stdClass Object ( [id] => 293489 [title] => Anita Šupe: Zaboravite sve što znate o zdravoj spizi, ovo je nova piramida prehrane [alias] => anita-supe-zaboravite-sve-sto-znate-o-zdravoj-spizi-ovo-je-nova-piramida-prehrane [catid] => 267 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] => Šibenčanka Anita Šupe stručnjakinja je za izvornu prehranu koja se protivi odavno usvojenoj piramidi prehrane. Njezine knjige postale su bestseleri u Hrvatskoj i okolnim zemljama.

Iako su je domaći nutricionisti ‘crnili’ i govorili kako ‘lupa gluposti’, danas se mnogi od njih pokrivaju ušima i kažu da je Šupe ipak imala pravo, a sve nakon što su i Amerikanci i službeno priznali da su njihove prehrambene smjernice (koje je preuzela i Europa) bile krive.

Naime, ona je prva počela govoriti o tome kako prirodne masnoće nisu uopće zlo, nego su naši neprijatelji masnoće nastale u tvornicama, kao i sva sila ‘light’ proizvoda nakrcanih kojekakvim adititivima.

Stav WHO-a o mesu i mesnim prerađevinama bio je razlog da porazgovaramo s ovom stručnjakinjom.

Što znači ovaj stav WHO-a o tome da jedemo manje mesa i mesnih prerađevina?

- Veliki nedostatak istraživanja o utjecaju mesa na zdravlje je što se trpaju u isti koš visoko procesirane mesne prerađevine i svježe meso. Industrijske prerađevine su štetne zato što su visoko procesirane i prepune aditiva, i to ne samo mesne, nego i sve ostale prerađevine.

Što se tiče svježeg mesa, bolji i zdraviji izbor je meso pašnih životinja iz slobodnog uzgoja nego meso životinja iz masovnog uzgoja koje su tretirane antibioticima i hormonima i tovljene koncentratima i sojom.

Znači li to da ne jedemo sve mesne prerađevine ili samo one iz masovne proizvodnje koje su nakrcane svom silom aditiva? Dakle, domaća panceta je dopuštena?

- Tako je, nema ništa loše u domaćoj panceti kakvu su konzumirali naši djedovi i bake i doživjeli 90+ godina.

Liječnici savjetuju da bi crveno meso trebalo jesti jednom tjedno, a vi kažete da bi to trebalo više. No, što
je onda s rizikom od karcinoma na debelom crijevu?

- Nije problem u mesu, ono nikad nije bilo štetno za ljudsko zdravlje jer smo kao vrsta evoluirali kao lovci sakupljači. Problem je u masovnom uzgoju životinja i industrijskoj obradi mesa. U masovnom uzgoju životinje se tretiraju antibioticima i hormonima i hrane se koncentratima i sojom, što, naravno, utječe na kvalitetu mesa.

U industrijskoj obradi se mesnim prerađevinama dodaju brojni kemijski aditivi od kojih su mnogi štetni. Zato je moja preporuka jesti meso pašnih životinja i ne konzumirati industrijske mesne prerađevine kao što su hrenovke, salame i sl.

Što je, po vašemu mišljenju, najveći krivac za ovoliki porast karcinoma, dijabetesa i autoimunih bolesti?

- Krivac je moderna prehrana koja se zasniva na procesiranim namirnicama – previše rafiniranih ugljikohidrata, previše pšeničnog brašna i modificiranog glutena, previše šećera i njegovih jeftinih zamjena (glukozni-fruktozni sirup), previše industrijskih ulja i margarina, previše pesticida i drugih otrovnih supstancija kojima se tretira hrana, zagađena voda i zračenja.

Dodajte tome premalo antioksidansa iz svježih namirnica, premalo nutritivno bogatih namirnica i nepotreban strah od hranjivih masnoća i kolesterola i dobili ste recept za razvoj bolesti svih vrsta.



Pojedini agronomi kažu da jabuku iz trgovina ne bi trebalo kupovati jer je prskana i do 27 puta?

- Istina, voće i povrće je toliko prskano i nismo ni svjesni u kolikoj se mjeri trujemo jedenjem onoga što smatramo najzdravijim. Moramo se okrenuti organskoj proizvodnji i prirodnom uzgoju hrane kakav je bio nekad.

Anita, vi ste prvi počeli govoriti o masnoćama koje i nisu tako loše za naše tijelo. U Hrvatskoj su vas drugi
stručnjaci napadali, a nekoliko godina poslije i oni govore da ste bili u pravu?

- Svakoga tko je malo ispred vremena prvo proglase ludim, nije to ništa čudno… Zadnjih 10-ak godina mnogi stručnjaci, liječnici i znanstvenici iz drugih zemalja upozoravali su na pogrešne prehrambene smjernice zbog kojih smo prije 30 godina smanjili unos prirodnih masnoća i povećali unos rafiniranih ugljikohidrata i industrijskih ulja.

Stvari su se pokrenule u pozitivnom smjeru prošle godine u ožujku, kada je u časopisu Anali interne medicine (Annals of Internal Medicine) objavljena metaanaliza svih dostupnih dokaza, koju su proveli znanstvenici s Cambridgea i Harvarda. Radi se o znanstvenom pregledu 76 studija koje su uključile više od 600.000 sudionika iz 18 zemalja.

Najkraće rečeno, ova metaanaliza nije našla vezu između zasićenih masnoća i pretilosti, dijabetesa, visokog kolesterola i kardiovaskularnih bolesti. Kardiolog dr. Rajiv Chowdhury, vodeći autor studije, rekao je: ”Ne trebamo se brinuti zbog zasićenih masnoća. Zapravo je prehrana bogata šećerom i rafiniranim ugljikohidratima krivac za sve ove bolesti.”

