Mozaik Zdravlje

moderna pošast

Suze vam oči pri samoj pomisli na pelud? Počinje sezona alergija, dočekajte je spremni - evo kako si možete pomoći

moderna pošast
Alergija nije izlječiva, ali ipak postoje metode u liječenju kojima se alergijski odgovor može smanjiti, te tako prorijediti simptome i smanjiti potrebu za antialergijskim preparatima. Vrijeme pojave simptoma pomaže u otkrivanju pravog uzročnika, a velika pomoć atopičarima danas su i polenski kalendari koji nastaju nakon višegodišnjih promatranja i polenske produkcije na stalnim postajama.

Istraživanja pokazuju da raste broj ljudi koji pate od raznih alergija, pa danas već više od 30 posto svjetskog stanovništva, od kojeg 25 posto mladih, ima neku od alergijskih bolesti. Pritom se ističe zabrinjavajuća procjena da ćemo u bliskoj budućnosti gotovo svi patiti od neke vrste alergije.

Stručnjaci, naime, podsjećaju da je ljudsko zdravlje pod izrazitim utjecajem klimatskih promjena, dok se u različitim regijama te promjene manifestiraju u različitim stupnjevima. Čini se da je porast alergija uvjetovan i boljom dijagnostikom i poboljšanjem svijesti o njima, većim onečišćenjem zraka, kao i izlaganjem alergenima u ranijoj životnoj dobi, poput grinja i dlaka kućnih ljubimca.

– Smatra se da su djeca visokoobrazovanih roditelja češće alergična, odnosno da je veća vjerojatnost za pojavu alergija u manjim obiteljima. "Higijenska hipoteza" objašnjava pojavu alergija u djece koja žive u sterilnim uvjetima, što je u razvijenim zemljama sve prisutnije. Takva djeca ne dolaze u kontakt s dovoljnim brojem patogenih bakterija i virusa pa nemaju razvijen imunosni sustav obrane.

U svijetu jedno od sedmero djece boluje od astme, a astma kod 80 posto oboljelih započinje prije pete godine života i uzrokovana je alergijom - upozorava mr. sc. dr. Alma Rožman, specijalist pneumoftiziolog iz zagrebačke Poliklinike za bolesti dišnog sustava.

Što je zapravo alergija, pitamo doktoricu.

S majke na sina

– Promijenjena i pretjerana reakcijska sposobnost organizma na strane tvari koje nas okružuju. Reakcija između strane bjelančevine odnosno alergena i vlastite bjelančevine odnosno protutijela. Protutijela koja su odgovorna za nastanak alergijske reakcije pripadaju skupini imunoglobulina E (IgE), a može se manifestirati na koži, vanjskim sluznicama očiju i nosa te sluznici dišnih putova. Atopičari su osobe s povišenim vrijednostima IgE antitijela, pojašnjava doktorica.

Ističe da pušenje značajno povećava sklonost alergijama, posebice pušenje majke u trudnoći. Ako je jedan roditelj atopičar, 30 posto je povećan rizik od pojave atopije u djece, a kod oba roditelja atopičara rizik se povećava na čak 80 posto. Majke češće svoju sklonost alergiji prenose na sinove.

Alergija na pelud ili peludna hunjavica najčešći je oblik alergije koji već pogađa svaku desetu osobu. Karakteristični simptomi su svrbež i suzenje očiju, kihanje i vodeni iscjedak iz nosa. Obično počinje kao alergija na pelud trava, a kasnije se može javiti i na pelud stabala i korova. Javlja se u proljeće i ljeto kada je polenacija prisutna, pojašnjava dr. Rožman, te ističe da se peludna zrnca nošena vjetrom prenose i na udaljenost od 100 kilometara, iako 90 posto polena ostaje na mjestu otpuštanja.



