stdClass Object ( [id] => 1384015 [title] => Od napada panike nećete umrijeti i poludjeti, a možete ih zaustaviti bez lijekova! Psihologinja ističe dva važna koraka [alias] => od-napada-panike-necete-umrijeti-i-poludjeti-a-mozete-ih-zaustaviti-bez-lijekova-psihologinja-istice-dva-vazna-koraka [catid] => 265 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] =>

Strah je normalna reakcija na opasnost u okolini i služi nam kako bismo mogli preživjeti stvarnu prijetnju. Strah u nama izaziva reakcije borbe, bijega ili zamrzavanja, na način da aktivira mehanizme koji će nam pomoći u suočavanju sa samom opasnosti.

Zamislimo situaciju u kojoj šetate mračnom ulicom nakon stresnog dana na poslu i u daljini vidite kako vam se približava nepoznata osoba. Jako je kasno, a vi ste sami, umorni i pod stresom. Izgleda vam kao da će osoba u daljini baš vas napasti i opljačkati. U ponudi imate već spomenute tri opcije – ili ćete bježati, ili ćete se boriti, ili ćete se zamrznuti i pokušati biti “neprimjetni”.

U tim situacijama dišemo brže kako bi mišići dobili više kisika, srce kuca brže kako bi opskrbilo mišiće potrebnim tvarima, znojimo se više kako bi se tijelo rashladilo... Dakle pričamo o tjelesnim promjenama koje su našim predcima, a sada i nama od koristi u situacijama realnih i stvarnih opasnosti. Kada više nema realne opasnosti, strah brzo prolazi.

Problem nastaje kada se naše tijelo aktivira na ovaj način i kada zapravo ne postoji opasnost. Osoba koju smo vidjeli u daljini u mraku skrenula je u obližnju ulicu i više nam nije prijetnja, ali mi i dalje ostajemo emocionalno pobuđeni i mislimo da će nam se nešto loše dogoditi. Tada je riječ o napadu panike – osjećamo strah i kada nema prave opasnosti, jer smo krivo interpretirali znakove fiziološkog uzbuđenja u tijelu. Što to znači?

Niste jedini, to se često događa

– To znači da smo strah i sve popratne tjelesne simptome, znojenje, vrtoglavicu, lupanje srca, kratak dah, krivo interpretirali. Osoba je mislila da je u opasnosti, kad zapravo stvarne prijetnje nema. Kad pričamo o pogrešnim interpretacijama, zgodno je prisjetiti se pjesme od Silentea, samo ovdje nije riječ o ušima već o mislima, pa možemo reći “Mene moje misli lažu” – objašnjava nam Jelena Bupić, psihologinja i edukantica bihevioralno-kognitivne psihoterapije.

---

image

Jelena Bupić: Najvažnije je osvijestiti da kod napada panike nismu u opasnosti i da je on produkt naših misli

/Privatni Arhiv
---

– U nekim sljedećim situacijama postajemo pretjerano usmjereni na sve fizičke promjene i znakove koje osjećamo u tijelu te pogrešno tumačimo. Javljaju nam se misli da ćemo npr. dobiti infarkt ili da ćemo naprosto poludjeti. Iz situacije u situaciju prenosimo strah koji smo prvotno krivo naučili. Tumačeći fiziološke znakove paničnog napada krivo, mozgu šaljemo signal da smo u opasnosti (koje zapravo nema) te dolazi do razvoja paničnog poremećaja.

– Neke osobe osjećaju povišene razine anksioznosti kada im se dogodi nešto loše. Pod ta neugodna životna iskustva spadaju razni događaji, kao što su prometna nesreća, rastava, smrt bliske osobe, bolest, otkaz na poslu, nešto što nam se čini nesavladivo, npr. javni nastup, rođenje djeteta i slično. Neki ljudi, uslijed povećane razine anksioznosti koju osjećaju, podložniji su razvoju napada panike te upravo prvi panični napad povezuju sa stresnim životnim događajem. Jedna od 10 osoba na svijetu doživi barem jedan napad panike u životu, najčešće do tridesete godine života. To je epizoda intenzivnog osjećaja straha, tjeskobe i nelagode koja se pojavljuje naglo, može nam se činiti “iz vedra neba”. Traje relativno kratko, obično oko 5 minuta, iako osobi koja doživljava panični napad može djelovati kao cijela vječnost. Napad vrlo rijetko traje duže od 20-30 minuta – kaže psihologinja.

Ističe kako pojave paničnih napada uveliko smanjuje kvalitetu života, ali utječe i na društveni život koji se drastično narušava. Osobe koje proživljavaju ovakvu “agoniju” često misle da su jedine kojima se to događa, međutim, ovi napadi vrlo su česti i uobičajeni te, što je najvažnije – mogu se kontrolirati!

Što je uopće napad panike i kako da tu pojavu, ukoliko nam se dogodi, ne pobrkamo s nekim drugim zdravstvenim stanjem? Kako spriječiti te nemile situacije, kako ih liječiti i kako izaći iz začaranog paničnog kruga u kojem se nađu mnoge osobe koje dožive ovo stanje? Dakle, kako bi znali prepoznati znakove napada panike, razumjeli što se s nama točno događa te saznali kako se ponašati i pomoći si u razgovoru nam je rekla i sve objasnila dubrovačka psihologinja Jelena Bupić.

Koji su simptomi napada panike?

– Napad panike obilježavaju fizičke promjene koje doživljavamo u tijelu i specifične, negativne misli koje se javljaju u ovim situacijama. Nekim ljudima panični napadi javljaju se u točno određenim situacijama koje im izazivaju anksioznost, npr. vožnja avionom, liftom, vlakom, gužva na javnim mjestima, visina, javni nastup...

Dvije vrste ponašanja

Neki od uobičajenih fizičkih ili tjelesnih simptoma odnose se na lupanje srca, ubrzan puls, znojenje, valove vrućine ili hladnoće, drhtanje, osjećaj gušenja, nedostatka zraka ili vrlo brzog disanja. Osoba može osjećati bolove u prsima ili drugim dijelovima tijela, osjećati vrtoglavicu, slabost, mučninu. Naravno, osoba koja doživljava napad panike ne doživljava sve spomenute simptome. Kad su u pitanju kognitivni simptomi, prisutne su zastrašujuće i katastrofične misli da će se nešto užasno dogoditi, pa osoba može misliti da će doživjeti srčani udar, da će umrijeti, da neće moći disati i da će se ugušiti, da će izgubiti kontrolu, poludjeti, pa do toga da će umrijeti.

Za razliku od jedne epizode paničnog napada, kada pričamo o paničnom poremećaju znači da postoje ponavljajući neočekivani, nepredvidljivi napadi panike koje prati intenzivan strah. Osobu je strah mogućih budućih napada ili je strah posljedica budućih napada panike. Boji se gubitka kontrole, srčanog udara, misli da će poludjeti...

Osobe s paničnim poremećajem prilagođavaju se svojim simptomima mijenjajući svoje ponašanje, tako da ono što prije nisu izbjegavali sada izbjegavaju kako bi umanjili šanse ponovne pojave napada panike te kako bi se osjećali sigurno. Izbjegavaju se situacije i događaji koji mogu dovesti ili su već prije doveli do napada, određena mjesta u kojima se napad prije zbio. Prije nego li stručnjak za mentalno zdravlje utvrdi da se radi o paničnom poremećaju, potrebno je razlučiti radi li se o nekom drugom medicinskom stanju kod kojeg su prisutni simptomi koji oponašaju paniku.

---

image

Lupanje srca, ubrzan puls, znojenje, valovi vrućine ili hladnoće, drhtanje, osjećaj gušenja, nedostatka zraka...najčešći su simptomi

/Shutterstock
---

Koji su to faktori koji potiču ponavljanje ovih napada?

– Dva su faktora, tj. dvije vrste ponašanja svakako se izdvajaju kao nešto što održava napade panike i anksioznost. Prvo ponašanje je izbjegavanje situacija koje stvaraju neugodu. U tom trenutku nam se izbjegavanje čini kao dobra ideja, kratkotrajno nam daju osjećaj olakšanja, ali dugotrajno samo produljuju i pogoršavaju anksioznost, čine je težom. Izbjegavajući one situacije u kojima bismo možda osjećali veliku nelagodu, vodi do toga da anksioznost jača, a šanse da se sljedeći put upustimo i suočimo s neugodnom situacijom sve su manje. Ako se osoba boji letjeti avionom, doživljava veliki strah pri samoj pomisli da se nalazi u zračnoj luci, a prvi put kad se odluči doći na željenu destinaciju drugim prijevoznim sredstvom osjetit će veliko olakšanje.

