stdClass Object
(
[id] => 631846
[title] => 'Danima sam tražila krv u stolici!': Splićanke pričaju o traumama koje su doživjele, statistika šokira podacima koliko se djece uguši sitnim predmetima; Evo na što alarmira splitski pedijatar
[alias] => danima-sam-trazila-krv-u-stolici-splicanke-pricaju-o-traumama-koje-su-dozivjele-statistika-sokira-podacima-koliko-se-djece-ugusi-sitnim-predmetima-evo-na-sto-alarmira-splitski-pedijatar
[catid] => 265
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
Mala djeca - mala briga, kažu stariji i iskusniji, no roditeljima koji imaju mališane koji tek počinju upoznavati svijet oko sebe to djeluje kao obična laž.
Može li ijedna situacija biti zahtjevnija od brige o bebi koja sve do čega stigne pokušava strpati u usta, a padovi na glavu se događaju svaki put kad iskušaju neki novi pokret?
Dječicu do 4 godine zanima uglavnom sve osim njihovih igračaka, pa tako posežu za kabelima, punjačima, čašama, mobitelima, a majke nerijetko gube glavu pokušavajući preduhitriti male istraživače.
Nažalost, i uz sav mogući oprez i uklanjanje sitnih predmeta iz prostora u kojem dijete boravi, nesreće se događaju.
Uz svu moguću brigu, većini roditelja dogodi se da dijete nešto proguta. Nasreću, to često prođe bez težih posljedica, a takve priče s nama je podijelilo nekoliko mama.
Tihana iz Solina majka je desetomjesečnog dječaka. Priča nam kako njezin mališan, srećom, nije ništa neprikladno progutao, no jednom je bljucnuo i ozbiljno se zagrcnuo time. Brzom reakcijom roditelja dječak je prodisao, no ipak je ostao na promatranju u bolnici.
Inače, većina dojenačkih smrti (66%) kao posljedica nesreća su rezultat gušenja, a vodeći uzroci su upadanje djeteta između madraca kreveta i zida ili stranice kreveta, opstrukcija dišnih putova plahtama ili mekanom površinom za spavanje, preklapanje dojenčeta tijelom druge osobe koja spava u istom krevetu, zapadanje i uglavljivanje glave kroz otvor kroz koji tijelo prolazi te vješanje (npr. zapetljaj u viseću odjeću).
Gutanje sitnih predmeta može biti pogubno
U dobi oko 9 mjeseci razvijen je pincentni hvat, što omogućava da dojenčad uzme i stavi u usta male predmete.
Usprkos svim mogućim zaštitama, micanju elektroničkih uređaja, zaštita na utičnicama i kabelima, kao i na oštrim rubovima, djeca se ipak dokopaju malih, sitnih i zabranjenih stvarčica.
Tako nam Antonija priča da je njena kćerkica svojevremeno pojela naušnicu i to nitko nije uočio dok je nisu našli u stolici i prenerazili se.
- Srce mi je stalo, nisam mogla doć sebi od šoka, danima sam tražila krv u stolici i pratila je neko vrijeme. Otada joj nikad više naušnice nisu bile nadohvat ruke - priča Antonija, koja je imala sreće jer je naušnicu izbacio organizam pa situacija nije zahtijevala veću intervenciju.
Marija nije imala iskustva s vlastitom djecom, no sama je, kao dijete, svjedočila inovativnosti kad je riječ o gutanju opasnih tvari.
Njenu sestru mama je ulovila dok je "degustirala" stonogu, a druga još pamti batine koje je dobila kad je pojela dugme.
No, nemaju sve ovakve situacije sretan epilog. Nedavno je svijet obišla vijest da je poznatom američkom country pjevaču od posljedica gušenja umrla dvogodišnja kćerkica. Detalji nisu poznati, ali shrvani otac objavio je da se incident dogodio u njihovom vlastitom domu. Odmah su zvali hitnu pomoć, no medicinska ekipa mogla je samo proglasiti smrt djeteta.
Najrizičnija skupina, kada govorimo o gušenju su djeca do četiri godine. U dobi od 10 mjeseci do četiri godine djeca razvijaju sposobnost žvakanja i gutanja hrane. Najopasniji su sitni predmeti ili napola sažvakana hrana koja lako može dospjeti u dušnik.
