stdClass Object
(
[id] => 602670
[title] => Na prijedlog liječnika činimo sebi golemu štetu, a da nismo ni svjesni: čak dvije trećine ovih pretraga je nepotrebno, a izlaganje izaziva rak, upozorava splitska doktorica
[alias] => na-prijedlog-lijecnika-cinimo-sebi-golemu-stetu-a-da-nismo-ni-svjesni-cak-dvije-trecine-ovih-pretraga-je-nepotrebno-a-izlaganje-izaziva-rak-upozorava-splitska-doktorica
[catid] => 265
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
Zračenje kojem smo svakodnevno izloženi obično se povezuje s razvojem raka i nekim nasljednim rizicima, dok njegova veza sa srčanim bolestima i moždanim udarom nije tako dobro poznata i oko nje se javnost ne zabrinjava previše. Sada su ruski znanstvenici objavili rezultate recentne studije koja je utvrdila da produžena izloženost niskoj dozi zračenja poput onog koje nastaje radom rendgenskih ili CT uređaja može povećati rizik za hipertenziju/visoki tlak.
Istraživači su se u istraživanju koristili podacima prikupljenima od 22.300 ispitanika u velikom nuklearnom objektu Mayak u Rusiji. Sudionici istraživanja su zračenju bili izloženi prosječno 18 godina, a više od polovice njih bilo je zaposleno barem desetljeće. Istraživači su otkrili da je 8,425 zaposlenika - ili oko 38% - imalo očitanja krvnog tlaka na ili iznad 140/90, a učestalost visokog krvnog tlaka značajno je povezana s kumulativnom dozom zračenja.
Za ilustraciju, trenutni prag visokog krvnog tlaka u Sjedinjenim Državama je 130/80. Najveći rizik za previsoki krvni tlak imali su ispitanici koji su bili najizloženiji zračenju, a hipertenzija je kod osoba uključenih u studiju bila povezana i s povećanjem rizika za moždani udar.
Svake godine zaposleni u tvornici bili su podvrgnuti barem jednom sveobuhvatnom zdravstvenom pregledu, uključujući kompletne laboratorijske pretrage. Zanimljiv je podatak da je stopa u novoj studiji bila veća od učestalosti visokog krvnog tlaka pronađenog među japanskim građanima koji su preživjeli zračenje atomskih bombi koje su pale u Hirošimu i Nagasaki 1945. godine. No, ipak niža od rizika procijenjenog među članovima ekipa koje su provodile dane ili mjesece u Černobilu, sanirajući posljedice eksplozije 1986. u Ukrajini.
Nužno informiranje javnosti
Ionizirajuće zračenje je oblik energije kojem je sve veći broj ljudi izložen svakoga dana, posebno kada se podvrgavaju dijagnostičkim ispitivanjima pomoću rendgenskih snimki i CT-a, ili kompjutorskom tomografijom.
- Potrebno je informirati javnost da ne samo visoke doze zračenja, već i niske do umjerene doze također povećavaju rizik od hipertenzije i drugih bolesti cirkulacijskog sustava, koje danas značajno doprinose smrti i invalidnosti - kazala je dr. Tamara Azizova, glavna autorica studije s Instituta za biofiziku Južnog Urala u Ozersku u Rusiji.
- Kao posljedica toga, potrebno je strogo poštivati sva načela radiološke zaštite i granice doza za radnike i javnost. Studija nije objasnila kako je izloženost niskim dozama zračenja pridonijela povećanju krvnog tlaka i za sada, mehanizmi ostaju nejasni - istaknula je Azizova. No, studija je dodala mnoštvo dokaza da čak i male doze ionizirajućeg zračenja mogu povećati rizik od razvoja srčanih bolesti i moždanog udara - potvrdio je dr. Richard Wakeford, profesor epidemiologije u Centru za profesionalno zdravlje i zdravlje okoliša na Sveučilištu Manchester u Velikoj Britaniji.
Unatoč općepoznatoj činjenici da se zračenja koja naš organizam prima iz različitih izvora akumuliraju, mnogi ljudi još uvijek inzistiraju na tome da ih liječnici upute na potpuno nepotrebne dijagnostičke postupke, pri kojima se izlažu zračenju, a da pri tome ne razmišljaju o posljedicama za svoje zdravlje.
To nam je potvrdila i dr. Anka Koštić Mešin, specijalistica obiteljske medicine u ambulanti Pujanke u Splitu.