Drugi put će se sjetiti kako je “riješila” problem prvi put te će opet odabrati neko drugo prijevozno sredstvo. Svakim novim izbjegavanjem aviona osoba još više učvršćuje svoju anksioznost. No što kada se može dovesti na željenu destinaciju samo avionom, što onda? Ovakvim izbjegavanjem anksioznih situacija osoba ne uči kako tolerirati svoju anksioznost, ne uči kako se suočavati sa situacijama kojih se boji, osoba uopće nema priliku naučiti kako letenje avionom i nije tako opasno kao što misli. Ono što dobivamo izbjegavanjem je trenutno olakšanje, ali dugoročno na taj način “hranimo” svoju anksioznost. Nasuprot tome, kada se suočimo sa svojim strahom, trenutno možemo biti jako uznemireni, ali dugoročno pomažemo sebi savladati anksioznost. Osoba koja doživljava napade panike na određenom mjestu ili u određenoj situaciji, kao rješenje svojih problema može se prestati pojavljivati na tim mjestima ili u tim situacijama.

’Za svaki slučaj’

Osoba izbjegavajući mjesta i situacije samo “hrani” i učvršćuje svoj strah. Drugo ponašanje kojem ljudi pribjegavaju kada se osjećaju jako anksiozni je tzv. sigurnosno ponašanje. To je ponašanje sve ono što osoba čini kako bi se zaštitila od anksioznosti, kako bi u situaciji koja joj izaziva strah mogla imati kakvu takvu sigurnost. Student koji se boji odgovarati pred kolegama kao sigurnosno ponašanje odabire uvijek na predavanju sjediti u zadnjoj klupi, osoba koja je doživjela napad panike sljedeći put nosi sa sobom papirnatu vrećicu za slučaj da joj pozli ili nosi tablete sa sobom “za svaki slučaj”. Odlaženje na mjesta koja nam izazivaju anksioznost samo u društvu osobe kojoj vjerujemo i uz koju se osjećamo sigurno još je jedno od sigurnosnih ponašanja. Takvu osobu nazivamo “sigurnosna osoba”.

Prirodno je i ljudski da se želimo zaštititi od boli i neugodnih iskustava, ali kod napada panike stvarna opasnost zapravo ne postoji, pa izbjegavanjem i sigurnosnim ponašanjima produbljujemo paniku, strah i brigu, te si oduzimamo priliku naučiti kako opasnost u tim situacijama nije realna.

Negativne, zastrašujuće misli dodatno podgrijavaju paniku...

– Ono što mislimo i način na koji objašnjavamo što se s nama događa kada primjećujemo fiziološke senzacije u tijelu tijekom paničnog napada stvaraju krug panike koji je nekada teško prekinuti. Kao da to nije dovoljno, prethodno iskustvo panike vodi nas do novih negativnih misli kada se sjetimo da bismo se opet mogli naći u istoj situaciji. To nas, nažalost, čini još osjetljivijima te povećava vjerojatnost novih napada. Nekako su opet prikladni stihovi Silenteove pjesme “Mene moje srce mulja, a um obmanjuje” – pojašnjava.

Koliko sve to utječe na kvalitetu svakodnevnog života?

– S obzirom na karakteristiku paničnih napada da su naoko nepredvidljivi te da osoba ima osjećaj gubitka kontrole, doživljaj da joj je svakodnevni život ograničen nije rijedak. Posebno je to slučaj kod osoba s paničnim poremećajem koji kao način nošenja s napadima prakticiraju izbjegavanje situacija koje su potencijalno rizične za nove napade. Osobe se znaju prilagođavati simptomima panike, pa npr. ne koriste više lift kako bi izbjegli situaciju da ostanu zaglavljeni. Također, panični napadi mogu utjecati na interpersonalno funkcioniranje osobe tako da se, izbjegavajući, kako sam sva potencijalno rizična mjesta i situacije za razvoj panike, društveni život drastično narušava. Tu su i “sigurnosne osobe” koje im daju osjećaj sigurnosti kad su uz njih.

Nije rijetkost da vozač ne može sam voziti automobil nakon što položi vozački ispit. Uvijek uz njega treba biti određena osoba, no s vremenom takvo ponašanje može postati disfunkcionalno na način da se ne razmatra sljedeći korak – samostalna vožnja, već postoji samo vožnja uz tu osobu. Odnos između “sigurnosne osobe” i osobe koja osjeća povišenu anksioznost tijekom vožnje tako se može narušiti, postaju teret “sigurnosnoj osobi”, a to su najčešće nama neke bliske osobe.

Može li se osoba riješiti napada panike?

– Napad panike svakako ne predstavlja ozbiljnu mentalnu bolest. Dapače, oni su vrlo česti i uobičajeni. Dakle, nije nešto što se događa samo vama i zbog čega bi trebali misliti da “s vama nešto nije u redu”. Mnogi doživljavaju napade panike određeno vrijeme, ali onda ti napadi nestanu.

Kod drugih pak napadi traju dulje vrijeme, te je moguć razvoj paničnog poremećaja. Međutim, adekvatnom stručnom pomoći velike su šanse da će doći do ublažavanja simptoma i da će osoba razviti vještine koje će joj pomoći tolerirati anksioznost kroz život. Najučinkovitiji psihoterapijski tretmana u borbi s napadima panike jest bihevioralno-kognitivna terapija, za koju postoje dokazi o vrlo visokoj učinkovitosti, čak od 75 do 90 posto – kaže nam psihologinja.

Dvije stvari 

Kako pobijediti ovo stanje?

– Iako je podrška stručne osobe vrlo bitna, generalno je korisno usvojiti tehniku abdominalnog disanja. To je i prvi korak u bihevioralno-kognitivnom tretmanu panike. Kontroliranim abdominalnim disanjem tijekom paničnog napada simptomi koje osjećamo u tijelu mogu se smanjiti, anksioznost se neće povećavati, nećete biti u potrebi pribjegavati sigurnosnim ponašanjima, raznim izbjegavanjima, te ćete na taj način zaustaviti krug panike.

Naravno, ovu tehniku potrebno je jako dobro usvojiti prije nego li je koristite kao način upravljanja anksioznošću. Poželjno je duboko disanje iz trbuha vježbati dva puta dnevno po 5 minuta, u početku obavezno kada smo u opuštenom stanju.

Ipak, kod češćih napada panike koji vas već ograničavaju u svakodnevnom životu poželjno je javiti se stručnjaku mentalnog zdravlja, psihologu ili psihijatru, koji će vas kroz tretman ojačati i pomoći vam kako da si sami pomognete jednog dana kada stručnjak ne bude uz vas.

Svi koji će nekad ili već jesu doživjeli napad panike, bilo bi dobro da zapamte dvije stvari. Panika, strah, anksioznost normalni su tjelesni osjećaji i od njih nećete umrijeti ni poludjeti. U paničnom napadu mislimo da je situacija u kojoj se nalazimo stvarno opasna, ali to je samo naša misao, a situacija nije stvarno opasna. I druga stvar, ako je ikako moguće nemojte bježati iz situacije koja vam izaziva anksioznost, pokušajte pričekati. Panični napad ne traje zauvijek, oko 5 minuta, ako pričekate, intenzivni strah će proći..