Roditelji, oprez
Pedijatar Klinike za dječje bolesti KBC-a Split Joško Markić upozorava roditelje na oprez. Djeci mlađoj od 4 godine ne treba davati okruglu čvrstu hranu, osim ako nije izrezana na vrlo male komadiće. Hrenovke treba rezati po dužini, a grožđe na četvrtine.
Također, djeci ne treba davati tvrde bombone, orahe, sjemenke i sirovu mrkvu. Mališani ne bi trebali trčati, igrati se ili ležati dok jedu. Posebno treba biti oprezan sa sitnim predmetima u prostoru u kojem boravi dijete, ali treba voditi računa i o igračkama kojim se djeca igraju.
- Prirodno je da mala djeca istražuju prostor oko sebe i da često "trpaju" razne stvari u usta. Život pod staklenim zvonom nije moguć te je stoga na roditeljima (odgojiteljima u vrtiću, starateljima) da prilagode okružje dobi djeteta i da sklone sve ono što nije primjereno njihovoj dobi iz neposredne blizine.
Na mnogim igračkama postoji oznaka 3+ koju treba poštovati te igračke s malim predmetima ne bi trebale biti lako dostupne mlađoj djeci - kaže dr. Markić.
Tek trenutak nepažnje one koji brinu o maloj djeci može teško koštati, a tome u prilog idu i podaci koji kažu da svaki peti dan u SAD u od gušenja umre jedno dijete. U posljednjih dvadesetak godina u Hrvatskoj je od gušenja umrlo skoro njih stotinu.
- Ima raznih slučajeva i nažalost neki od njih su završili sa smrtnim ishodom. Upravo zbog toga je važno da se raznim javnozdravstvenim akcijama podiže svjesnost o nesrećama i da se djeluje na njihovoj prevenciji. Važna je i javnih glasila, ali i države koja mora i pravnim propisima djelovati na stvaranju sigurnog okruženja za djecu - upozorava dr. Markić.
Važno je znati reagirati u hitnim situacijama
Djecu ne možemo od svega sačuvati, ali važno je znati pravovaljano reagirati. Nažalost, roditelji i odgajatelji često ne znaju dati prvu pomoć kad dođe do gušenja, a hitna pomoć, koliko god brza bila, uglavnom stigne prekasno.
- Roditeljima savjetujem oprez i da budu svjesni mogućnosti da se nesreća uvijek može dogoditi. Poznavanje osnovnih mjera reanimacije bi trebalo biti dio naše opće kulture jer žurno započinjanje mjera oživljavanja povećava šansu za pozitivnim ishodom - ističe Joško Markić.
Nažalost, statistike pokazuju da se djeca od 1. do 4. godine najčešće i ozlijede doma, u okruženju koje bi za njih trebalo predstavljati najveću sigurnost.
Što kad popiju sredstvo za čišćenje?
Najčešće se i govori o gutanju čvrstih predmeta, no, na forumima su brojni upiti zabrinutih majki vezani za ispijanje sredstava za dezinfekciju i čišćenje. Dr. Markić kaže da ne postoji jednoznačan odgovor na pitanje što kad dijete popije takvu neku tekućinu.
- Sve ovisi o vrsti sredstva o kojem se radi. Nekad i minimalne količine neke tvari mogu biti životno ugrožavajuće i zahtjevaju bolničko liječenje.
Najvažnije je da roditelji ili staratelji, kada se eventualno dogodi da dijete popije neku moguću otrovnu tvar, otiđu u najbližu zdravstvenu ustanovu i sa sobom obavezno ponesu pakiranje ili bocu tog sredstva tako da se točne može utvrditi o čemu se radi.
Od velike pomoći, ako zdravstvena skrb nije lako i bro dostupna, je telefonski kontaktirati Centar za toksikologiju u Zagrebu na broj 098 / 405 636koji će onda dati primjerene upute za postupanje - savjetuje dr. Markić.
Mala djeca - mala briga, kažu stariji i iskusniji, no roditeljima koji imaju mališane koji tek počinju upoznavati svijet oko sebe to djeluje kao obična laž.