- Teško je reći je li porast učestalosti hipertenzije posljedica komulativnog zračenja, ali jest činjenica da je morbiditet u porastu. Prije desetak godina imali smo između 10 i 15 posto hipertoničara, a sada je ta brojka između 25 i 30 posto. Iz iskustva mogu reći da je apsolutno povećan pritisak pacijenata da ih se uputi na razna snimanja iako za to često nema nikakvih realnih potreba, a čini mi se i da kolege specijalisti koji sugeriraju takve pretrage često ne poštuju algoritam potreba nego popuštaju zahtjevima pacijenata. Tvrdim da je dvije trećine pretraga na CT-u bilo potpuno nepotrebno i nije mi pomoglo ni u dijagnostičkom ni u terapeutskom smislu, nego je samo pokazalo da je klinički pregled bio dovoljan - kaže dr. Koštić Mešin, očito dobra dijagnostičarka.
Dodala je da se zalaže za holistički pristup liječenju, te da u prvom redu misli na dobrobit svojih pacijenata, a ne na zdravstvenu blagajnu, no neke je ljude teško uvjeriti da nepotrebnim pretragama koje uključuju zračenje samo štete svome zdravlju. Ipak, istaknula je i jednu pozitivnu stvar. Naime, njezini pacijenti gotovo bez izuzetka odazivaju se na dogovorene pretrage, predižu svoje nalaze i donose joj ih na uvid, što svakako potvrđuje da su ljudi ipak svjesni da dijagnostičke pretrage nisu fotografiranje.
Nedovoljan broj radiologa
- Stranci koji dolaze na liječenje u splitsku bolnicu izbjegavaju sve pretrage koje su povezane sa zračenjem ako nisu nužne, i pri tome sa sobom nose karticu u kojoj im je zabilježena primljena doza zračenja, što je pokazatelj osviještenosti, dok se naši ljudi žele podvrgnuti što većem broju najrazličitijih snimanja i pretraga koje im uopće nisu potrebne niti sugerirane od specijalista. S druge strane mnogi se ne odazivaju na pretrage na koje su upisani, dolaze bez potrebne dokumentacije, često nepripremljeni i nakon svega još i ne preuzimaju nalaze - kazao nam je doc. dr. sc. Krešimir Dolić, predstojnik Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju KBC-a Split. O kolikom je postotku nepredignutih nalaza riječ nije nam mogao reći jer je digitalizacija u tijeku, ali svakako se radi o velikom broju.
Za ovu situaciju prema njegovu mišljenju, osim samih pacijenata krivi su dijelom obiteljski liječnici jer popuštaju pod pritiscima, ali i različiti specijalisti u bolnici koji davanjem uputnica za snimanja kupuju vrijeme dok im se pacijent vrati sa svih tih snimanja, a zapravo nemaju dovoljno vremena da im se posvete da ih temeljito pregledaju, razgovaraju i uvjere da im pretrage na kojima inzistiraju zapravo više štete nego koriste. To je začarani krug, tvrdi dr. Dolić, te ponavlja dobro poznati problem da je liječnika specijalista radiologa malo, preopterećeni su i da je sve zajedno posljedica opće loše situacije u zdravstvu. Istaknuo je da je osviještenost naših ljudi o rizicima koje nosi zračenje još uvijek jako niska. Istodobno, velik broj onih koji bi se trebali odazvati na preventivne pretrage koje im mogu spasiti život jednostavno ne dolaze.
- To su mamografski pregledi na koje se pozivaju sve žene iznad 50 godina starosti, kao i preventivni pregledi za rano otkrivanje raka debelog crijeva, dakle pretrage koje mogu rano otkriti zloćudne promjene i omogućiti pravodobno liječenje, a još k tome su besplatne i na njih ne treba čekati. Druga apsurdna situacija je da žene koje su obavile mamografiju gotovo u pravilu traže i pregled ultrazvukom iako je to potpuno nepotrebno, jer mi sami na temelju mamografskog nalaza pozivamo na ultrazvuk žene kojima je to nužno - pojašnjava dr. Dolić i ilustrira: "Kada bismo svim ženama koje su pozvane na mamografiju radili i ultrazvuk, onda bi cijela ekipa radiologa radila samo tu pretragu, što je apsolutno nemoguće na odjelu na kojem se godišnje obrađuje oko 200.000 pacijenata".
LEAD
Stranci koji dolaze na liječenje u splitsku bolnicu izbjegavaju sve pretrage koje su povezane sa zračenjem ako nisu nužne, i pri tome sa sobom nose karticu u kojoj im je zabilježena primljena doza zračenja, što je pokazatelj osviještenosti, dok se naši ljudi žele podvrgnuti što većem broju najrazličitijih snimanja i pretraga koje im uopće nisu potrebne
Zračenje kojem smo svakodnevno izloženi obično se povezuje s razvojem raka i nekim nasljednim rizicima, dok njegova veza sa srčanim bolestima i moždanim udarom nije tako dobro poznata i oko nje se javnost ne zabrinjava previše. Sada su ruski znanstvenici objavili rezultate recentne studije koja je utvrdila da produžena izloženost niskoj dozi zračenja poput onog koje nastaje radom rendgenskih ili CT uređaja može povećati rizik za hipertenziju/visoki tlak.