[video] => [gallery] => [extra_fields] => Array ( [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => STRAH JE NAJGORI [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [3] => stdClass Object ( [id] => 61 [name] => Contains Infographic [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 4 [alias] => contains_infographic ) [4] => stdClass Object ( [id] => 62 [name] => Without ads [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 5 [alias] => Withoutads ) [5] => stdClass Object ( [id] => 63 [name] => Photo gallery [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 6 [alias] => Photo_gallery ) [6] => stdClass Object ( [id] => 64 [name] => Promo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 7 [alias] => promo ) [8] => stdClass Object ( [id] => 67 [name] => Contains video [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 9 [alias] => contains_video ) [9] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) [10] => stdClass Object ( [id] => 69 [name] => Exclude comments [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 11 [alias] => exclude_comments ) [11] => stdClass Object ( [id] => 70 [name] => Open link in new window [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 12 [alias] => open_link_in_new_window ) [12] => stdClass Object ( [id] => 71 [name] => Horizontal crop of the main photo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 13 [alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo ) [13] => stdClass Object ( [id] => 73 [name] => No-index [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 15 [alias] => no_index ) [14] => stdClass Object ( [id] => 74 [name] => No-cache [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 16 [alias] => no_cache ) [15] => stdClass Object ( [id] => 77 [name] => Don't show on the front page [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 17 [alias] => dont_show_on_the_front_page ) [16] => stdClass Object ( [id] => 78 [name] => Related on bottom [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 18 [alias] => related_on_bottom ) [17] => stdClass Object ( [id] => 79 [name] => Live button [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 19 [alias] => live_button ) [26] => stdClass Object ( [id] => 87 [name] => Instant articles [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 28 [alias] => instant_articles ) [27] => stdClass Object ( [id] => 91 [name] => S preporučuje [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 29 [alias] => s_preporucuje ) [28] => stdClass Object ( [id] => 92 [name] => S voli [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 30 [alias] => s_voli ) [29] => stdClass Object ( [id] => 93 [name] => Layout with three photos [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 31 [alias] => layout_with_three_photos ) [30] => stdClass Object ( [id] => 94 [name] => Gallery in the article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 32 [alias] => gallery_in_the_article ) [31] => stdClass Object ( [id] => 95 [name] => Required views [value] => 0 [type] => textfield [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 33 [alias] => required_views ) [32] => stdClass Object ( [id] => 96 [name] => FullHD image [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 34 [alias] => fullhd_image ) [33] => stdClass Object ( [id] => 97 [name] => City Select [value] => (0) [type] => select [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 35 [alias] => CitySelect ) [34] => stdClass Object ( [id] => 98 [name] => Paid Article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 36 [alias] => paid_article ) [35] => stdClass Object ( [id] => 99 [name] => SD na licu mjesta [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 37 [alias] => SD_na_licu_mjesta ) [36] => stdClass Object ( [id] => 100 [name] => Important article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 38 [alias] => Important_article ) ) [extra_fields_search] => STRAH JE NAJGORI 2 0 13115 2 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 [created] => 2024-04-24 07:52:00 [created_by] => 264 [created_by_alias] => Sara Šarić [checked_out] => 0 [checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00 [modified] => 2024-04-28 07:32:06 [modified_by] => 264 [publish_up] => 2024-04-26 14:35:00 [publish_down] => 0000-00-00 00:00:00 [trash] => 0 [access] => 1 [ordering] => 0 [featured] => 0 [featured_ordering] => 0 [image_caption] => [image_credits] => [video_caption] => [video_credits] => [hits] => 0 [params] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( [enable_css] => 1 [jQueryHandling] => 1.8remote [backendJQueryHandling] => remote [userName] => 1 [userImage] => 1 [userDescription] => 1 [userURL] => 1 [userEmail] => 0 [userFeedLink] => 1 [userFeedIcon] => 1 [userItemCount] => 30 [userItemTitle] => 1 [userItemTitleLinked] => 1 [userItemDateCreated] => 1 [userItemImage] => 1 [userItemIntroText] => 1 [userItemCategory] => 1 [userItemTags] => 1 [userItemCommentsAnchor] => 1 [userItemReadMore] => 1 [userItemOCMPlugins] => 1 [authorsListLimit] => 61 [tagItemCount] => 61 [tagItemTitle] => 1 [tagItemTitleLinked] => 1 [tagItemDateCreated] => 1 [tagItemImage] => 1 [tagItemIntroText] => 1 [tagItemCategory] => 1 [tagItemReadMore] => 1 [tagItemExtraFields] => 1 [tagOrdering] => [tagFeedLink] => 1 [tagFeedIcon] => 1 [genericItemCount] => 61 [genericItemTitle] => 1 [genericItemTitleLinked] => 1 [genericItemDateCreated] => 1 [genericItemImage] => 1 [genericItemIntroText] => 1 [genericItemCategory] => 1 [genericItemReadMore] => 1 [genericItemExtraFields] => 1 [genericFeedLink] => 1 [genericFeedIcon] => 1 [instantArticlesLimit] => 100 [instantArticlesExtraField] => 87 [instantArticlesExtraFieldON] => 2 [instantArticlesCategoriesChildren] => 0 [instantArticlesTitle] => [instantArticlesDescription] => [mainTagCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 396 [2] => 383 [3] => 424 [4] => 250 [5] => 251 [6] => 452 [7] => 252 [8] => 477 [9] => 253 [10] => 254 [11] => 255 [12] => 483 [13] => 256 [14] => 300 [15] => 257 [16] => 258 [17] => 260 ) [relatedItemsCategoriesChildren] => 1 [mobileJsonCustomHomepage] => 0 [mobileJsonQuoteModule] => 0 [mobileJsonWeatherModule] => 0 [mobileJsonLimit] => [mobileJsonObituary] => 0 [mobileApi2Enabled] => 1 [mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles [mobileApi2ImagePrefix] => h [mobileApi2ImageSuffix] => 1280 [mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg [mobileApi2TagLimit] => 50 [mobileApi2TagOrdering] => publishUp [mobileApi2TagCategories] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101 [mobileApi2TagExcludeCategories] => Array ( [0] => 318 [1] => 323 [2] => 301 [3] => 406 [4] => 417 ) ) [mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328 ) [mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329 ) [mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327 ) [mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478 ) [mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494 ) ) [mobileApi2TagsSearchLimit] => 200 [mainFeedCategories] => Array ( [0] => 240 ) [feedLimit] => 50 [mostPopularFeedLimit] => 20 [feedItemImage] => 0 [feedImgSize] => S [feedItemIntroText] => 0 [feedTextWordLimit] => [feedItemFullText] => 1 [feedTextCharacterLimit] => 300 [feedItemSubtitle] => 1 [feedItemAuthor] => 0 [feedTtl] => 60 [feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija [feedItemTags] => 0 [feedItemVideo] => 0 [feedItemGallery] => 0 [feedItemAttachments] => 0 [feedBogusEmail] => [feedTopModules] => Array ( [0] => 105 ) [feedTopFbExcludeCategories] => Array ( [0] => 243 [1] => 353 [2] => 333 ) [introTextCleanup] => 0 [introTextCleanupExcludeTags] => [introTextCleanupTagAttr] => [fullTextCleanup] => 0 [fullTextCleanupExcludeTags] => [fullTextCleanupTagAttr] => [xssFiltering] => 0 [linkPopupWidth] => 900 [linkPopupHeight] => 600 [imagesQuality] => 100 [itemImageXS] => 100 [itemImageS] => 200 [itemImageM] => 400 [itemImageL] => 600 [itemImageXL] => 900 [itemImageGeneric] => 300 [catImageWidth] => 100 [catImageDefault] => 1 [userImageWidth] => 100 [userImageDefault] => 1 [commenterImgWidth] => 48 [onlineImageEditor] => sumopaint [imageTimestamp] => 0 [imageMemoryLimit] => [socialButtonCode] => [twitterUsername] => [facebookMetatags] => 1 [facebookImage] => Medium [comments] => 1 [commentsOrdering] => DESC [commentsLimit] => 10 [commentsFormPosition] => below [commentsPublishing] => 0 [commentsReporting] => 2 [commentsReportRecipient] => [inlineCommentsModeration] => 0 [gravatar] => 1 [antispam] => 0 [recaptchaForRegistered] => 1 [akismetForRegistered] => 1 [commentsFormNotes] => 1 [commentsFormNotesText] => [frontendEditing] => 1 [showImageTab] => 1 [showImageGalleryTab] => 1 [showVideoTab] => 1 [showExtraFieldsTab] => 1 [showAttachmentsTab] => 1 [showOCMPlugins] => 1 [sideBarDisplayFrontend] => 0 [staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr [siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr [sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr [lockingArticlesCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 424 [2] => 250 [3] => 251 [4] => 452 [5] => 252 [6] => 477 [7] => 253 [8] => 254 [9] => 255 [10] => 483 [11] => 256 [12] => 257 [13] => 258 [14] => 260 ) [lockingArticlesUnit] => YEAR [lockingArticlesQuantity] => 1 [photoGalleryExtraField] => 63 [photoGalleryExtraFieldON] => 2 [videoGalleryExtraField] => 67 [videoGalleryExtraFieldON] => 2 [tickerModules] => Array ( [0] => 408 [1] => 409 ) [gaEmail] => [mergeEditors] => 1 [sideBarDisplay] => 1 [attachmentsFolder] => [hideImportButton] => 0 [googleSearch] => 0 [googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer [OCMUserProfile] => 1 [OCMUserGroup] => 4 [redirect] => 101 [adminSearch] => simple [cookieDomain] => [gatherStatistics] => 1 [article_preview_ocm_category_id] => [taggingSystem] => 1 [lockTags] => 0 [showTagFilter] => 0 [ocmTagNorm] => 0 [ocmTagNormCase] => lower [ocmTagNormAdditionalReplacements] => [recaptcha_public_key] => marko_margeta [recaptcha_private_key] => zoey2013 [recaptcha_theme] => clean [recaptchaV2] => 1 [recaptchaOnRegistration] => 0 [akismetApiKey] => [stopForumSpam] => 0 [stopForumSpamApiKey] => [showItemsCounterAdmin] => 1 [showChildCatItems] => 1 [disableCompactOrdering] => 0 [metaDescLimit] => 150 [enforceSEFReplacements] => 0 [SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya [ocmSef] => 0 [ocmSefLabelCat] => content [ocmSefLabelTag] => tag [ocmSefLabelUser] => author [ocmSefLabelSearch] => search [ocmSefLabelDate] => date [ocmSefLabelItem] => 0 [ocmSefLabelItemCustomPrefix] => [ocmSefInsertItemId] => 1 [ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseItemTitleAlias] => 1 [ocmSefInsertCatId] => 1 [ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseCatTitleAlias] => 1 [show_page_heading] => 0 [categories] => Array ( [0] => 265 ) [exclude_from_group_by_subcategories] => 0 [menu-anchor_css] => nav__link [menu_text] => 1 [menu_show] => 1 [menu-meta_description] => Najnovijia saznanja i savjeti za zdrav život. [menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, savjeti, trend, društvena mreža, život, zdravlje, moda, ljepota, dom, obitelj [secure] => 0 [obituaries_portal] => 0 [page_title] => Zdravlje [page_description] => SiteMeta Description [page_rights] => [robots] => [inheritFrom] => 0 [num_leading_items] => 2 [num_leading_columns] => 1 [leadingImgSize] => Large [num_primary_items] => 4 [num_primary_columns] => 2 [primaryImgSize] => Medium [num_secondary_items] => 4 [num_secondary_columns] => 1 [secondaryImgSize] => Small [num_links] => 4 [num_links_columns] => 1 [linksImgSize] => XSmall [catCatalogMode] => 0 [catFeaturedItems] => 1 [catOrdering] => publishUp [catPagination] => 2 [catPaginationResults] => 1 [catTitle] => 1 [catTitleItemCounter] => 1 [catDescription] => 1 [catImage] => 1 [catFeedLink] => 0 [catFeedIcon] => 0 [subCategories] => 1 [subCatColumns] => 2 [subCatTitle] => 1 [subCatTitleItemCounter] => 1 [subCatDescription] => 1 [subCatImage] => 1 [catItemTitle] => 1 [catItemTitleLinked] => 1 [catItemFeaturedNotice] => 0 [catItemAuthor] => 1 [catItemDateCreated] => 1 [catItemRating] => 0 [catItemImage] => 1 [catItemIntroText] => 1 [catItemExtraFields] => 0 [catItemHits] => 0 [catItemCategory] => 1 [catItemTags] => 1 [catItemAttachments] => 0 [catItemAttachmentsCounter] => 0 [catItemVideo] => 0 [catItemVideoAutoPlay] => 0 [catItemImageGallery] => 0 [catItemDateModified] => 0 [catItemReadMore] => 1 [catItemCommentsAnchor] => 1 [catItemOCMPlugins] => 1 [itemDateCreated] => 1 [itemTitle] => 1 [itemFeaturedNotice] => 1 [itemAuthor] => 1 [itemFontResizer] => 1 [itemPrintButton] => 0 [itemEmailButton] => 1 [itemSocialButton] => 1 [itemVideoAnchor] => 1 [itemImageGalleryAnchor] => 1 [itemCommentsAnchor] => 1 [itemRating] => 0 [itemImage] => 1 [itemImgSize] => Large [itemImageMainCaption] => 1 [itemImageMainCredits] => 1 [itemIntroText] => 0 [itemFullText] => 1 [itemExtraFields] => 1 [itemDateModified] => 1 [itemHits] => 0 [itemCategory] => 0 [itemTags] => 1 [itemAttachments] => 1 [itemAttachmentsCounter] => 1 [itemVideo] => 1 [itemVideoAutoPlay] => 0 [itemVideoCaption] => 1 [itemVideoCredits] => 1 [itemImageGallery] => 0 [itemNavigation] => 0 [itemComments] => 1 [itemTwitterButton] => 1 [itemFacebookButton] => 1 [itemGooglePlusOneButton] => 1 [itemAuthorBlock] => 0 [itemAuthorImage] => 0 [itemAuthorDescription] => 0 [itemAuthorURL] => 0 [itemAuthorEmail] => 0 [itemAuthorLatest] => 0 [itemAuthorLatestLimit] => 5 [itemRelated] => 1 [itemRelatedLimit] => 2 [itemRelatedTitle] => 1 [itemRelatedCategory] => 1 [itemRelatedImageSize] => Medium [itemRelatedIntrotext] => 0 [itemRelatedFulltext] => 0 [itemRelatedAuthor] => 0 [itemRelatedMedia] => 1 [itemRelatedImageGallery] => 1 [itemOCMPlugins] => 1 [recaptcha] => ) [initialized:protected] => 1 [separator] => . ) [metadesc] => [metadata] => robots= author= title=Od napada panike nećete umrijeti i poludjeti, a možete ih zaustaviti bez lijekova! Psihologinja ističe dva važna koraka page_title=Od napada panike nećete umrijeti i poludjeti, a možete ih zaustaviti bez lijekova! Psihologinja ističe dva važna koraka [metakey] => napad panike, jelena bupić, pshološki savjeti, strah [plugins] => {"incptvocmimagegalleryIGParameters":"default","incptvocmimagegalleryocmIGposition":"OcmAfterDisplayContent","incptvocmimagegalleryocmIGtheme":"CameraSlideshow","incptvocmimagegalleryImages":["\/images\/slike\/2024\/04\/24\/25728371.jpg","\/images\/slike\/2024\/04\/24\/26996406.jpg","\/images\/slike\/2024\/04\/24\/26245522.jpg"],"incptvocmimagegalleryImageTitles":["\/Shutterstock","\/Privatni Arhiv","\/Shutterstock"],"incptvocmimagegalleryImageDescriptions":["