Ubrzo nakon toga je ugledni američki časopis TIME objavio poznatu naslovnicu ”Jedite maslac” (Eat Butter) koja je obišla cijeli svijet i na taj način TIME simbolično okončava rat s mastima koji je i sam započeo 1984. naslovnicom koja prikazuje tužno lice od jaja i slanine.

Zasićene masnoće životinjskog porijekla iz mesa, maslaca, jaja, svinjske masti i punomasnih mliječnih proizvoda zapravo nikad nisu ni bile štetne, već su od pamtivijeka činile važan dio ljudske prehrane iz kojeg crpimo vitamine topive u masti, esencijalne masne kiseline, energiju i dugotrajnu sitost.

One su građevinski materijal za naše tijelo, neophodne za normalan rast i razvoj djece i za funkcioniranje ljudskog organizma. Kolesterol, koji nasilno nastojimo smanjiti lijekovima, zapravo nije štetan, već je to važna i potrebna tvar koju ljudsko tijelo samo proizvodi.

Potreban je za cijeli niz zdravih tjelesnih funkcija – proizvodnju hormona, popravak oštećenih stanica u tijelu i jačanje imunološkog sustava organizma. Kolesterol izgrađuje staničnu stijenku, čisti i neutralizira toksine koji nastaju raznim upalnim procesima u tijelu, te štiti mozak i živčani sustav od štetnih učinaka stresa.

Zbog čega je pokrenuta hajka na masnoće?

- Hipotezu o štetnosti masnoće lansirao je 50-ih godina 20. stoljeća fiziolog Ancel Keys koji je bio uvjeren da je ona glavni krivac za srčano-žilne bolesti pa je to svakako odlučio i dokazati. Objavio je istraživanje s naslovom Ateroskleroza: problem novijeg javnog zdravstva (Atherosclerosis: a problem in newer public health) kojim je pokazao korelaciju između unosa masnoća i srčano-žilnih oboljenja u 6 zemalja svijeta.

Međutim, kasnije je otkriveno da je Keys lažirao rezultate studije. Proizvoljno je izabrao samo one podatke koji su njemu odgovarali iz samo 6 zemalja, iako je imao podatke o konzumaciji masnoća i smrtnosti od srčanih bolesti iz ukupno 22 zemlje. Da je prikazao sve sakupljene podatke, statistička povezanost između unosa masnoće i srčanih bolesti bi nestala.



Keys je zbog ovog propusta bio izrugivan u znanstvenim krugovima pa je odlučio osvjetlati obraz i provesti novo istraživanje. To je bila Studija iz sedam zemalja (The Seven Countries Study) u kojoj je sudjelovala i bivša Jugoslavija. Opet je Keys pokazao povezanost između unosa masnoća i smrtnosti od srčanih bolesti.

Međutim, i ova studija ubrzo je postala metakritika mnogih znanstvenika. Osim unosa masti, postojali su i mnogi drugi faktori koji su se trebali uzeti u obzir kad se istraživao razlog smrtnosti u nekoj zemlji ili regiji.

Npr. unos masnoća životinjskog porijekla mogao je biti proporcionalan stupnju razvoja neke zemlje ili regije, odnosno proporcionalan drugim značajkama specifičnim za razvoj industrijalizacije. Ali Keys uopće nije uzeo u obzir te druge faktore, npr. pušenje, nedostatak tjelesne aktivnosti ili konzumaciju šećera i rafiniranih proizvoda koja je bila u porastu u svim razvijenijim regijama studiranih zemalja.

U regijama gdje je unos masnoća bio visok, a gdje je pokazana visoka smrtnost od srčanih bolesti, također je i konzumacija šećera bila visoka. Međutim, u regijama gdje je unos masnoća bio visok, ali konzumacija šećera niska, smrtnost nije bila toliko učestala. No, dobiveni rezultat morao je potvrditi Keysovu hipotezu i opravdati očekivanja njegovih pristaša, kao i utrošene milijune dolara poreznih obveznika.

Nažalost, cijelo zapadnjačko prehrambeno obrazovanje i savjeti temelje se na ovoj studiji, iako druge velike studije provedene poslije nikad nisu uspjele potvrditi rezultat Keysova istraživanja. Iako je ova namještaljka rano otkrivena, povratka nije bilo jer je lopta već bila bačena.

Teoriju su spremno prihvatile prehrambena i farmaceutska industrija koje će u idućim godinama debelo profitirati na račun ovog falsifikata. Stvorena je potražnja za light i low fat proizvodima i prilika da prehrambena industrija lansira tisuće i tisuće novih prehrambenih proizvoda.

Iako vas dosta ljudi podržava, pojedini vam zamjeraju na savjetima da bi iz prehrane trebalo izbaciti čak i
integralne žitarice.

- Potpuno ih razmijem jer sam i ja prije 10 godina zamjerala stručnjacima koji su se usudili nešto reći protiv žitarica, ali s vremenom sam se educirala i shvatila da su bili u pravu.

Kad govorimo o ”žitaricama”, zapravo govorimo o PŠENICI jer je ona stvarna baza modernog načina prehrane. Kruh i pekarski proizvodi napravljeni su od pšeničnog brašna, a sadrži ga i većina ostalih prerađevina, od gotovih smrznutih jela, industrijskih deserta, žitnih pahuljica i instant kašica do raznih slatkiša i konditorskih proizvoda.

Generalno, žitarice uopće nisu tako zdrave kako se propagira, ali definitivno je pšenica najgora pošast. Većina ljudi vjeruje da je kruh izvorna hrana, međutim, Einkorn, biblijska pšenica naših predaka, nešto je što nama odavno nije dostupno.

