skuplji od vašeg realnog standarda. Privuče li vas neki zavodljivi SUV kojem je cijena drastičnije pala, budite sigurni da u budućnosti neće imati ni za nove gume, a da o standardnom održavanju ni ne govorimo.

Baš kao što to pokazuju brojke s tržišta rabljenih, najtraženiji su, pa tako i najbolje drže cijenu, njemački automobili. Premiumi posebno, ali ni Volkswagen ili Ford ne prolaze loše. Jako su cijenjeni i japanski automobili, a za njima slijede francuski, posebice Renault.


Sve stariji vozni park

Starost voznog parka u Hrvatskoj je 2008. bila 10 godina, da bi se lani povećala na punih 13 godina.

Od nas je znatno bolja Slovenija, koja ima prosjek poput najrazvijenijih država Zapada, dakle ispod devet godina, a najveća katastrofa je u BiH, gdje je prosjek blizu punoljetnosti, 18 godina.

Nešto su bolji Srbija i Kosovo, oko 16 godina, a Crna Gora i Makedonija su po prilici slične Hrvatskoj.

Pad vrijednosti

Koliko brzo novi automobil gubi na vrijednosti? Na žalost za kupce – jako brzo. Cijena rabljenih, ali samo do pet godina ili 100.000 prijeđenih kilometara, računa se po formuli svaka godina 10 posto, plus još 15 posto.

Ako je uredno servisiran i bez vidljivih oštećenja, čiste unutrašnjosti u kojoj se nije pušilo, automobil star pet godina ima cijenu umanjenu za 65 posto. Uzmemo li da je nabavna cijena bila 90.000, što je iznos koji plaća većina hrvatskih kupaca, u pet godina izgubit ćete 50.200 kuna.

Tu se mora dodati još nekoliko pojedinosti specifičnih za hrvatsko tržište, premda ne samo za naše jer slična su i ostala na jugoistoku Europe: i zemljopisno podrijetlo automobila ima itekakav utjecaj na pad vrijednosti, ali i na brzinu prodaje rabljenog automobila.

 

Naslovnica Život