Osoba izbjegavaju\u0107i mjesta i situacije samo \u2018hrani\u2019 i u\u010dvr\u0161\u0107uje svoj strah
\n\u00a0<\/p>","

Jelena Bupi\u0107: Najva\u017enije je osvijestiti da kod napada panike nismu u opasnosti i da je on produkt na\u0161ih misli<\/p>","

Lupanje srca, ubrzan puls, znojenje, valovi vru\u0107ine ili hladno\u0107e, drhtanje, osje\u0107aj gu\u0161enja, <\/strong>nedostatka zraka...naj\u010de\u0161\u0107i su simptomi<\/p>"],"incptvocmimagegalleryImageFocus":["50:50","50:50","50:50"],"incptvocmimagegalleryImageDimensions":[{"size0":"1920x1226","hd_25728371_1920.jpg":"1920x1080","k_25728371_1280.jpg":"1280x1280","k_25728371_1024.jpg":"1024x1024","k_25728371_640.jpg":"640x640","k_25728371_480.jpg":"480x480","k_25728371_340.jpg":"340x340","k_25728371_220.jpg":"220x220","o_25728371_1280.jpg":"1280x817","o_25728371_1024.jpg":"1024x653","o_25728371_640.jpg":"640x408","o_25728371_480.jpg":"480x306","o_25728371_340.jpg":"340x217","o_25728371_220.jpg":"220x140","h_25728371_1280.jpg":"1280x854","h_25728371_1024.jpg":"1024x683","h_25728371_640.jpg":"640x427","h_25728371_480.jpg":"480x320","h_25728371_340.jpg":"340x227","h_25728371_220.jpg":"220x147","pp_25728371_1280.jpg":"1280x1628","pp_25728371_1024.jpg":"1024x1303","pp_25728371_640.jpg":"640x814","pp_25728371_480.jpg":"480x611","pp_25728371_340.jpg":"340x432","pp_25728371_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x2581","hd_26996406_1920.jpg":"1920x1080","k_26996406_1280.jpg":"1280x1280","k_26996406_1024.jpg":"1024x1024","k_26996406_640.jpg":"640x640","k_26996406_480.jpg":"480x480","k_26996406_340.jpg":"340x340","k_26996406_220.jpg":"220x220","o_26996406_1280.jpg":"1280x1720","o_26996406_1024.jpg":"1024x1376","o_26996406_640.jpg":"640x860","o_26996406_480.jpg":"480x645","o_26996406_340.jpg":"340x457","o_26996406_220.jpg":"220x295","h_26996406_1280.jpg":"1280x854","h_26996406_1024.jpg":"1024x683","h_26996406_640.jpg":"640x427","h_26996406_480.jpg":"480x320","h_26996406_340.jpg":"340x227","h_26996406_220.jpg":"220x147","pp_26996406_1280.jpg":"1280x1628","pp_26996406_1024.jpg":"1024x1303","pp_26996406_640.jpg":"640x814","pp_26996406_480.jpg":"480x611","pp_26996406_340.jpg":"340x432","pp_26996406_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x940","hd_26245522_1920.jpg":"1920x1080","k_26245522_1280.jpg":"1280x1280","k_26245522_1024.jpg":"1024x1024","k_26245522_640.jpg":"640x640","k_26245522_480.jpg":"480x480","k_26245522_340.jpg":"340x340","k_26245522_220.jpg":"220x220","o_26245522_1280.jpg":"1280x626","o_26245522_1024.jpg":"1024x501","o_26245522_640.jpg":"640x313","o_26245522_480.jpg":"480x235","o_26245522_340.jpg":"340x166","o_26245522_220.jpg":"220x107","h_26245522_1280.jpg":"1280x854","h_26245522_1024.jpg":"1024x683","h_26245522_640.jpg":"640x427","h_26245522_480.jpg":"480x320","h_26245522_340.jpg":"340x227","h_26245522_220.jpg":"220x147","pp_26245522_1280.jpg":"1280x1628","pp_26245522_1024.jpg":"1024x1303","pp_26245522_640.jpg":"640x814","pp_26245522_480.jpg":"480x611","pp_26245522_340.jpg":"340x432","pp_26245522_220.jpg":"220x280"}],"incptvocmimagegalleryImageUseInGallery":["1","1","1"]} [language] => * [multi_author] => 0 [type_id] => 100 [category] => TableOCMCategory Object ( [id] => 265 [name] => Zdravlje [alias] => zdravlje [description] => [parent] => 254 [extraFieldsGroup] => 9 [published] => 1 [image] => [access] => 1 [ordering] => 7 [params] => {"inheritFrom":"254","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"} [trash] => 0 [plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""} [language] => * [container] => 0 [container_name] => [_tbl:protected] => #__ocm_categories [_tbl_key:protected] => id [_tbl_keys:protected] => Array ( [0] => id ) [_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object ( [name] => mysqli [serverType] => mysql [connection:protected] => mysqli Object ( [affected_rows] => 1 [client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $ [client_version] => 50012 [connect_errno] => 0 [connect_error] => [errno] => 0 [error] => [error_list] => Array ( ) [field_count] => 18 [host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP [info] => [insert_id] => 0 [server_info] => 5.5.30 [server_version] => 50530 [stat] => Uptime: 7369036 Threads: 6 Questions: 1525638430 Slow queries: 4638820 [sqlstate] => 00000 [protocol_version] => 10 [thread_id] => 110526922 [warning_count] => 0 ) [nameQuote:protected] => ` [nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00 [_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb [count:protected] => 56 [cursor:protected] => [debug:protected] => [limit:protected] => 0 [log:protected] => Array ( ) [timings:protected] => Array ( ) [callStacks:protected] => Array ( ) [offset:protected] => 0 [options:protected] => Array ( [driver] => mysqli_exabyte [host] => 127.0.0.1 [user] => proxy_user_front03 [password] => b3hX5DrKwjx6 [database] => sdproductiondb [prefix] => sk_ [select] => 1 [port] => 6033 [socket] => ) [sql:protected] => JDatabaseQueryMysqli Object ( [offset:protected] => 0 [limit:protected] => 0 [db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object *RECURSION* [sql:protected] => [type:protected] => select [element:protected] => [select:protected] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => SELECT [elements:protected] => Array ( [0] => category.* [1] => IF(ISNULL(container.catid),false,true) AS container [2] => container.name AS container_name [3] => SEFURL_cr.menuItemID AS sefurl_belonging_menu_item ) [glue:protected] => , ) [delete:protected] => [update:protected] => [insert:protected] => [from:protected] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => FROM [elements:protected] => Array ( [0] => `#__ocm_categories` AS `category` ) [glue:protected] => , ) [join:protected] => Array ( [0] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => LEFT JOIN [elements:protected] => Array ( [0] => #__ocm_containers AS container ON category.id = container.catid ) [glue:protected] => , ) [1] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => LEFT JOIN [elements:protected] => Array ( [0] => #__ocm_sefurl_category_menu_relation AS SEFURL_cr ON category.id = SEFURL_cr.categoryID ) [glue:protected] => , ) ) [set:protected] => [where:protected] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => WHERE [elements:protected] => Array ( [0] => `category`.`id` = '240' ) [glue:protected] => AND ) [group:protected] => [having:protected] => [columns:protected] => [values:protected] => [order:protected] => [autoIncrementField:protected] => [call:protected] => [exec:protected] => [union:protected] => [unionAll:protected] => [selectRowNumber:protected] => ) [tablePrefix:protected] => sk_ [utf:protected] => 1 [utf8mb4:protected] => 1 [errorNum:protected] => 0 [errorMsg:protected] => [transactionDepth:protected] => 0 [disconnectHandlers:protected] => Array ( ) [ocmConfig] => Array ( ) ) [_trackAssets:protected] => [_rules:protected] => [_locked:protected] => [_autoincrement:protected] => 1 [_observers:protected] => JObserverUpdater Object ( [aliases:protected] => Array ( ) [observers:protected] => Array ( ) [doCallObservers:protected] => 1 ) [_columnAlias:protected] => Array ( ) [_jsonEncode:protected] => Array ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [year_lookup] => 0 [link] => /mozaik/zdravlje ) [additional_categories] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 482 [name] => Premium [alias] => premium [parent] => 240 [published] => 1 [trash] => 0 [link] => /vinski-podrum-stari/sponzori ) [1] => stdClass Object ( [id] => 265 [name] => Zdravlje [alias] => zdravlje [parent] => 254 [published] => 1 [trash] => 0 [link] => /mozaik/zdravlje ) ) [link] => /mozaik/zdravlje/od-napada-panike-necete-umrijeti-i-poludjeti-a-mozete-ih-zaustaviti-bez-lijekova-psihologinja-istice-dva-vazna-koraka-1384015 [printLink] => /mozaik/zdravlje/od-napada-panike-necete-umrijeti-i-poludjeti-a-mozete-ih-zaustaviti-bez-lijekova-psihologinja-istice-dva-vazna-koraka-1384015?tmpl=component&print=1 [tags] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 633711 [name] => napad panike [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 2021-03-18 20:04:25 [main_article_id] => 0 [alias] => napad-panike [link] => /tag/napad-panike ) [1] => stdClass Object ( [id] => 757008 [name] => jelena bupić [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 2024-04-26 16:35:59 [main_article_id] => 0 [alias] => jelena-bupic [link] => /tag/jelena-bupic ) [2] => stdClass Object ( [id] => 757009 [name] => pshološki savjeti [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 2024-04-26 16:35:59 [main_article_id] => 0 [alias] => psholoski-savjeti [link] => /tag/psholoski-savjeti ) [3] => stdClass Object ( [id] => 227246 [name] => strah [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => strah [link] => /tag/strah ) ) [imageXSmall] => [imageSmall] => [imageMedium] => [imageLarge] => [imageXLarge] => [extraFields] => stdClass Object ( [SuperscriptTitle] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => STRAH JE NAJGORI [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [contains_infographic] => stdClass Object ( [id] => 61 [name] => Contains Infographic [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 4 [alias] => contains_infographic ) [Withoutads] => stdClass Object ( [id] => 62 [name] => Without ads [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 5 [alias] => Withoutads ) [Photo_gallery] => stdClass Object ( [id] => 63 [name] => Photo gallery [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 6 [alias] => Photo_gallery ) [promo] => stdClass Object ( [id] => 64 [name] => Promo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 7 [alias] => promo ) [contains_video] => stdClass Object ( [id] => 67 [name] => Contains video [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 9 [alias] => contains_video ) [premium_content] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) [exclude_comments] => stdClass Object ( [id] => 69 [name] => Exclude comments [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 11 [alias] => exclude_comments ) [open_link_in_new_window] => stdClass Object ( [id] => 70 [name] => Open link in new window [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 12 [alias] => open_link_in_new_window ) [horizontal_crop_of_the_main_photo] => stdClass Object ( [id] => 71 [name] => Horizontal crop of the main photo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 13 [alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo ) [no_index] => stdClass Object ( [id] => 73 [name] => No-index [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 15 [alias] => no_index ) [no_cache] => stdClass Object ( [id] => 74 [name] => No-cache [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 16 [alias] => no_cache ) [dont_show_on_the_front_page] => stdClass Object ( [id] => 77 [name] => Don't show on the front page [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 17 [alias] => dont_show_on_the_front_page ) [related_on_bottom] => stdClass Object ( [id] => 78 [name] => Related on bottom [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 18 [alias] => related_on_bottom ) [live_button] => stdClass Object ( [id] => 79 [name] => Live button [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 19 [alias] => live_button ) [instant_articles] => stdClass Object ( [id] => 87 [name] => Instant articles [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 28 [alias] => instant_articles ) [s_preporucuje] => stdClass Object ( [id] => 91 [name] => S preporučuje [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 29 [alias] => s_preporucuje ) [s_voli] => stdClass Object ( [id] => 92 [name] => S voli [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 30 [alias] => s_voli ) [layout_with_three_photos] => stdClass Object ( [id] => 93 [name] => Layout with three photos [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 31 [alias] => layout_with_three_photos ) [gallery_in_the_article] => stdClass Object ( [id] => 94 [name] => Gallery in the article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 32 [alias] => gallery_in_the_article ) [required_views] => stdClass Object ( [id] => 95 [name] => Required views [value] => 0 [type] => textfield [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 33 [alias] => required_views ) [fullhd_image] => stdClass Object ( [id] => 96 [name] => FullHD image [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 34 [alias] => fullhd_image ) [CitySelect] => stdClass Object ( [id] => 97 [name] => City Select [value] => (0) [type] => select [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 35 [alias] => CitySelect ) [paid_article] => stdClass Object ( [id] => 98 [name] => Paid Article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 36 [alias] => paid_article ) [SD_na_licu_mjesta] => stdClass Object ( [id] => 99 [name] => SD na licu mjesta [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 37 [alias] => SD_na_licu_mjesta ) [Important_article] => stdClass Object ( [id] => 100 [name] => Important article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 38 [alias] => Important_article ) ) [attachments] => Array ( ) [cleanTitle] => Od napada panike nećete umrijeti i poludjeti, a možete ih zaustaviti bez lijekova! Psihologinja ističe dva važna koraka [num_of_authors] => 0 [author] => Joomla\CMS\User\User Object ( [isRoot:protected] => [id] => [name] => [username] => [email] => [password] => [password_clear] => [block] => [sendEmail] => [registerDate] => [lastvisitDate] => [activation] => [params] => [groups] => Array ( ) [guest] => 1 [lastResetTime] => [resetCount] => [requireReset] => [_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( ) [initialized:protected] => [separator] => . ) [_authGroups:protected] => [_authLevels:protected] => [_authActions:protected] => [_errorMsg:protected] => [userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [link] => /autor/2024-05-11-14-12-50-264 [profile] => stdClass Object ( [id] => 1342 [gender] => m [description] => [image] => 1342.png [url] => [group] => 0 [plugins] => {"customparams_author_school":"","customparams_author_title":"","customparams_author_title_categoryid":"3","customparams_fb_link":"","customparams_tw_link":""} ) [avatar] => /components/com_ocm/images/placeholder/user.png ) [numOfComments] => 0 [mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2024/04/24/25728371.jpg [galleryCount] => 3 [hasImage] => 1 [mainImageAuthor] => /Shutterstock [mainImageDesc] =>