Nova, tzv. patuljasta pšenica, Triticum aestivum, proizvod je hibridiziranja, križanja i genetske manipulacije, koje provode poljoprivredni znanstvenici u zadnjih 50 godina. Stvorena je kratka, zdepasta, tvrda biljka, otporna na klimatske uvjete, pesticide, štetočine i bolesti. Stvorena je biljka koja daje veće urode, na manjim površinama, uz manje troškove, ukratko, stvoreno je nešto puno isplativije.

No, kako su ove promjene djelovale na naše zdravlje, pitanje je koje ne zanima ni poljoprivredni biznis ni prehrambenu industriju. Ta nova pšenica sadrži modificirani gluten, neprobavljivi protein za koji znamo da izaziva cijeli niz kroničnih bolesti.

Osim celijakije i alergije na pšenicu, sve je učestaliji problem koji poznajemo pod nazivom necelijakijska osjetljivost na gluten (nonceliac gluten sensitivity) koja uslijed oštećenja probavnog trakta (intestinalne propusnosti) dovodi do autoimunih bolesti, kao što su, na primjer, dijabetes tipa 1, lupus, hashimoto, psorijaza i mnoge druge.

Postoje različiti stupnjevi osjetljivosti na gluten, a čak i najblaži oblici mogu izazvati kronične tegobe i bolesti koje, nažalost, najčešće nikada ne budu dijagnosticirane.