U većim naseljima i gradovima zbog posebnih mikroklimatskih uvjeta polenska zrnca su najgušća u sloju zraka do 10 metara od tla, s tim da je najveća koncentracija polena ujutro, osobito u danima kada je vrijeme toplo i suho, vlažnost zraka 30 do 40 posto, te visok tlak zraka, pa se stoga ne preporuča jutarnje provjetravanje prostorija, a atopičarima se savjetuje nošenje maske prilikom izlaska iz kuće, te pranje kose svaku večer, jer se peludna zrnca skupljaju na vlasima kose.

Alergija nije izlječiva, ali ipak postoje metode u liječenju kojima se alergijski odgovor može smanjiti, te tako prorijediti simptome i smanjiti potrebu za antialergijskim preparatima. Vrijeme pojave simptoma pomaže u otkrivanju pravog uzročnika, a velika pomoć atopičarima danas su i polenski kalendari koji nastaju nakon višegodišnjih promatranja i polenske produkcije na stalnim postajama. Oni predviđaju početak polincije, njeno trajanje s pogreškom od +/- 15 dana, što ovisi o meteorološkim uvjetima.

Stručnjaci se, naime, slažu da je vrlo važno utvrditi na koju smo biljku alergični.

Specifična imunoterapija

– Hiposenzibilizacija ili specifična imunoterapija je jedini oblik terapije koji na dulje vrijeme može imuni sustav povesti u pravom smjeru. Kod toga se u duljem vremenskom periodu, u trajanju od tri godine, u pravilnim razmacima potkožno injicira ili u obliku kapi uzima pod jezik određena koncentracija alergena. Najveća prednost je da u terapijskom razdoblju dolazi do znatnog poboljšanja ili čak nestanka alergijskih simptoma.

I nakon provedene terapije održava se rezultat, što znači da je potrebno manje pomoćnih lijekova ili ih neko vrijeme niti ne treba. Ovom terapijom moguće je zaustaviti ili barem odgoditi razvitak alergijske astme. Uspjeh ove terapije bolji je kod osoba koje su alergične na jedan ili najviše dva alergena. Smatra se da čak 40-50 posto osoba koje imaju alergijski rinitis imaju i astmu, koja često nije na vrijeme prepoznata, kaže dr. Rožman te otkriva koji su uvjeti za hiposenzibilizaciju.

– Ako se alergološkim kožnim testom dokaže alergija na neki od inhalacijskih alergena (grinja, pelud trava, pelud stabala, pelud korova, dlaka životinja, plijesni i žohar), neophodno je učiniti imunološku obradu kojom se tek detaljno utvrdi mogućnost i potreba za hiposenzibilizacijom. Učinkovita je hiposenzibilizacija na jedan ili najviše dva alergena koja su prema imunološkom testu najviše pozitivna i izazivaju nadražaj vanjskih sluznica (nosa, očiju) ili su uzrokom sezonske astme.

Zaštita vanjskih sluznica od alergena moguća je uz pomoć topičkih kortikosteroida koji se direktno uštrcavaju u nos ili kapaju u oči. U slučaju da ova zaštita nije dovoljna, upotrebljavaju se preparati antihistaminika ili antileukotrijeni. Moguća je upotreba kromolina koji, nažalost, nisu dostupni na našem tržištu.

Pratite bioprognozu

Liječenje peludne hunjavice treba početi na vrijeme, najmanje 15 dana prije početka polinacije, pa do njezina kraja, zbog čega savjetuje redovito praćenje izvješća o aktivnosti polena, koja su sadržana u bioprognozi. Što se tiče alergije na hranu, treba izbjegavati prehrambene proizvode na koje se javlja alergijska rekacija koja može biti kožna (urtikarija), probavna (mučnina i proljevi) ili dišna (gušenje zbog edema grkljana), savjetuje liječnica.


Polenski kalendar

Uz pomoć polenskih kalendara svaki bolesnik može saznati kada je najizraženija cvatnja pojedine biljke. U našem podneblju razlikujemo vegetaciju kontinentalnog i primorskog pojasa.

Zanimljivo je da se vrhuncem peludne groznice smatra lipanj kada se moguće tegobe poklapaju s ispitnim rokovima i mogu dovesti do lošijeg uspjeha studenata koji pate od peludne groznice, stoga budite oprezni i potražite pomoć na vrijeme.