Osoba izbjegavajući mjesta i situacije samo ‘hrani’ i učvršćuje svoj strah
 

[popup_gallery] => Array ( [0] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2024/04/24/25728371.jpg [title] =>

Osoba izbjegavajući mjesta i situacije samo ‘hrani’ i učvršćuje svoj strah
 

/Shutterstock ) [1] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2024/04/24/26996406.jpg [title] =>

Jelena Bupić: Najvažnije je osvijestiti da kod napada panike nismu u opasnosti i da je on produkt naših misli

/Privatni Arhiv ) [2] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2024/04/24/26245522.jpg [title] =>

Lupanje srca, ubrzan puls, znojenje, valovi vrućine ili hladnoće, drhtanje, osjećaj gušenja, nedostatka zraka...najčešći su simptomi

/Shutterstock ) ) [bgPosition] => [text] => {OCMSplitter}

Strah je normalna reakcija na opasnost u okolini i služi nam kako bismo mogli preživjeti stvarnu prijetnju. Strah u nama izaziva reakcije borbe, bijega ili zamrzavanja, na način da aktivira mehanizme koji će nam pomoći u suočavanju sa samom opasnosti.

Zamislimo situaciju u kojoj šetate mračnom ulicom nakon stresnog dana na poslu i u daljini vidite kako vam se približava nepoznata osoba. Jako je kasno, a vi ste sami, umorni i pod stresom. Izgleda vam kao da će osoba u daljini baš vas napasti i opljačkati. U ponudi imate već spomenute tri opcije – ili ćete bježati, ili ćete se boriti, ili ćete se zamrznuti i pokušati biti “neprimjetni”.

U tim situacijama dišemo brže kako bi mišići dobili više kisika, srce kuca brže kako bi opskrbilo mišiće potrebnim tvarima, znojimo se više kako bi se tijelo rashladilo... Dakle pričamo o tjelesnim promjenama koje su našim predcima, a sada i nama od koristi u situacijama realnih i stvarnih opasnosti. Kada više nema realne opasnosti, strah brzo prolazi.

Problem nastaje kada se naše tijelo aktivira na ovaj način i kada zapravo ne postoji opasnost. Osoba koju smo vidjeli u daljini u mraku skrenula je u obližnju ulicu i više nam nije prijetnja, ali mi i dalje ostajemo emocionalno pobuđeni i mislimo da će nam se nešto loše dogoditi. Tada je riječ o napadu panike – osjećamo strah i kada nema prave opasnosti, jer smo krivo interpretirali znakove fiziološkog uzbuđenja u tijelu. Što to znači?

Niste jedini, to se često događa

– To znači da smo strah i sve popratne tjelesne simptome, znojenje, vrtoglavicu, lupanje srca, kratak dah, krivo interpretirali. Osoba je mislila da je u opasnosti, kad zapravo stvarne prijetnje nema. Kad pričamo o pogrešnim interpretacijama, zgodno je prisjetiti se pjesme od Silentea, samo ovdje nije riječ o ušima već o mislima, pa možemo reći “Mene moje misli lažu” – objašnjava nam Jelena Bupić, psihologinja i edukantica bihevioralno-kognitivne psihoterapije.

---

image

Jelena Bupić: Najvažnije je osvijestiti da kod napada panike nismu u opasnosti i da je on produkt naših misli

/Privatni Arhiv
---

– U nekim sljedećim situacijama postajemo pretjerano usmjereni na sve fizičke promjene i znakove koje osjećamo u tijelu te pogrešno tumačimo. Javljaju nam se misli da ćemo npr. dobiti infarkt ili da ćemo naprosto poludjeti. Iz situacije u situaciju prenosimo strah koji smo prvotno krivo naučili. Tumačeći fiziološke znakove paničnog napada krivo, mozgu šaljemo signal da smo u opasnosti (koje zapravo nema) te dolazi do razvoja paničnog poremećaja.

– Neke osobe osjećaju povišene razine anksioznosti kada im se dogodi nešto loše. Pod ta neugodna životna iskustva spadaju razni događaji, kao što su prometna nesreća, rastava, smrt bliske osobe, bolest, otkaz na poslu, nešto što nam se čini nesavladivo, npr. javni nastup, rođenje djeteta i slično. Neki ljudi, uslijed povećane razine anksioznosti koju osjećaju, podložniji su razvoju napada panike te upravo prvi panični napad povezuju sa stresnim životnim događajem. Jedna od 10 osoba na svijetu doživi barem jedan napad panike u životu, najčešće do tridesete godine života. To je epizoda intenzivnog osjećaja straha, tjeskobe i nelagode koja se pojavljuje naglo, može nam se činiti “iz vedra neba”. Traje relativno kratko, obično oko 5 minuta, iako osobi koja doživljava panični napad može djelovati kao cijela vječnost. Napad vrlo rijetko traje duže od 20-30 minuta – kaže psihologinja.

Ističe kako pojave paničnih napada uveliko smanjuje kvalitetu života, ali utječe i na društveni život koji se drastično narušava. Osobe koje proživljavaju ovakvu “agoniju” često misle da su jedine kojima se to događa, međutim, ovi napadi vrlo su česti i uobičajeni te, što je najvažnije – mogu se kontrolirati!