 Saša Jadrijević-Tomas, foto: nikša stipaničev / cropix, shutterstock
[video] => [gallery] => [extra_fields] => Array ( [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => lchf pravila [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [2] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) ) [extra_fields_search] => * [created] => 2015-11-19 10:30:16 [created_by] => 33 [created_by_alias] => [checked_out] => 0 [checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00 [modified] => 2015-11-19 11:11:14 [modified_by] => 0 [publish_up] => 2015-11-19 10:51:00 [publish_down] => 0000-00-00 00:00:00 [trash] => 0 [access] => 1 [ordering] => 0 [featured] => 0 [featured_ordering] => 0 [image_caption] => [image_credits] => [video_caption] => [video_credits] => [hits] => 86445 [params] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( [enable_css] => 1 [jQueryHandling] => 1.8remote [backendJQueryHandling] => remote [userName] => 1 [userImage] => 1 [userDescription] => 1 [userURL] => 1 [userEmail] => 0 [userFeedLink] => 1 [userFeedIcon] => 1 [userItemCount] => 30 [userItemTitle] => 1 [userItemTitleLinked] => 1 [userItemDateCreated] => 1 [userItemImage] => 1 [userItemIntroText] => 1 [userItemCategory] => 1 [userItemTags] => 1 [userItemCommentsAnchor] => 1 [userItemReadMore] => 1 [userItemOCMPlugins] => 1 [authorsListLimit] => 61 [tagItemCount] => 61 [tagItemTitle] => 1 [tagItemTitleLinked] => 1 [tagItemDateCreated] => 1 [tagItemImage] => 1 [tagItemIntroText] => 1 [tagItemCategory] => 1 [tagItemReadMore] => 1 [tagItemExtraFields] => 1 [tagOrdering] => [tagFeedLink] => 1 [tagFeedIcon] => 1 [genericItemCount] => 61 [genericItemTitle] => 1 [genericItemTitleLinked] => 1 [genericItemDateCreated] => 1 [genericItemImage] => 1 [genericItemIntroText] => 1 [genericItemCategory] => 1 [genericItemReadMore] => 1 [genericItemExtraFields] => 1 [genericFeedLink] => 1 [genericFeedIcon] => 1 [instantArticlesLimit] => 100 [instantArticlesExtraField] => 87 [instantArticlesExtraFieldON] => 2 [instantArticlesCategoriesChildren] => 0 [instantArticlesTitle] => [instantArticlesDescription] => [mainTagCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 396 [2] => 383 [3] => 424 [4] => 250 [5] => 251 [6] => 452 [7] => 252 [8] => 477 [9] => 253 [10] => 254 [11] => 255 [12] => 483 [13] => 256 [14] => 300 [15] => 257 [16] => 258 [17] => 260 ) [relatedItemsCategoriesChildren] => 1 [mobileJsonCustomHomepage] => 0 [mobileJsonQuoteModule] => 0 [mobileJsonWeatherModule] => 0 [mobileJsonLimit] => [mobileJsonObituary] => 0 [mobileApi2Enabled] => 1 [mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles [mobileApi2ImagePrefix] => h [mobileApi2ImageSuffix] => 1280 [mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg [mobileApi2TagLimit] => 50 [mobileApi2TagOrdering] => publishUp [mobileApi2TagCategories] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101 [mobileApi2TagExcludeCategories] => Array ( [0] => 318 [1] => 323 [2] => 301 [3] => 406 [4] => 417 ) ) [mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328 ) [mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329 ) [mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327 ) [mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478 ) [mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494 ) ) [mobileApi2TagsSearchLimit] => 200 [mainFeedCategories] => Array ( [0] => 240 ) [feedLimit] => 50 [mostPopularFeedLimit] => 20 [feedItemImage] => 0 [feedImgSize] => S [feedItemIntroText] => 0 [feedTextWordLimit] => [feedItemFullText] => 1 [feedTextCharacterLimit] => 300 [feedItemSubtitle] => 1 [feedItemAuthor] => 0 [feedTtl] => 60 [feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija [feedItemTags] => 0 [feedItemVideo] => 0 [feedItemGallery] => 0 [feedItemAttachments] => 0 [feedBogusEmail] => [feedTopModules] => Array ( [0] => 105 ) [feedTopFbExcludeCategories] => Array ( [0] => 243 [1] => 353 [2] => 333 ) [introTextCleanup] => 0 [introTextCleanupExcludeTags] => [introTextCleanupTagAttr] => [fullTextCleanup] => 0 [fullTextCleanupExcludeTags] => [fullTextCleanupTagAttr] => [xssFiltering] => 0 [linkPopupWidth] => 900 [linkPopupHeight] => 600 [imagesQuality] => 100 [itemImageXS] => 100 [itemImageS] => 200 [itemImageM] => 400 [itemImageL] => 600 [itemImageXL] => 900 [itemImageGeneric] => 300 [catImageWidth] => 100 [catImageDefault] => 1 [userImageWidth] => 100 [userImageDefault] => 1 [commenterImgWidth] => 48 [onlineImageEditor] => sumopaint [imageTimestamp] => 0 [imageMemoryLimit] => [socialButtonCode] => [twitterUsername] => [facebookMetatags] => 1 [facebookImage] => Medium [comments] => 1 [commentsOrdering] => DESC [commentsLimit] => 10 [commentsFormPosition] => below [commentsPublishing] => 0 [commentsReporting] => 2 [commentsReportRecipient] => [inlineCommentsModeration] => 0 [gravatar] => 1 [antispam] => 0 [recaptchaForRegistered] => 1 [akismetForRegistered] => 1 [commentsFormNotes] => 1 [commentsFormNotesText] => [frontendEditing] => 1 [showImageTab] => 1 [showImageGalleryTab] => 1 [showVideoTab] => 1 [showExtraFieldsTab] => 1 [showAttachmentsTab] => 1 [showOCMPlugins] => 1 [sideBarDisplayFrontend] => 0 [staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr [siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr [sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr [lockingArticlesCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 424 [2] => 250 [3] => 251 [4] => 452 [5] => 252 [6] => 477 [7] => 253 [8] => 254 [9] => 255 [10] => 483 [11] => 256 [12] => 257 [13] => 258 [14] => 260 ) [lockingArticlesUnit] => YEAR [lockingArticlesQuantity] => 1 [photoGalleryExtraField] => 63 [photoGalleryExtraFieldON] => 2 [videoGalleryExtraField] => 67 [videoGalleryExtraFieldON] => 2 [tickerModules] => Array ( [0] => 408 [1] => 409 ) [gaEmail] => [mergeEditors] => 1 [sideBarDisplay] => 1 [attachmentsFolder] => [hideImportButton] => 0 [googleSearch] => 0 [googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer [OCMUserProfile] => 1 [OCMUserGroup] => 4 [redirect] => 101 [adminSearch] => simple [cookieDomain] => [gatherStatistics] => 1 [article_preview_ocm_category_id] => [taggingSystem] => 1 [lockTags] => 0 [showTagFilter] => 0 [ocmTagNorm] => 0 [ocmTagNormCase] => lower [ocmTagNormAdditionalReplacements] => [recaptcha_public_key] => marko_margeta [recaptcha_private_key] => zoey2013 [recaptcha_theme] => clean [recaptchaV2] => 1 [recaptchaOnRegistration] => 0 [akismetApiKey] => [stopForumSpam] => 0 [stopForumSpamApiKey] => [showItemsCounterAdmin] => 1 [showChildCatItems] => 1 [disableCompactOrdering] => 0 [metaDescLimit] => 150 [enforceSEFReplacements] => 0 [SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya [ocmSef] => 0 [ocmSefLabelCat] => content [ocmSefLabelTag] => tag [ocmSefLabelUser] => author [ocmSefLabelSearch] => search [ocmSefLabelDate] => date [ocmSefLabelItem] => 0 [ocmSefLabelItemCustomPrefix] => [ocmSefInsertItemId] => 1 [ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseItemTitleAlias] => 1 [ocmSefInsertCatId] => 1 [ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseCatTitleAlias] => 1 [show_page_heading] => 0 [categories] => Array ( [0] => 267 ) [exclude_from_group_by_subcategories] => 0 [menu-anchor_css] => nav__link [menu_text] => 1 [menu_show] => 0 [menu-meta_description] => Najnovija saznanja i savjeti za ljepotu. [menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, savjeti, trend, društvena mreža, život, zdravlje, moda, ljepota, viral [secure] => 0 [obituaries_portal] => 0 [page_title] => Ljepota [page_description] => SiteMeta Description [page_rights] => [robots] => [inheritFrom] => 0 [num_leading_items] => 2 [num_leading_columns] => 1 [leadingImgSize] => Large [num_primary_items] => 4 [num_primary_columns] => 2 [primaryImgSize] => Medium [num_secondary_items] => 4 [num_secondary_columns] => 1 [secondaryImgSize] => Small [num_links] => 4 [num_links_columns] => 1 [linksImgSize] => XSmall [catCatalogMode] => 0 [catFeaturedItems] => 1 [catOrdering] => publishUp [catPagination] => 2 [catPaginationResults] => 1 [catTitle] => 1 [catTitleItemCounter] => 1 [catDescription] => 1 [catImage] => 1 [catFeedLink] => 0 [catFeedIcon] => 0 [subCategories] => 1 [subCatColumns] => 2 [subCatTitle] => 1 [subCatTitleItemCounter] => 1 [subCatDescription] => 1 [subCatImage] => 1 [catItemTitle] => 1 [catItemTitleLinked] => 1 [catItemFeaturedNotice] => 0 [catItemAuthor] => 1 [catItemDateCreated] => 1 [catItemRating] => 0 [catItemImage] => 1 [catItemIntroText] => 1 [catItemExtraFields] => 0 [catItemHits] => 0 [catItemCategory] => 1 [catItemTags] => 1 [catItemAttachments] => 0 [catItemAttachmentsCounter] => 0 [catItemVideo] => 0 [catItemVideoAutoPlay] => 0 [catItemImageGallery] => 0 [catItemDateModified] => 0 [catItemReadMore] => 1 [catItemCommentsAnchor] => 1 [catItemOCMPlugins] => 1 [itemDateCreated] => 1 [itemTitle] => 1 [itemFeaturedNotice] => 1 [itemAuthor] => 1 [itemFontResizer] => 1 [itemPrintButton] => 0 [itemEmailButton] => 1 [itemSocialButton] => 1 [itemVideoAnchor] => 1 [itemImageGalleryAnchor] => 1 [itemCommentsAnchor] => 1 [itemRating] => 0 [itemImage] => 1 [itemImgSize] => Large [itemImageMainCaption] => 1 [itemImageMainCredits] => 1 [itemIntroText] => 0 [itemFullText] => 1 [itemExtraFields] => 1 [itemDateModified] => 1 [itemHits] => 0 [itemCategory] => 0 [itemTags] => 1 [itemAttachments] => 1 [itemAttachmentsCounter] => 1 [itemVideo] => 1 [itemVideoAutoPlay] => 0 [itemVideoCaption] => 1 [itemVideoCredits] => 1 [itemImageGallery] => 0 [itemNavigation] => 0 [itemComments] => 1 [itemTwitterButton] => 1 [itemFacebookButton] => 1 [itemGooglePlusOneButton] => 1 [itemAuthorBlock] => 0 [itemAuthorImage] => 0 [itemAuthorDescription] => 0 [itemAuthorURL] => 0 [itemAuthorEmail] => 0 [itemAuthorLatest] => 0 [itemAuthorLatestLimit] => 5 [itemRelated] => 1 [itemRelatedLimit] => 2 [itemRelatedTitle] => 1 [itemRelatedCategory] => 1 [itemRelatedImageSize] => Medium [itemRelatedIntrotext] => 0 [itemRelatedFulltext] => 0 [itemRelatedAuthor] => 0 [itemRelatedMedia] => 1 [itemRelatedImageGallery] => 1 [itemOCMPlugins] => 1 [recaptcha] => ) [initialized:protected] => 1 [separator] => . ) [metadesc] => [metadata] => robots= author= [metakey] => [plugins] => { "is_import_from_dnn": true, "incptvocmimagegalleryIGParameters": "default", "incptvocmimagegalleryocmIGposition": "OcmAfterDisplayContent", "incptvocmimagegalleryocmIGtheme": "CameraSlideshow", "incptvocmimagegalleryImages": [ "/Archive/images/2015/11/19/supe00.jpg" ], "incptvocmimagegalleryImageTitles": [ "" ], "incptvocmimagegalleryImageDescriptions": [ "" ], "incptvocmimagegalleryImageFocus": [ "50:50" ], "incptvocmimagegalleryImageDimensions": [ { "size0": "770x480" } ] } [language] => * [multi_author] => 0 [type_id] => 0 [category] => TableOCMCategory Object ( [id] => 267 [name] => Ljepota [alias] => ljepota [description] => [parent] => 254 [extraFieldsGroup] => 9 [published] => 1 [image] => [access] => 1 [ordering] => 9 [params] => {"inheritFrom":"254","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"} [trash] => 0 [plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""} [language] => * [container] => 0 [container_name] => [_tbl:protected] => #__ocm_categories [_tbl_key:protected] => id [_tbl_keys:protected] => Array ( [0] => id ) [_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object ( [name] => mysqli [serverType] => mysql [connection:protected] => mysqli Object ( [affected_rows] => 38 [client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $ [client_version] => 50012 [connect_errno] => 0 [connect_error] => [errno] => 0 [error] => [error_list] => Array ( ) [field_count] => 3 [host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP [info] => [insert_id] => 0 [server_info] => 5.5.30 [server_version] => 50530 [stat] => Uptime: 7666164 Threads: 3 Questions: 1623148661 Slow queries: 4821621 [sqlstate] => 00000 [protocol_version] => 10 [thread_id] => 111077049 [warning_count] => 0 ) [nameQuote:protected] => ` [nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00 [_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb [count:protected] => 55 [cursor:protected] => [debug:protected] => [limit:protected] => 0 [log:protected] => Array ( ) [timings:protected] => Array ( ) [callStacks:protected] => Array ( ) [offset:protected] => 0 [options:protected] => Array ( [driver] => mysqli_exabyte [host] => 127.0.0.1 [user] => proxy_user_front02 [password] => b3hX5DrKwjx6 [database] => sdproductiondb [prefix] => sk_ [select] => 1 [port] => 6033 [socket] => ) [sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1 [tablePrefix:protected] => sk_ [utf:protected] => 1 [utf8mb4:protected] => 1 [errorNum:protected] => 0 [errorMsg:protected] => [transactionDepth:protected] => 0 [disconnectHandlers:protected] => Array ( ) [ocmConfig] => Array ( ) ) [_trackAssets:protected] => [_rules:protected] => [_locked:protected] => [_autoincrement:protected] => 1 [_observers:protected] => JObserverUpdater Object ( [aliases:protected] => Array ( ) [observers:protected] => Array ( ) [doCallObservers:protected] => 1 ) [_columnAlias:protected] => Array ( ) [_jsonEncode:protected] => Array ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [year_lookup] => 0 [link] => /mozaik/ljepota ) [additional_categories] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 296 [name] => Stil [alias] => stil [parent] => 260 [published] => 1 [trash] => 0 [link] => /sd-plus/stil ) ) [link] => /mozaik/ljepota/anita-supe-zaboravite-sve-sto-znate-o-zdravoj-spizi-ovo-je-nova-piramida-prehrane-293489 [printLink] => /mozaik/ljepota/anita-supe-zaboravite-sve-sto-znate-o-zdravoj-spizi-ovo-je-nova-piramida-prehrane-293489?tmpl=component&print=1 [tags] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 229425 [name] => lchf [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => lchf [link] => /tag/lchf ) [1] => stdClass Object ( [id] => 229426 [name] => anitašupe [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => anitasupe [link] => /tag/anitasupe ) [2] => stdClass Object ( [id] => 233161 [name] => zdravahrana [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => zdravahrana [link] => /tag/zdravahrana ) ) [imageXSmall] => [imageSmall] => [imageMedium] => [imageLarge] => [imageXLarge] => [extraFields] => stdClass Object ( [SuperscriptTitle] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => lchf pravila [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [premium_content] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) ) [attachments] => Array ( ) [cleanTitle] => Anita Šupe: Zaboravite sve što znate o zdravoj spizi, ovo je nova piramida prehrane [num_of_authors] => 0 [author] => Joomla\CMS\User\User Object ( [isRoot:protected] => [id] => [name] => [username] => [email] => [password] => [password_clear] => [block] => [sendEmail] => [registerDate] => [lastvisitDate] => [activation] => [params] => [groups] => Array ( ) [guest] => 1 [lastResetTime] => [resetCount] => [requireReset] => [_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( ) [initialized:protected] => [separator] => . ) [_authGroups:protected] => [_authLevels:protected] => [_authActions:protected] => [_errorMsg:protected] => [userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [link] => /autor/2024-05-14-01-20-01-33 [profile] => Joomla\CMS\Object\CMSObject Object ( [_errors:protected] => Array ( ) [gender] => ) [avatar] => /components/com_ocm/images/placeholder/user.png ) [numOfComments] => 0 [mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2015/11/19/supe00.jpg [galleryCount] => 1 [hasImage] => 1 [mainImageAuthor] => [mainImageDesc] => [popup_gallery] => Array ( [0] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2015/11/19/supe00.jpg [title] => ) ) [bgPosition] => [text] => {OCMSplitter}Šibenčanka Anita Šupe stručnjakinja je za izvornu prehranu koja se protivi odavno usvojenoj piramidi prehrane. Njezine knjige postale su bestseleri u Hrvatskoj i okolnim zemljama.

