Kada je 1985. godine svečano izašla iz tiskare, nitko nije slutio da će velika papirnata novčanica od tadašnjih 5.000 dinara, s likom Josipa Broza Tita, biti jedna od rijetkih koje će ostati "na životu" i nakon jugoslavenskog dinara.
I danas se nalazi u numizmatičkim zbirkama, ali u povijest nije ušao kao vrijedna novčanica, već kao "roba s greškom", a cijena tih primjeraka s greškom danas je i do deset puta veća od cijene starih novčanica iste vrijednosti, ali bez mane. One bez greške mogu se kupiti za svega nekoliko stotina dinara, dok je za one s greškom potrebno izdvojiti od 3.000 dinara pa naviše, piše nsuzivo.rs.
No, tko želi kupiti novčanicu s greškom, morat će izdvojiti više nego za njezinog "blizanca bez mane", jer je ona danas na numizmatičkom tržištu i do deset puta skuplja od novčanice s točnim godine Titove smrti.
Naime, u bivšoj državi, početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća, odlučeno je da je vrijeme da se pomalo istrošena serija novčanica koja je do tada bila u optjecaju zamijeni svježom i modernijom.
Ideja je bila da u novoj seriji novčanice različitih vrijednosti predstavljaju jednu od jugoslavenskih republika. Zamišljeno je da na poleđini novčanice bude prepoznatljiv motiv republike koju predstavlja, a na prednjoj strani portret povijesne ličnosti iz te republike.
Ubrzo je ideja prešla u realizaciju, a 1985. godine počelo je izdavanje nove serije novčanica, uvođenjem novčanice od 5000 dinara na kojoj je bio lik Josipa Broza Tita. Upravo je na prvoj novčanici potvrđeno da se “prvi mačići u vodu bacaju”, iako, zbog njezine vrijednosti, o bacanju nije bilo govora.
Nakon svih kontrola koje je prošla prva i najveća novčanica iz nove serije, iz kovnice je izašla kao "roba s greškom", jer je, uz lik Tita i godinu njegova rođenja, u kovnici izašla kao "roba s greškom", jer, uz lik Tita i godinu njegovog rođenja 1892., kao godina smrti, umjesto 1980, greškom upisana godina 1930.
Prema podacima na novčanici, na dan kada je izdana, Tito je bio mrtav više od pola stoljeća, iako je od njegove smrti prošlo samo pet godina.
Iako je navedeno da krivo navedena godina Titove smrti nije jedina greška, jer ni izgled ni opis novčanice ne odgovaraju onom objavljenom u službenim novinama, tadašnji generalni direktor Zavoda za izradu novčanica izjavio je da, od 14 milijuna tiskanih novčanica samo četiri posto onih s greškom. Prema toj računici, u optjecaju je bila znatna brojka od čak 560.000 "feleričnih novčanica".
No, iako bi država prema međunarodnim propisima zbog samo jedne promile novčanice s vidljivom greškom trebala iz optjecaja povući cijelu spornu seriju, novčanica s Titovim likom i s vrlo vidljivom greškom ipak nije povučena u bivšoj država.
Na osebujan način "kažnjena" je novčanica koja je bila druga po vrijednosti, a koja je svjetlo dana morala ugledati 1986. godine.
Iako su matrice bile spremne i sve spremno za njeno tiskanje, novčanica od 1.000 dinara s likom Vuka Stefanovića Karadžića, koja je trebala predstavljati Srbiju, nikada nije puštena u opticaj, dijelom i zato što ju je "pojela inflacija", tj. zašto su izdavane novčanice sve većih apoena...