Što je uopće napad panike i kako da tu pojavu, ukoliko nam se dogodi, ne pobrkamo s nekim drugim zdravstvenim stanjem? Kako spriječiti te nemile situacije, kako ih liječiti i kako izaći iz začaranog paničnog kruga u kojem se nađu mnoge osobe koje dožive ovo stanje? Dakle, kako bi znali prepoznati znakove napada panike, razumjeli što se s nama točno događa te saznali kako se ponašati i pomoći si u razgovoru nam je rekla i sve objasnila dubrovačka psihologinja Jelena Bupić.

Koji su simptomi napada panike?

– Napad panike obilježavaju fizičke promjene koje doživljavamo u tijelu i specifične, negativne misli koje se javljaju u ovim situacijama. Nekim ljudima panični napadi javljaju se u točno određenim situacijama koje im izazivaju anksioznost, npr. vožnja avionom, liftom, vlakom, gužva na javnim mjestima, visina, javni nastup...

Dvije vrste ponašanja

Neki od uobičajenih fizičkih ili tjelesnih simptoma odnose se na lupanje srca, ubrzan puls, znojenje, valove vrućine ili hladnoće, drhtanje, osjećaj gušenja, nedostatka zraka ili vrlo brzog disanja. Osoba može osjećati bolove u prsima ili drugim dijelovima tijela, osjećati vrtoglavicu, slabost, mučninu. Naravno, osoba koja doživljava napad panike ne doživljava sve spomenute simptome. Kad su u pitanju kognitivni simptomi, prisutne su zastrašujuće i katastrofične misli da će se nešto užasno dogoditi, pa osoba može misliti da će doživjeti srčani udar, da će umrijeti, da neće moći disati i da će se ugušiti, da će izgubiti kontrolu, poludjeti, pa do toga da će umrijeti.

Za razliku od jedne epizode paničnog napada, kada pričamo o paničnom poremećaju znači da postoje ponavljajući neočekivani, nepredvidljivi napadi panike koje prati intenzivan strah. Osobu je strah mogućih budućih napada ili je strah posljedica budućih napada panike. Boji se gubitka kontrole, srčanog udara, misli da će poludjeti...

Osobe s paničnim poremećajem prilagođavaju se svojim simptomima mijenjajući svoje ponašanje, tako da ono što prije nisu izbjegavali sada izbjegavaju kako bi umanjili šanse ponovne pojave napada panike te kako bi se osjećali sigurno. Izbjegavaju se situacije i događaji koji mogu dovesti ili su već prije doveli do napada, određena mjesta u kojima se napad prije zbio. Prije nego li stručnjak za mentalno zdravlje utvrdi da se radi o paničnom poremećaju, potrebno je razlučiti radi li se o nekom drugom medicinskom stanju kod kojeg su prisutni simptomi koji oponašaju paniku.

---

image

Lupanje srca, ubrzan puls, znojenje, valovi vrućine ili hladnoće, drhtanje, osjećaj gušenja, nedostatka zraka...najčešći su simptomi

/Shutterstock
---

Koji su to faktori koji potiču ponavljanje ovih napada?

– Dva su faktora, tj. dvije vrste ponašanja svakako se izdvajaju kao nešto što održava napade panike i anksioznost. Prvo ponašanje je izbjegavanje situacija koje stvaraju neugodu. U tom trenutku nam se izbjegavanje čini kao dobra ideja, kratkotrajno nam daju osjećaj olakšanja, ali dugotrajno samo produljuju i pogoršavaju anksioznost, čine je težom. Izbjegavajući one situacije u kojima bismo možda osjećali veliku nelagodu, vodi do toga da anksioznost jača, a šanse da se sljedeći put upustimo i suočimo s neugodnom situacijom sve su manje. Ako se osoba boji letjeti avionom, doživljava veliki strah pri samoj pomisli da se nalazi u zračnoj luci, a prvi put kad se odluči doći na željenu destinaciju drugim prijevoznim sredstvom osjetit će veliko olakšanje.

Drugi put će se sjetiti kako je “riješila” problem prvi put te će opet odabrati neko drugo prijevozno sredstvo. Svakim novim izbjegavanjem aviona osoba još više učvršćuje svoju anksioznost. No što kada se može dovesti na željenu destinaciju samo avionom, što onda? Ovakvim izbjegavanjem anksioznih situacija osoba ne uči kako tolerirati svoju anksioznost, ne uči kako se suočavati sa situacijama kojih se boji, osoba uopće nema priliku naučiti kako letenje avionom i nije tako opasno kao što misli. Ono što dobivamo izbjegavanjem je trenutno olakšanje, ali dugoročno na taj način “hranimo” svoju anksioznost. Nasuprot tome, kada se suočimo sa svojim strahom, trenutno možemo biti jako uznemireni, ali dugoročno pomažemo sebi savladati anksioznost. Osoba koja doživljava napade panike na određenom mjestu ili u određenoj situaciji, kao rješenje svojih problema može se prestati pojavljivati na tim mjestima ili u tim situacijama.

’Za svaki slučaj’

Osoba izbjegavajući mjesta i situacije samo “hrani” i učvršćuje svoj strah. Drugo ponašanje kojem ljudi pribjegavaju kada se osjećaju jako anksiozni je tzv. sigurnosno ponašanje. To je ponašanje sve ono što osoba čini kako bi se zaštitila od anksioznosti, kako bi u situaciji koja joj izaziva strah mogla imati kakvu takvu sigurnost. Student koji se boji odgovarati pred kolegama kao sigurnosno ponašanje odabire uvijek na predavanju sjediti u zadnjoj klupi, osoba koja je doživjela napad panike sljedeći put nosi sa sobom papirnatu vrećicu za slučaj da joj pozli ili nosi tablete sa sobom “za svaki slučaj”. Odlaženje na mjesta koja nam izazivaju anksioznost samo u društvu osobe kojoj vjerujemo i uz koju se osjećamo sigurno još je jedno od sigurnosnih ponašanja. Takvu osobu nazivamo “sigurnosna osoba”.

Prirodno je i ljudski da se želimo zaštititi od boli i neugodnih iskustava, ali kod napada panike stvarna opasnost zapravo ne postoji, pa izbjegavanjem i sigurnosnim ponašanjima produbljujemo paniku, strah i brigu, te si oduzimamo priliku naučiti kako opasnost u tim situacijama nije realna.

Negativne, zastrašujuće misli dodatno podgrijavaju paniku...

– Ono što mislimo i način na koji objašnjavamo što se s nama događa kada primjećujemo fiziološke senzacije u tijelu tijekom paničnog napada stvaraju krug panike koji je nekada teško prekinuti. Kao da to nije dovoljno, prethodno iskustvo panike vodi nas do novih negativnih misli kada se sjetimo da bismo se opet mogli naći u istoj situaciji. To nas, nažalost, čini još osjetljivijima te povećava vjerojatnost novih napada. Nekako su opet prikladni stihovi Silenteove pjesme “Mene moje srce mulja, a um obmanjuje” – pojašnjava.

Koliko sve to utječe na kvalitetu svakodnevnog života?

– S obzirom na karakteristiku paničnih napada da su naoko nepredvidljivi te da osoba ima osjećaj gubitka kontrole, doživljaj da joj je svakodnevni život ograničen nije rijedak. Posebno je to slučaj kod osoba s paničnim poremećajem koji kao način nošenja s napadima prakticiraju izbjegavanje situacija koje su potencijalno rizične za nove napade. Osobe se znaju prilagođavati simptomima panike, pa npr. ne koriste više lift kako bi izbjegli situaciju da ostanu zaglavljeni. Također, panični napadi mogu utjecati na interpersonalno funkcioniranje osobe tako da se, izbjegavajući, kako sam sva potencijalno rizična mjesta i situacije za razvoj panike, društveni život drastično narušava. Tu su i “sigurnosne osobe” koje im daju osjećaj sigurnosti kad su uz njih.

Nije rijetkost da vozač ne može sam voziti automobil nakon što položi vozački ispit. Uvijek uz njega treba biti određena osoba, no s vremenom takvo ponašanje može postati disfunkcionalno na način da se ne razmatra sljedeći korak – samostalna vožnja, već postoji samo vožnja uz tu osobu. Odnos između “sigurnosne osobe” i osobe koja osjeća povišenu anksioznost tijekom vožnje tako se može narušiti, postaju teret “sigurnosnoj osobi”, a to su najčešće nama neke bliske osobe.

Može li se osoba riješiti napada panike?

– Napad panike svakako ne predstavlja ozbiljnu mentalnu bolest. Dapače, oni su vrlo česti i uobičajeni. Dakle, nije nešto što se događa samo vama i zbog čega bi trebali misliti da “s vama nešto nije u redu”. Mnogi doživljavaju napade panike određeno vrijeme, ali onda ti napadi nestanu.