Iako su je domaći nutricionisti ‘crnili’ i govorili kako ‘lupa gluposti’, danas se mnogi od njih pokrivaju ušima i kažu da je Šupe ipak imala pravo, a sve nakon što su i Amerikanci i službeno priznali da su njihove prehrambene smjernice (koje je preuzela i Europa) bile krive.

Naime, ona je prva počela govoriti o tome kako prirodne masnoće nisu uopće zlo, nego su naši neprijatelji masnoće nastale u tvornicama, kao i sva sila ‘light’ proizvoda nakrcanih kojekakvim adititivima.

Stav WHO-a o mesu i mesnim prerađevinama bio je razlog da porazgovaramo s ovom stručnjakinjom.

Što znači ovaj stav WHO-a o tome da jedemo manje mesa i mesnih prerađevina?

- Veliki nedostatak istraživanja o utjecaju mesa na zdravlje je što se trpaju u isti koš visoko procesirane mesne prerađevine i svježe meso. Industrijske prerađevine su štetne zato što su visoko procesirane i prepune aditiva, i to ne samo mesne, nego i sve ostale prerađevine.

Što se tiče svježeg mesa, bolji i zdraviji izbor je meso pašnih životinja iz slobodnog uzgoja nego meso životinja iz masovnog uzgoja koje su tretirane antibioticima i hormonima i tovljene koncentratima i sojom.

Znači li to da ne jedemo sve mesne prerađevine ili samo one iz masovne proizvodnje koje su nakrcane svom silom aditiva? Dakle, domaća panceta je dopuštena?

- Tako je, nema ništa loše u domaćoj panceti kakvu su konzumirali naši djedovi i bake i doživjeli 90+ godina.

Liječnici savjetuju da bi crveno meso trebalo jesti jednom tjedno, a vi kažete da bi to trebalo više. No, što
je onda s rizikom od karcinoma na debelom crijevu?

- Nije problem u mesu, ono nikad nije bilo štetno za ljudsko zdravlje jer smo kao vrsta evoluirali kao lovci sakupljači. Problem je u masovnom uzgoju životinja i industrijskoj obradi mesa. U masovnom uzgoju životinje se tretiraju antibioticima i hormonima i hrane se koncentratima i sojom, što, naravno, utječe na kvalitetu mesa.

U industrijskoj obradi se mesnim prerađevinama dodaju brojni kemijski aditivi od kojih su mnogi štetni. Zato je moja preporuka jesti meso pašnih životinja i ne konzumirati industrijske mesne prerađevine kao što su hrenovke, salame i sl.

Što je, po vašemu mišljenju, najveći krivac za ovoliki porast karcinoma, dijabetesa i autoimunih bolesti?

- Krivac je moderna prehrana koja se zasniva na procesiranim namirnicama – previše rafiniranih ugljikohidrata, previše pšeničnog brašna i modificiranog glutena, previše šećera i njegovih jeftinih zamjena (glukozni-fruktozni sirup), previše industrijskih ulja i margarina, previše pesticida i drugih otrovnih supstancija kojima se tretira hrana, zagađena voda i zračenja.

Dodajte tome premalo antioksidansa iz svježih namirnica, premalo nutritivno bogatih namirnica i nepotreban strah od hranjivih masnoća i kolesterola i dobili ste recept za razvoj bolesti svih vrsta.



Pojedini agronomi kažu da jabuku iz trgovina ne bi trebalo kupovati jer je prskana i do 27 puta?