Istraživači su se u istraživanju koristili podacima prikupljenima od 22.300 ispitanika u velikom nuklearnom objektu Mayak u Rusiji. Sudionici istraživanja su zračenju bili izloženi prosječno 18 godina, a više od polovice njih bilo je zaposleno barem desetljeće. Istraživači su otkrili da je 8,425 zaposlenika - ili oko 38% - imalo očitanja krvnog tlaka na ili iznad 140/90, a učestalost visokog krvnog tlaka značajno je povezana s kumulativnom dozom zračenja.
Za ilustraciju, trenutni prag visokog krvnog tlaka u Sjedinjenim Državama je 130/80. Najveći rizik za previsoki krvni tlak imali su ispitanici koji su bili najizloženiji zračenju, a hipertenzija je kod osoba uključenih u studiju bila povezana i s povećanjem rizika za moždani udar.
Svake godine zaposleni u tvornici bili su podvrgnuti barem jednom sveobuhvatnom zdravstvenom pregledu, uključujući kompletne laboratorijske pretrage. Zanimljiv je podatak da je stopa u novoj studiji bila veća od učestalosti visokog krvnog tlaka pronađenog među japanskim građanima koji su preživjeli zračenje atomskih bombi koje su pale u Hirošimu i Nagasaki 1945. godine. No, ipak niža od rizika procijenjenog među članovima ekipa koje su provodile dane ili mjesece u Černobilu, sanirajući posljedice eksplozije 1986. u Ukrajini.
Nužno informiranje javnosti
Ionizirajuće zračenje je oblik energije kojem je sve veći broj ljudi izložen svakoga dana, posebno kada se podvrgavaju dijagnostičkim ispitivanjima pomoću rendgenskih snimki i CT-a, ili kompjutorskom tomografijom.
- Potrebno je informirati javnost da ne samo visoke doze zračenja, već i niske do umjerene doze također povećavaju rizik od hipertenzije i drugih bolesti cirkulacijskog sustava, koje danas značajno doprinose smrti i invalidnosti - kazala je dr. Tamara Azizova, glavna autorica studije s Instituta za biofiziku Južnog Urala u Ozersku u Rusiji.
- Kao posljedica toga, potrebno je strogo poštivati sva načela radiološke zaštite i granice doza za radnike i javnost. Studija nije objasnila kako je izloženost niskim dozama zračenja pridonijela povećanju krvnog tlaka i za sada, mehanizmi ostaju nejasni - istaknula je Azizova. No, studija je dodala mnoštvo dokaza da čak i male doze ionizirajućeg zračenja mogu povećati rizik od razvoja srčanih bolesti i moždanog udara - potvrdio je dr. Richard Wakeford, profesor epidemiologije u Centru za profesionalno zdravlje i zdravlje okoliša na Sveučilištu Manchester u Velikoj Britaniji.
Unatoč općepoznatoj činjenici da se zračenja koja naš organizam prima iz različitih izvora akumuliraju, mnogi ljudi još uvijek inzistiraju na tome da ih liječnici upute na potpuno nepotrebne dijagnostičke postupke, pri kojima se izlažu zračenju, a da pri tome ne razmišljaju o posljedicama za svoje zdravlje.
To nam je potvrdila i dr. Anka Koštić Mešin, specijalistica obiteljske medicine u ambulanti Pujanke u Splitu.
- Teško je reći je li porast učestalosti hipertenzije posljedica komulativnog zračenja, ali jest činjenica da je morbiditet u porastu. Prije desetak godina imali smo između 10 i 15 posto hipertoničara, a sada je ta brojka između 25 i 30 posto. Iz iskustva mogu reći da je apsolutno povećan pritisak pacijenata da ih se uputi na razna snimanja iako za to često nema nikakvih realnih potreba, a čini mi se i da kolege specijalisti koji sugeriraju takve pretrage često ne poštuju algoritam potreba nego popuštaju zahtjevima pacijenata. Tvrdim da je dvije trećine pretraga na CT-u bilo potpuno nepotrebno i nije mi pomoglo ni u dijagnostičkom ni u terapeutskom smislu, nego je samo pokazalo da je klinički pregled bio dovoljan - kaže dr. Koštić Mešin, očito dobra dijagnostičarka.
