Mozaik Zdravlje

Budućnost zdravstvene skrbi?

Dobra ideja ili besmislica: voće i povrće na recept, umjesto lijekova za prevenciju visokoga tlaka i kolesterola

Budućnost zdravstvene skrbi?

S obzirom da stanovništvo stari i troškovi zdravstvene skrbi rastu, znanstvenici su postavili su pitanje - bi li uštedu zdravstvenog novca moglo donijeti propisivanje pacijentu recepata za zdraviju prehranu - voće, povrće, orašaste plodove… - umjesto recepata za lijek?

Bi, itekako, pokazala je nova studija rađena na Sveučilištu Tufts te u “Brigham and Women's Hospital” u Bostonu. Studija se specifičnim izračunom bavila u okviru Medicarea i Medicaida, dvaju najvećih američkih zdravstvenih programa, odnosno saveznih zdravstvenih osiguranja koja ‘pokrivaju’ trećinu Amerikanaca; prvo ima 57 milijuna osiguranika, uključujući one starije od 65 godina, osobe s trajnim zatajenjem bubrega, mlađe osobe s invaliditetom itd., dok Medicaid pokriva 66 milijuna osiguranika, uglavnom onih s ograničenim primanjima i resursima.

Autori istraživanja zaključuju da bi recepti za zdraviju prehranu i Medicareu i Medicaidu nakon pet godina bili isplativiji od preventivnog liječenja, odnosno propisivanja preventivnih lijekova za hipertenziju ili povišeni kolesterol. Studija, koju je objavio časopis PLOS Medicine, pokazala je da bi subvencioniranje troškova zdrave prehrane od 30 posto kroz zdravstveno osiguranje poboljšalo zdravlje osiguranika i smanjilo troškove zdravstvene skrbi.

Modelirana su, kod oba osiguravatelja, dva različita scenarija “pokrivanja” troškova za zdrave namirnice. U oba scenarija pokrilo bi se 30 posto kupnje voća i povrća, no u drugom scenariju subvencije bi pokrile i 30 posto kupnje cjelovitih žitarica, orašastih plodova, morskih plodova i biljnih ulja. Učinak je procjenjivan na pet, 10 i 20 godina.

Usporedbom neto troškova s uštedama i zdravstvenim koristima, oba scenarija pokazala su se vrlo isplativima; oba su rezultirala značajno smanjenim korištenjem zdravstvene skrbi, što je vodilo ka uštedi od 40 milijardi dolara u jednom, te sto milijardi dolara u drugom slučaju. Ukupni su troškovi za subvencioniranje samo voća i povrća 122,6 milijardi dolara, odnosno 210,4 milijarde dolara za onaj širi raspon hrane “na recept”.

Rezultati su pokazali da bi prvi scenarij mogao spriječiti oko 1,93 milijuna, a drugi blizu 3,28 milijuna slučajeva srčanih bolesti, kao i 120.000 slučajeva dijabetesa (pozitivan učinak na dijabetes posljedica je uloge cjelovitih žitarica, orašastih plodova i sjemenki u prevenciji dijabetesa).

Ovakvi nalazi, kako je rekao dr. Dariush Mozaffarian, prvi autor studije, dekan ”Friedman School of Nutrition Science and Policy” na Sveučilištu Tufts, podupiru koncept javne inicijative “Hrana je lijek”, a "inovativni programi za poticanje zdrave prehrane mogu i trebaju biti integrirani u zdravstveni sustav".

U reakcijama međutim, na ovu ideju čuje se kako je to da zdrava prehrana dovodi do poboljšanja zdravstvenih ishoda - otkrivanje tople vode, te kako treba djelovati prema cijeloj populaciji, a ne samo prema određenim skupinama za koje je ionako upitno bi li tu hranu koristili ako dosad nisu stekli naviku da je konzumiraju. Pravi pristup bio bi kroz poreznu politiku (smanjivanje poreza na namirnice zdrave prehrane, što bi ih učinilo jeftinijima i dostupnijima), te edukaciju i zdravstveni odgoj kojima bi se ljude potaklo da se zdravije hrane.

Naslovnica Zdravlje