Može li ijedna situacija biti zahtjevnija od brige o bebi koja sve do čega stigne pokušava strpati u usta, a padovi na glavu se događaju svaki put kad iskušaju neki novi pokret?
Dječicu do 4 godine zanima uglavnom sve osim njihovih igračaka, pa tako posežu za kabelima, punjačima, čašama, mobitelima, a majke nerijetko gube glavu pokušavajući preduhitriti male istraživače.
Nažalost, i uz sav mogući oprez i uklanjanje sitnih predmeta iz prostora u kojem dijete boravi, nesreće se događaju.
Uz svu moguću brigu, većini roditelja dogodi se da dijete nešto proguta. Nasreću, to često prođe bez težih posljedica, a takve priče s nama je podijelilo nekoliko mama.
Tihana iz Solina majka je desetomjesečnog dječaka. Priča nam kako njezin mališan, srećom, nije ništa neprikladno progutao, no jednom je bljucnuo i ozbiljno se zagrcnuo time. Brzom reakcijom roditelja dječak je prodisao, no ipak je ostao na promatranju u bolnici.
Inače, većina dojenačkih smrti (66%) kao posljedica nesreća su rezultat gušenja, a vodeći uzroci su upadanje djeteta između madraca kreveta i zida ili stranice kreveta, opstrukcija dišnih putova plahtama ili mekanom površinom za spavanje, preklapanje dojenčeta tijelom druge osobe koja spava u istom krevetu, zapadanje i uglavljivanje glave kroz otvor kroz koji tijelo prolazi te vješanje (npr. zapetljaj u viseću odjeću).
Gutanje sitnih predmeta može biti pogubno
U dobi oko 9 mjeseci razvijen je pincentni hvat, što omogućava da dojenčad uzme i stavi u usta male predmete.
Usprkos svim mogućim zaštitama, micanju elektroničkih uređaja, zaštita na utičnicama i kabelima, kao i na oštrim rubovima, djeca se ipak dokopaju malih, sitnih i zabranjenih stvarčica.
Tako nam Antonija priča da je njena kćerkica svojevremeno pojela naušnicu i to nitko nije uočio dok je nisu našli u stolici i prenerazili se.
- Srce mi je stalo, nisam mogla doć sebi od šoka, danima sam tražila krv u stolici i pratila je neko vrijeme. Otada joj nikad više naušnice nisu bile nadohvat ruke - priča Antonija, koja je imala sreće jer je naušnicu izbacio organizam pa situacija nije zahtijevala veću intervenciju.
Marija nije imala iskustva s vlastitom djecom, no sama je, kao dijete, svjedočila inovativnosti kad je riječ o gutanju opasnih tvari.
Njenu sestru mama je ulovila dok je "degustirala" stonogu, a druga još pamti batine koje je dobila kad je pojela dugme.
No, nemaju sve ovakve situacije sretan epilog. Nedavno je svijet obišla vijest da je poznatom američkom country pjevaču od posljedica gušenja umrla dvogodišnja kćerkica. Detalji nisu poznati, ali shrvani otac objavio je da se incident dogodio u njihovom vlastitom domu. Odmah su zvali hitnu pomoć, no medicinska ekipa mogla je samo proglasiti smrt djeteta.
Najrizičnija skupina, kada govorimo o gušenju su djeca do četiri godine. U dobi od 10 mjeseci do četiri godine djeca razvijaju sposobnost žvakanja i gutanja hrane. Najopasniji su sitni predmeti ili napola sažvakana hrana koja lako može dospjeti u dušnik.
Roditelji, oprez
Pedijatar Klinike za dječje bolesti KBC-a Split Joško Markić upozorava roditelje na oprez. Djeci mlađoj od 4 godine ne treba davati okruglu čvrstu hranu, osim ako nije izrezana na vrlo male komadiće. Hrenovke treba rezati po dužini, a grožđe na četvrtine.
Također, djeci ne treba davati tvrde bombone, orahe, sjemenke i sirovu mrkvu. Mališani ne bi trebali trčati, igrati se ili ležati dok jedu. Posebno treba biti oprezan sa sitnim predmetima u prostoru u kojem boravi dijete, ali treba voditi računa i o igračkama kojim se djeca igraju.