Dodala je da se zalaže za holistički pristup liječenju, te da u prvom redu misli na dobrobit svojih pacijenata, a ne na zdravstvenu blagajnu, no neke je ljude teško uvjeriti da nepotrebnim pretragama koje uključuju zračenje samo štete svome zdravlju. Ipak, istaknula je i jednu pozitivnu stvar. Naime, njezini pacijenti gotovo bez izuzetka odazivaju se na dogovorene pretrage, predižu svoje nalaze i donose joj ih na uvid, što svakako potvrđuje da su ljudi ipak svjesni da dijagnostičke pretrage nisu fotografiranje.
Nedovoljan broj radiologa
- Stranci koji dolaze na liječenje u splitsku bolnicu izbjegavaju sve pretrage koje su povezane sa zračenjem ako nisu nužne, i pri tome sa sobom nose karticu u kojoj im je zabilježena primljena doza zračenja, što je pokazatelj osviještenosti, dok se naši ljudi žele podvrgnuti što većem broju najrazličitijih snimanja i pretraga koje im uopće nisu potrebne niti sugerirane od specijalista. S druge strane mnogi se ne odazivaju na pretrage na koje su upisani, dolaze bez potrebne dokumentacije, često nepripremljeni i nakon svega još i ne preuzimaju nalaze - kazao nam je doc. dr. sc. Krešimir Dolić, predstojnik Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju KBC-a Split. O kolikom je postotku nepredignutih nalaza riječ nije nam mogao reći jer je digitalizacija u tijeku, ali svakako se radi o velikom broju.
Za ovu situaciju prema njegovu mišljenju, osim samih pacijenata krivi su dijelom obiteljski liječnici jer popuštaju pod pritiscima, ali i različiti specijalisti u bolnici koji davanjem uputnica za snimanja kupuju vrijeme dok im se pacijent vrati sa svih tih snimanja, a zapravo nemaju dovoljno vremena da im se posvete da ih temeljito pregledaju, razgovaraju i uvjere da im pretrage na kojima inzistiraju zapravo više štete nego koriste. To je začarani krug, tvrdi dr. Dolić, te ponavlja dobro poznati problem da je liječnika specijalista radiologa malo, preopterećeni su i da je sve zajedno posljedica opće loše situacije u zdravstvu. Istaknuo je da je osviještenost naših ljudi o rizicima koje nosi zračenje još uvijek jako niska. Istodobno, velik broj onih koji bi se trebali odazvati na preventivne pretrage koje im mogu spasiti život jednostavno ne dolaze.
- To su mamografski pregledi na koje se pozivaju sve žene iznad 50 godina starosti, kao i preventivni pregledi za rano otkrivanje raka debelog crijeva, dakle pretrage koje mogu rano otkriti zloćudne promjene i omogućiti pravodobno liječenje, a još k tome su besplatne i na njih ne treba čekati. Druga apsurdna situacija je da žene koje su obavile mamografiju gotovo u pravilu traže i pregled ultrazvukom iako je to potpuno nepotrebno, jer mi sami na temelju mamografskog nalaza pozivamo na ultrazvuk žene kojima je to nužno - pojašnjava dr. Dolić i ilustrira: "Kada bismo svim ženama koje su pozvane na mamografiju radili i ultrazvuk, onda bi cijela ekipa radiologa radila samo tu pretragu, što je apsolutno nemoguće na odjelu na kojem se godišnje obrađuje oko 200.000 pacijenata".
LEAD
Stranci koji dolaze na liječenje u splitsku bolnicu izbjegavaju sve pretrage koje su povezane sa zračenjem ako nisu nužne, i pri tome sa sobom nose karticu u kojoj im je zabilježena primljena doza zračenja, što je pokazatelj osviještenosti, dok se naši ljudi žele podvrgnuti što većem broju najrazličitijih snimanja i pretraga koje im uopće nisu potrebne
Na prijedlog liječnika činimo sebi golemu štetu, a da nismo ni svjesni: čak dvije trećine ovih pretraga je nepotrebno, a izlaganje izaziva rak, upozorava splitska doktorica
Zračenje kojem smo svakodnevno izloženi obično se povezuje s razvojem raka i nekim nasljednim rizicima, dok njegova veza sa srčanim bolestima i moždanim udarom nije tako dobro poznata i oko nje se javnost ne zabrinjava previše. Sada su ruski znanstvenici objavili rezultate recentne studije koja je utvrdila da produžena izloženost niskoj dozi zračenja poput onog koje nastaje radom rendgenskih ili CT uređaja može povećati rizik za hipertenziju/visoki tlak.
Istraživači su se u istraživanju koristili podacima prikupljenima od 22.300 ispitanika u velikom nuklearnom objektu Mayak u Rusiji. Sudionici istraživanja su zračenju bili izloženi prosječno 18 godina, a više od polovice njih bilo je zaposleno barem desetljeće. Istraživači su otkrili da je 8,425 zaposlenika - ili oko 38% - im...