Za primorski pojas je utvrđeno da je maksimum polinacije pred proljeće i u rano proljeće (čempres, dalmatinski bor i maslina), te koncem ljeta i početkom jeseni, kada je izražena cvatnja korova i nekih trava.

U Hrvatskoj su za liječenje polenoza najpovoljnija područja Istre, Gorskog kotara, južnodalmatinskih planina i otoci.

Alergijski rinitis 

To je alergijski nadražaj sluznice nosa koji traje cijele godine, simptomi su isti kao kod sezonskog ili peludne hunjavice, a uzrokuju ga sljedeće alergije:

- Alergija na životinjske dlake
- Alergija na grinju iz kućne prašine
- Alergija na plijesan
- Atopijski dermatitis koji se manifestira suhom kožom na vratu, podlakticama, pregibima ruku, u pazusima i na potkoljenicama. Može biti uzrokovan raznim alergenima, detredžentima, metalima, kozmetičkim sredstvima, UV zračenjem.
- Alergija na hranu ili alergijska urtikarija - najčešći pokretači su mliječni proizvodi, sirevi, jaja, riba, soja
- Alergija na otrove insekata – ubodi pčela, stršljena i osa za alergične osobe mogu biti opasne po život
- Profesionalne alergije se javljaju kao kontaktne urtikarije ili profesionalni kontaktni dermatitis. Najčešće u cementnoj industriji, u preradi gume, kozmetičkoj i industriji lijekova i vitamina.

Pomozite si sami!

Pokušajte s antihistaminikom koji vas neće uspavati ili učiniti bezvoljnima, i sprejem za nos koji ublažava upale. Problemi s peludnom groznicom mogu utjecati na vaš društveni i profesionalni život.

Ako su antihistaminici prejaki, ublažit će vam kihanje, kašalj, suzenje očiju i stalno grebanje u grlu, ali s druge strane će uzrokovati pospanost i neraspoloženje. Mnogi ljudi koriste pripravke koje se mogu dobiti u ljekarni bez recepta, a također pomaže i to da detaljnije shvate kako pelud djeluje.

Najčešći alergeni

Uklanjanje najčešćih alergena i iritansa iz bolesnikove okoline može spriječiti pogoršanje alergije. Najčešći pokretači su grinje iz kućne prašine, duhanski dim, dlake životinja i pelud, virusne infekcije i napor. Da bismo odstranili što veći broj grinja, treba prati posteljinu na temperaturi od 55°C i više, sušiti u sušilici ili na suncu.

Odstraniti sagove i zavjese iz spavaće sobe, izbjegavati tapecirani namještaj, a plišane igračke često prati ili zamrzavati u ledenici. Ukloniti kućne ljubimce iz mikrookoliša astmatičnog bolesnika, ne pušiti u kući, ne voditi djecu koja boluju od astme na javna mjesta gdje se puši.

Izbjegavati provjetravanje prostorija i boravak u prirodi kada je koncentracija peludi najveća. Klimatizacija može biti korisna ako se aparati dobro održavaju i redovito im se mijenjaju filteri.

Duža sezona cvjetanja

Klimatske promjene utječu na biljke i na količinu alergenog peluda u zraku. Tako se u posljednjih 30 godina duljina sezone cvjetanja breze produljila se za 10 do 11 dana.

U zadnjih 20 godina zbog viših temperatura i povećanja atmosferskog ugljikova dioksida utvrđen je raniji početak i vrhunac cvatnje kod vrsta koje počinju cvjetati ranije tijekom godine (brijest, breza, joha i lijeska), a trajanje sezone cvjetanja produženo je i kod ljetnih vrsta, primjerice kod raznih vrsta trava i korova kao što su ambrozija ili pelin.

Povećanjem broja cvjetnih klasova po biljci istovremeno se povećava produkcija alergenog peluda, trajanje sezone polinacije se produžuje, a time i izloženost alergenu.

Naslovnica Zdravlje