- Istina, voće i povrće je toliko prskano i nismo ni svjesni u kolikoj se mjeri trujemo jedenjem onoga što smatramo najzdravijim. Moramo se okrenuti organskoj proizvodnji i prirodnom uzgoju hrane kakav je bio nekad.

Anita, vi ste prvi počeli govoriti o masnoćama koje i nisu tako loše za naše tijelo. U Hrvatskoj su vas drugi
stručnjaci napadali, a nekoliko godina poslije i oni govore da ste bili u pravu?

- Svakoga tko je malo ispred vremena prvo proglase ludim, nije to ništa čudno… Zadnjih 10-ak godina mnogi stručnjaci, liječnici i znanstvenici iz drugih zemalja upozoravali su na pogrešne prehrambene smjernice zbog kojih smo prije 30 godina smanjili unos prirodnih masnoća i povećali unos rafiniranih ugljikohidrata i industrijskih ulja.

Stvari su se pokrenule u pozitivnom smjeru prošle godine u ožujku, kada je u časopisu Anali interne medicine (Annals of Internal Medicine) objavljena metaanaliza svih dostupnih dokaza, koju su proveli znanstvenici s Cambridgea i Harvarda. Radi se o znanstvenom pregledu 76 studija koje su uključile više od 600.000 sudionika iz 18 zemalja.

Najkraće rečeno, ova metaanaliza nije našla vezu između zasićenih masnoća i pretilosti, dijabetesa, visokog kolesterola i kardiovaskularnih bolesti. Kardiolog dr. Rajiv Chowdhury, vodeći autor studije, rekao je: ”Ne trebamo se brinuti zbog zasićenih masnoća. Zapravo je prehrana bogata šećerom i rafiniranim ugljikohidratima krivac za sve ove bolesti.”

Ubrzo nakon toga je ugledni američki časopis TIME objavio poznatu naslovnicu ”Jedite maslac” (Eat Butter) koja je obišla cijeli svijet i na taj način TIME simbolično okončava rat s mastima koji je i sam započeo 1984. naslovnicom koja prikazuje tužno lice od jaja i slanine.

Zasićene masnoće životinjskog porijekla iz mesa, maslaca, jaja, svinjske masti i punomasnih mliječnih proizvoda zapravo nikad nisu ni bile štetne, već su od pamtivijeka činile važan dio ljudske prehrane iz kojeg crpimo vitamine topive u masti, esencijalne masne kiseline, energiju i dugotrajnu sitost.

One su građevinski materijal za naše tijelo, neophodne za normalan rast i razvoj djece i za funkcioniranje ljudskog organizma. Kolesterol, koji nasilno nastojimo smanjiti lijekovima, zapravo nije štetan, već je to važna i potrebna tvar koju ljudsko tijelo samo proizvodi.

Potreban je za cijeli niz zdravih tjelesnih funkcija – proizvodnju hormona, popravak oštećenih stanica u tijelu i jačanje imunološkog sustava organizma. Kolesterol izgrađuje staničnu stijenku, čisti i neutralizira toksine koji nastaju raznim upalnim procesima u tijelu, te štiti mozak i živčani sustav od štetnih učinaka stresa.

Zbog čega je pokrenuta hajka na masnoće?

- Hipotezu o štetnosti masnoće lansirao je 50-ih godina 20. stoljeća fiziolog Ancel Keys koji je bio uvjeren da je ona glavni krivac za srčano-žilne bolesti pa je to svakako odlučio i dokazati. Objavio je istraživanje s naslovom Ateroskleroza: problem novijeg javnog zdravstva (Atherosclerosis: a problem in newer public health) kojim je pokazao korelaciju između unosa masnoća i srčano-žilnih oboljenja u 6 zemalja svijeta.

Međutim, kasnije je otkriveno da je Keys lažirao rezultate studije. Proizvoljno je izabrao samo one podatke koji su njemu odgovarali iz samo 6 zemalja, iako je imao podatke o konzumaciji masnoća i smrtnosti od srčanih bolesti iz ukupno 22 zemlje. Da je prikazao sve sakupljene podatke, statistička povezanost između unosa masnoće i srčanih bolesti bi nestala.



Keys je zbog ovog propusta bio izrugivan u znanstvenim krugovima pa je odlučio osvjetlati obraz i provesti novo istraživanje. To je bila Studija iz sedam zemalja (The Seven Countries Study) u kojoj je sudjelovala i bivša Jugoslavija. Opet je Keys pokazao povezanost između unosa masnoća i smrtnosti od srčanih bolesti.

Međutim, i ova studija ubrzo je postala metakritika mnogih znanstvenika. Osim unosa masti, postojali su i mnogi drugi faktori koji su se trebali uzeti u obzir kad se istraživao razlog smrtnosti u nekoj zemlji ili regiji.

Npr. unos masnoća životinjskog porijekla mogao je biti proporcionalan stupnju razvoja neke zemlje ili regije, odnosno proporcionalan drugim značajkama specifičnim za razvoj industrijalizacije. Ali Keys uopće nije uzeo u obzir te druge faktore, npr. pušenje, nedostatak tjelesne aktivnosti ili konzumaciju šećera i rafiniranih proizvoda koja je bila u porastu u svim razvijenijim regijama studiranih zemalja.

U regijama gdje je unos masnoća bio visok, a gdje je pokazana visoka smrtnost od srčanih bolesti, također je i konzumacija šećera bila visoka. Međutim, u regijama gdje je unos masnoća bio visok, ali konzumacija šećera niska, smrtnost nije bila toliko učestala. No, dobiveni rezultat morao je potvrditi Keysovu hipotezu i opravdati očekivanja njegovih pristaša, kao i utrošene milijune dolara poreznih obveznika.