Kod drugih pak napadi traju dulje vrijeme, te je moguć razvoj paničnog poremećaja. Međutim, adekvatnom stručnom pomoći velike su šanse da će doći do ublažavanja simptoma i da će osoba razviti vještine koje će joj pomoći tolerirati anksioznost kroz život. Najučinkovitiji psihoterapijski tretmana u borbi s napadima panike jest bihevioralno-kognitivna terapija, za koju postoje dokazi o vrlo visokoj učinkovitosti, čak od 75 do 90 posto – kaže nam psihologinja.

Dvije stvari 

Kako pobijediti ovo stanje?

– Iako je podrška stručne osobe vrlo bitna, generalno je korisno usvojiti tehniku abdominalnog disanja. To je i prvi korak u bihevioralno-kognitivnom tretmanu panike. Kontroliranim abdominalnim disanjem tijekom paničnog napada simptomi koje osjećamo u tijelu mogu se smanjiti, anksioznost se neće povećavati, nećete biti u potrebi pribjegavati sigurnosnim ponašanjima, raznim izbjegavanjima, te ćete na taj način zaustaviti krug panike.

Naravno, ovu tehniku potrebno je jako dobro usvojiti prije nego li je koristite kao način upravljanja anksioznošću. Poželjno je duboko disanje iz trbuha vježbati dva puta dnevno po 5 minuta, u početku obavezno kada smo u opuštenom stanju.

Ipak, kod češćih napada panike koji vas već ograničavaju u svakodnevnom životu poželjno je javiti se stručnjaku mentalnog zdravlja, psihologu ili psihijatru, koji će vas kroz tretman ojačati i pomoći vam kako da si sami pomognete jednog dana kada stručnjak ne bude uz vas.

Svi koji će nekad ili već jesu doživjeli napad panike, bilo bi dobro da zapamte dvije stvari. Panika, strah, anksioznost normalni su tjelesni osjećaji i od njih nećete umrijeti ni poludjeti. U paničnom napadu mislimo da je situacija u kojoj se nalazimo stvarno opasna, ali to je samo naša misao, a situacija nije stvarno opasna. I druga stvar, ako je ikako moguće nemojte bježati iz situacije koja vam izaziva anksioznost, pokušajte pričekati. Panični napad ne traje zauvijek, oko 5 minuta, ako pričekate, intenzivni strah će proći..

[event] => stdClass Object ( [BeforeDisplay] => [AfterDisplay] => [AfterDisplayTitle] => [BeforeDisplayContent] => [AfterDisplayContent] => [OCMBeforeDisplay] => [OCMAfterDisplay] => [OCMAfterDisplayTitle] => [OCMBeforeDisplayContent] => [OCMAfterDisplayContent] =>
/Shutterstock /Privatni Arhiv /Shutterstock
/Shutterstock

Osoba izbjegavajući mjesta i situacije samo ‘hrani’ i učvršćuje svoj strah
 

/Privatni Arhiv

Jelena Bupić: Najvažnije je osvijestiti da kod napada panike nismu u opasnosti i da je on produkt naših misli

/Shutterstock

Lupanje srca, ubrzan puls, znojenje, valovi vrućine ili hladnoće, drhtanje, osjećaj gušenja, nedostatka zraka...najčešći su simptomi

[OCMUserDisplay] => [OCMCommentsCounter] => [OCMCommentsBlock] => ) [jcfields] => Array ( ) [image] => [imageWidth] => 600 [comments] => Array ( ) [absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/zdravlje/od-napada-panike-necete-umrijeti-i-poludjeti-a-mozete-ih-zaustaviti-bez-lijekova-psihologinja-istice-dva-vazna-koraka-1384015 [emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=c200680646db69408987af3071f9b426f2faaa3f [twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Od+napada+panike+ne%C4%87ete+umrijeti+i+poludjeti%2C+a+mo%C5%BEete+ih+zaustaviti+bez+lijekova%21+Psihologinja+isti%C4%8De+dva+va%C5%BEna+koraka&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fmozaik%2Fzdravlje%2Fod-napada-panike-necete-umrijeti-i-poludjeti-a-mozete-ih-zaustaviti-bez-lijekova-psihologinja-istice-dva-vazna-koraka-1384015 [socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fmozaik%2Fzdravlje%2Fod-napada-panike-necete-umrijeti-i-poludjeti-a-mozete-ih-zaustaviti-bez-lijekova-psihologinja-istice-dva-vazna-koraka-1384015 )
Array ( [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => STRAH JE NAJGORI [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [3] => stdClass Object ( [id] => 61 [name] => Contains Infographic [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 4 [alias] => contains_infographic ) [4] => stdClass Object ( [id] => 62 [name] => Without ads [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 5 [alias] => Withoutads ) [5] => stdClass Object ( [id] => 63 [name] => Photo gallery [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 6 [alias] => Photo_gallery ) [6] => stdClass Object ( [id] => 64 [name] => Promo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 7 [alias] => promo ) [8] => stdClass Object ( [id] => 67 [name] => Contains video [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 9 [alias] => contains_video ) [9] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) [10] => stdClass Object ( [id] => 69 [name] => Exclude comments [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 11 [alias] => exclude_comments ) [11] => stdClass Object ( [id] => 70 [name] => Open link in new window [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 12 [alias] => open_link_in_new_window ) [12] => stdClass Object ( [id] => 71 [name] => Horizontal crop of the main photo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 13 [alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo ) [13] => stdClass Object ( [id] => 73 [name] => No-index [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 15 [alias] => no_index ) [14] => stdClass Object ( [id] => 74 [name] => No-cache [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 16 [alias] => no_cache ) [15] => stdClass Object ( [id] => 77 [name] => Don't show on the front page [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 17 [alias] => dont_show_on_the_front_page ) [16] => stdClass Object ( [id] => 78 [name] => Related on bottom [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 18 [alias] => related_on_bottom ) [17] => stdClass Object ( [id] => 79 [name] => Live button [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 19 [alias] => live_button ) [26] => stdClass Object ( [id] => 87 [name] => Instant articles [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 28 [alias] => instant_articles ) [27] => stdClass Object ( [id] => 91 [name] => S preporučuje [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 29 [alias] => s_preporucuje ) [28] => stdClass Object ( [id] => 92 [name] => S voli [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 30 [alias] => s_voli ) [29] => stdClass Object ( [id] => 93 [name] => Layout with three photos [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 31 [alias] => layout_with_three_photos ) [30] => stdClass Object ( [id] => 94 [name] => Gallery in the article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 32 [alias] => gallery_in_the_article ) [31] => stdClass Object ( [id] => 95 [name] => Required views [value] => 0 [type] => textfield [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 33 [alias] => required_views ) [32] => stdClass Object ( [id] => 96 [name] => FullHD image [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 34 [alias] => fullhd_image ) [33] => stdClass Object ( [id] => 97 [name] => City Select [value] => (0) [type] => select [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 35 [alias] => CitySelect ) [34] => stdClass Object ( [id] => 98 [name] => Paid Article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 36 [alias] => paid_article ) [35] => stdClass Object ( [id] => 99 [name] => SD na licu mjesta [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 37 [alias] => SD_na_licu_mjesta ) [36] => stdClass Object ( [id] => 100 [name] => Important article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 38 [alias] => Important_article ) )
StoryEditorOCM
ZdravljeSTRAH JE NAJGORI

Od napada panike nećete umrijeti i poludjeti, a možete ih zaustaviti bez lijekova! Psihologinja ističe dva važna koraka

Piše Sara Šarić
26. travnja 2024. - 16:35

Strah je normalna reakcija na opasnost u okolini i služi nam kako bismo mogli preživjeti stvarnu prijetnju. Strah u nama izaziva reakcije borbe, bijega ili zamrzavanja, na način da aktivira mehanizme koji će nam pomoći u suočavanju sa samom opasnosti.

Zamislimo situaciju u kojoj šetate mračnom ulicom nakon stresnog dana na poslu i u daljini vidite kako vam se približava nepoznata osoba. Jako je kasno, a vi ste sami, umorni i pod stresom. Izgleda vam kao da će osoba u daljini baš vas napasti i opljačkati. U ponudi imate već spomenute tri opcije – ili ćete bježati, ili ćete se boriti, ili ćete se zamrznuti i pokušati biti “neprimjetni”.

U tim situacijama dišemo brže kako bi mišići dobili više kisika, srce kuca brže kako bi opskrbilo mišiće potrebnim tvarima, znojimo ...

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
11. svibanj 2024 16:12