- Prirodno je da mala djeca istražuju prostor oko sebe i da često "trpaju" razne stvari u usta. Život pod staklenim zvonom nije moguć te je stoga na roditeljima (odgojiteljima u vrtiću, starateljima) da prilagode okružje dobi djeteta i da sklone sve ono što nije primjereno njihovoj dobi iz neposredne blizine.
Na mnogim igračkama postoji oznaka 3+ koju treba poštovati te igračke s malim predmetima ne bi trebale biti lako dostupne mlađoj djeci - kaže dr. Markić.
Tek trenutak nepažnje one koji brinu o maloj djeci može teško koštati, a tome u prilog idu i podaci koji kažu da svaki peti dan u SAD u od gušenja umre jedno dijete. U posljednjih dvadesetak godina u Hrvatskoj je od gušenja umrlo skoro njih stotinu.
- Ima raznih slučajeva i nažalost neki od njih su završili sa smrtnim ishodom. Upravo zbog toga je važno da se raznim javnozdravstvenim akcijama podiže svjesnost o nesrećama i da se djeluje na njihovoj prevenciji. Važna je i javnih glasila, ali i države koja mora i pravnim propisima djelovati na stvaranju sigurnog okruženja za djecu - upozorava dr. Markić.
Važno je znati reagirati u hitnim situacijama
Djecu ne možemo od svega sačuvati, ali važno je znati pravovaljano reagirati. Nažalost, roditelji i odgajatelji često ne znaju dati prvu pomoć kad dođe do gušenja, a hitna pomoć, koliko god brza bila, uglavnom stigne prekasno.
- Roditeljima savjetujem oprez i da budu svjesni mogućnosti da se nesreća uvijek može dogoditi. Poznavanje osnovnih mjera reanimacije bi trebalo biti dio naše opće kulture jer žurno započinjanje mjera oživljavanja povećava šansu za pozitivnim ishodom - ističe Joško Markić.
Nažalost, statistike pokazuju da se djeca od 1. do 4. godine najčešće i ozlijede doma, u okruženju koje bi za njih trebalo predstavljati najveću sigurnost.
Što kad popiju sredstvo za čišćenje?
Najčešće se i govori o gutanju čvrstih predmeta, no, na forumima su brojni upiti zabrinutih majki vezani za ispijanje sredstava za dezinfekciju i čišćenje. Dr. Markić kaže da ne postoji jednoznačan odgovor na pitanje što kad dijete popije takvu neku tekućinu.
- Sve ovisi o vrsti sredstva o kojem se radi. Nekad i minimalne količine neke tvari mogu biti životno ugrožavajuće i zahtjevaju bolničko liječenje.
Najvažnije je da roditelji ili staratelji, kada se eventualno dogodi da dijete popije neku moguću otrovnu tvar, otiđu u najbližu zdravstvenu ustanovu i sa sobom obavezno ponesu pakiranje ili bocu tog sredstva tako da se točne može utvrditi o čemu se radi.
Od velike pomoći, ako zdravstvena skrb nije lako i bro dostupna, je telefonski kontaktirati Centar za toksikologiju u Zagrebu na broj 098 / 405 636koji će onda dati primjerene upute za postupanje - savjetuje dr. Markić.
'Danima sam tražila krv u stolici!': Splićanke pričaju o traumama koje su doživjele, statistika šokira podacima koliko se djece uguši sitnim predmetima; Evo na što alarmira splitski pedijatar
Mala djeca - mala briga, kažu stariji i iskusniji, no roditeljima koji imaju mališane koji tek počinju upoznavati svijet oko sebe to djeluje kao obična laž.
Može li ijedna situacija biti zahtjevnija od brige o bebi koja sve do čega stigne pokušava strpati u usta, a padovi na glavu se događaju svaki put kad iskušaju neki novi pokret?
Dječicu do 4 godine zanima uglavnom sve osim njihovih igračaka, pa tako posežu za kabelima, punjačima, čašama, mobitelima, a majke nerijetko gube glavu pokušavajući preduhitriti male istraživače.
Nažalost, i uz sav mogući oprez i uklanjanje sitnih predmeta iz prostora u kojem dijete boravi, nesreće se događaju.
Uz svu moguću brigu, većini roditelja dogodi se da dijete nešto proguta. Nasreću, to često prođe bez težih posljedica, a takve ...