Nažalost, cijelo zapadnjačko prehrambeno obrazovanje i savjeti temelje se na ovoj studiji, iako druge velike studije provedene poslije nikad nisu uspjele potvrditi rezultat Keysova istraživanja. Iako je ova namještaljka rano otkrivena, povratka nije bilo jer je lopta već bila bačena.

Teoriju su spremno prihvatile prehrambena i farmaceutska industrija koje će u idućim godinama debelo profitirati na račun ovog falsifikata. Stvorena je potražnja za light i low fat proizvodima i prilika da prehrambena industrija lansira tisuće i tisuće novih prehrambenih proizvoda.

Iako vas dosta ljudi podržava, pojedini vam zamjeraju na savjetima da bi iz prehrane trebalo izbaciti čak i
integralne žitarice.

- Potpuno ih razmijem jer sam i ja prije 10 godina zamjerala stručnjacima koji su se usudili nešto reći protiv žitarica, ali s vremenom sam se educirala i shvatila da su bili u pravu.

Kad govorimo o ”žitaricama”, zapravo govorimo o PŠENICI jer je ona stvarna baza modernog načina prehrane. Kruh i pekarski proizvodi napravljeni su od pšeničnog brašna, a sadrži ga i većina ostalih prerađevina, od gotovih smrznutih jela, industrijskih deserta, žitnih pahuljica i instant kašica do raznih slatkiša i konditorskih proizvoda.

Generalno, žitarice uopće nisu tako zdrave kako se propagira, ali definitivno je pšenica najgora pošast. Većina ljudi vjeruje da je kruh izvorna hrana, međutim, Einkorn, biblijska pšenica naših predaka, nešto je što nama odavno nije dostupno.

Nova, tzv. patuljasta pšenica, Triticum aestivum, proizvod je hibridiziranja, križanja i genetske manipulacije, koje provode poljoprivredni znanstvenici u zadnjih 50 godina. Stvorena je kratka, zdepasta, tvrda biljka, otporna na klimatske uvjete, pesticide, štetočine i bolesti. Stvorena je biljka koja daje veće urode, na manjim površinama, uz manje troškove, ukratko, stvoreno je nešto puno isplativije.

No, kako su ove promjene djelovale na naše zdravlje, pitanje je koje ne zanima ni poljoprivredni biznis ni prehrambenu industriju. Ta nova pšenica sadrži modificirani gluten, neprobavljivi protein za koji znamo da izaziva cijeli niz kroničnih bolesti.

Osim celijakije i alergije na pšenicu, sve je učestaliji problem koji poznajemo pod nazivom necelijakijska osjetljivost na gluten (nonceliac gluten sensitivity) koja uslijed oštećenja probavnog trakta (intestinalne propusnosti) dovodi do autoimunih bolesti, kao što su, na primjer, dijabetes tipa 1, lupus, hashimoto, psorijaza i mnoge druge.

Postoje različiti stupnjevi osjetljivosti na gluten, a čak i najblaži oblici mogu izazvati kronične tegobe i bolesti koje, nažalost, najčešće nikada ne budu dijagnosticirane.

 Saša Jadrijević-Tomas, foto: nikša stipaničev / cropix, shutterstock
[event] => stdClass Object ( [BeforeDisplay] => [AfterDisplay] => [AfterDisplayTitle] => [BeforeDisplayContent] => [AfterDisplayContent] => [OCMBeforeDisplay] => [OCMAfterDisplay] => [OCMAfterDisplayTitle] => [OCMBeforeDisplayContent] => [OCMAfterDisplayContent] =>

[OCMUserDisplay] => [OCMCommentsCounter] => [OCMCommentsBlock] => ) [jcfields] => Array ( ) [image] => [imageWidth] => 600 [comments] => Array ( ) [absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/ljepota/anita-supe-zaboravite-sve-sto-znate-o-zdravoj-spizi-ovo-je-nova-piramida-prehrane-293489 [emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=3dccc6358cdaf77a20a4b660dccfb62c551a4da8 [twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Anita+%C5%A0upe%3A+Zaboravite+sve+%C5%A1to+znate+o+zdravoj+spizi%2C+ovo+je+nova+piramida+prehrane&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fmozaik%2Fljepota%2Fanita-supe-zaboravite-sve-sto-znate-o-zdravoj-spizi-ovo-je-nova-piramida-prehrane-293489 [socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fmozaik%2Fljepota%2Fanita-supe-zaboravite-sve-sto-znate-o-zdravoj-spizi-ovo-je-nova-piramida-prehrane-293489 )
Array ( [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => lchf pravila [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [2] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) )
StoryEditorOCM
Ljepotalchf pravila

Anita Šupe: Zaboravite sve što znate o zdravoj spizi, ovo je nova piramida prehrane

Piše PSD.
19. studenog 2015. - 11:51
Šibenčanka Anita Šupe stručnjakinja je za izvornu prehranu koja se protivi odavno usvojenoj piramidi prehrane. Njezine knjige postale su bestseleri u Hrvatskoj i okolnim zemljama.

Iako su je domaći nutricionisti ‘crnili’ i govorili kako ‘lupa gluposti’, danas se mnogi od njih pokrivaju ušima i kažu da je Šupe ipak imala pravo, a sve nakon što su i Amerikanci i službeno priznali da su njihove prehrambene smjernice (koje je preuzela i Europa) bile krive.

Naime, ona je prva počela govoriti o tome kako prirodne masnoće nisu uopće zlo, nego su naši neprijatelji masnoće nastale u tvornicama, kao i sva sila ‘light’ proizvoda nakrcanih kojekakvim adititivima.

Stav WHO-a o mesu i mesnim prerađevinama bio je razlog da porazgovaramo s ovom stručnjakinjom.

Što znači ovaj ...
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
14. svibanj 2024 03:20